Sudionici tribine Matice hrvatske suglasili su se u petak da bi Hrvatska svoju poziciju članice EU morala iskoristiti kako bi Srbiju prisilila da u okviru pregovora o poglavlju 23 (pravosuđe i temeljna prava) izmijeni zakon kojim je svoju kaznenu jurisdikciju proširila na područje čitave bivše Jugoslavije, a HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu Andrej Plenković uvjeren je da su vlasti u Srbiji već spremne ozbiljno razgovarati o tome.
Plenković je na tribini naziva “Srbijanska zlouporaba instituta univerzalne jurisdikcije – nastavak agresije pravnim sredstvima” podsjetio da su hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu još prošle godine pokrenuli pitanje srbijanskog Zakona o organizaciji i nadležnosti organa u postupku za ratne zločine, ali da nisu naišli čak niTI na podršku kolega iz Slovenije.
Objašnjava da su zastupnici iz drugih zemalja rezervirani oko te teme zbog bojazni da Hrvatska želi preko Europskog parlamenta rješavati bilateralne probleme. S druge strane zastupnicima iz Hrvatske pomogla je situacija na istoku Europe, budući da je Rusija donijela sličan zakon na temelju kojega je proširila jurisdikciju nad zemljama bivšeg Sovjetskog saveza.
Plenković je naveo da je u rezoluciju o napretku Srbije za 2015. i 2016. bez većih poteškoća ušla formulacija kojom je Srbiji poslana vrlo jasna poruka da sporni zakon mora razmotriti u duhu dobrosusjedskih odnosa te u suradnji sa susjedima i EK.
“Čini mi se da je ta poruka kvalitetno primljena na razini srbijanske vlasti, da su u svoj interni dokument, u strategiju za ratne zločine, stavili to i mislim da su spremni ozbiljno razgovarati”, kazao je Plenković. Naglasio je da nije riječ samo o pitanju pravne sigurnosti hrvatskih državljana, nego i o “svojevrsnoj bitci za istinu o ratovima na području bivše SFRJ”.
Istaknuo je kako Hrvatska ne želi usporiti ulazak Srbije u EU, nego dokazati da je riječ o zloporabi instituta međunarodnog prava te da Srbija “stavlja na stol svoju širu stratešku priču, na način da relativizira žrtvu onih koji su poginuli u tom ratu” te zaključio kako je zadatak Hrvatske to pitanje što čvršće povezati s pitanjem europske pravne stečevine, ne samo kad je riječ o pregovaračkom poglavlju 23, nego i o poglavlju 24, u kontekstu europskoga uhidbenog naloga.
Vladimir Šeks ne dijeli Plenkovićev optimizam i sumnja da će Srbija odustati od spornog zakona. Uvjeren je da ga je Srbija donijela kako bi kroz postupke optuženim hrvatskim državljanima osnažila svoju poziciju u postupku na temelju hrvatske tužbe i srbijanske protutužbe za genocid, koje je prije godinu dana odbacio Međunarodni sud u Haagu.
Njegovo mišljenje dijeli i stručnjak za međunarodno pravo Toma Galli. “Temeljna svrha tog zakona je zataškati zločinačku ulogu Srbije u sukobima na području bivše Jugoslavije i brutalnoj agresiji na vlastite susjede kroz što ravnomjerniju raspodjelu odgovornosti preuzimanjem uloge tužitelja i suca”, uvjeren je Galli.
Sporni zakon nazvao je “nastavkom agresije na Hrvatsku pravnim sredstvima”, ističući da je izravno suprotan institutu univerzalne jurisdikcije, među ostalim i zato što obuhvaća isključivo državna područja susjednih suverenih država. Podsjetio je i da je Hrvatska u pregovorima za članstvo u EU prošla temeljit nadzor pravosudnog i sustava zaštite temeljnih prava, što je kvalificira za vođenje postupaka najtežih povreda humanitarnog prava.
“Usvojivši takav zakon, Srbija kao država koja želi postati članicom europskog kluba očito pokazuje kako ni najmanje ne vodi računa o tome”, kazao je Galli, koji je također uvjeren da bi Hrvatska Srbiji otvaranje poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) morala uvjetovati odgovarajućim izmjenama spornog zakona.
