Tome Antičić ponovno na čelu Instituta Ruđer Bošković

Upravno vijeće Instituta Ruđer Bošković (IRB) izabralo je dr. sc. Tomu Antičića za ravnatelja Instituta na novo mandatno razdoblje od četiri godine, priopćeno je u utorak s IRB-a.

Za mjesto ravnatelja IRB-a javila su se četvorica kandidata koji su 14. lipnja na zajedničkoj sjednici Znanstvenog i Upravnog vijeća Instituta te Natječajnog odbora predstavili svoje programe.

Razmotrivši mišljenja Natječajnog odbora i Znanstvenog vijeća, Upravno vijeće Instituta imenovalo je Antičića ravnateljem IRB-a na novo mandatno razdoblje od 2016. do 2020. godine na sjednici održanoj 17. lipnja, izvijestili su s IRB-a.

Antičić je dužnost ravnatelja Instituta prvi put preuzeo 2012. godine te je u četverogodišnjem mandatu uveo niz mjera usmjerenih na jačanje izvrsnosti kako bi se na IRB-u uspostavili uvjeti kakvi prevladavaju u najboljim zapadnim znanstvenim institucijama. To su, između ostalog, novi Statut, novi ustroj IRB-a, pravilnik o napredovanju kojim se vrednuju projekti, patenti i suradnja s gospodarstvom, pravilnici o upravljanju prostorom i opremom kao i detaljna i opsežna evaluacija i restrukturiranje laboratorija s ciljem poticanja onih najboljih, ističe se u priopćenju.

Pod njegovim ravnanjem, podsjećaju s IRB-a, znanstvenici toga Instituta povukli su rekordnih 13 milijuna eura iz fondova EU, a samo je iz programa OBZOR 2020 kroz 11 projekata ostvareno gotovo sedam milijuna eura. Time se IRB svrstao na zavidno vodeće mjesto među znanstveno-akademskim institucijama u Hrvatskoj po povlačenju sredstava iz ovog programa, te potvrdio status strateškog partnera Vlade RH, dodaje se u priopćenju.

Posebnu važnost među EU projektima imaju dva projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC) vrijedna više od 3,5 milijuna eura zahvaljujući kojima su se u 2015. na IRB vratile znanstvenice s bogatom međunarodnom karijerom dr. sc. Iva Tolić i dr. sc. Ana Sunčana Smith. Zahvaljujući ERC sredstvima te su znanstvenice na IRB-u osnovale svoju grupu i zaposlile mlade istraživače te opremile laboratorije kako bi radile na istraživanjima koja će u budućnosti pridonijeti razvoju novih lijekova i terapija, podsjećaju iz IRB-a.

“Osim toga, u razdoblju od sljedeće tri godine IRB-u se smiješi i nova investicija iz strukturnih fondova EU od gotovo 60 milijuna eura zahvaljujući kapitalnom strukturnom projektu Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme (OZIP) koji je i Antičić sa svojim timom i inicirao prije četiri godine, a koji je ušao u Operativni program EU”, dodaje se.

Ta bi sredstva u sljedećih desetak godina IRB-u trebala omogućiti obnovu i nadogradnju kompletne infrastrukture, od laboratorija, opreme do ljudskih potencijala te tako ojačati one dijelove ‘Ruđera’ koji su najbolji u Hrvatskoj, a istovremeno imaju veliku mogućnost suradnje s gospodarstvom. Tu spadaju istraživanja u području novih materijala i tehnologija, ICT-a, biomedicinska istraživanja, te istraživanja mora i okoliša.

Nakon što je dobio novi mandat, Antičić je rekao kako je cilj IRB-a da se u sljedećih dvadeset godina smjesti u prvih sto svjetskih znanstvenih institucija i pozicionira kao regionalni vođa u glavnim djelatnostima IRB-a. “Naravno, pod uvjetom da se u zakonodavstvu izvrše određene promjene te da se poštuje kriterij izvrsnosti pri dodjeli sredstava iz europskih strukturnih fondova”, rekao je ravnatelj IRB-a.

Antičić je od 2008. godine bio predstojnik Zavoda za eksperimentalnu fiziku (ZEF) na IRB-u, bio je voditelj FP7 projekta ‘Particle Detectors’, vrijednog više od osam milijuna kuna, koji je tada bio najveći takav projekt iz fizike, ne samo na IRB-u već i na razini Hrvatske.

Koautor je i 2,5 milijuna eura vrijednog EU projekta PaRaDeSEC. Ovaj trenutno najveći hrvatski projekt iz programa OBZOR 2020 doprinijet će uspostavi svjetski relevantnog Centra za detektore, senzore i elektroniku na IRB-u.

Znanstvenu karijeru Antičić je počeo na Sveučilištu u Londonu gdje je diplomirao fiziku 1990. godine. Na Sveučilištu Cambridge magistrirao je teorijsku fiziku 1991. godine, a 1997. godine doktorirao je na Johns Hopkins Sveučilištu u Baltimoreu (SAD) na eksperimentalnoj fizici čestica. Većinu rada na doktoratu proveo je na istraživanjima u sklopu L3 eksperimenta na CERN-u, gdje se bavio istraživanjem stranih čestica na NA61 eksperimentu.

Osim toga, član je Savjetodavnog tijela EK za program OBZOR 2020 – Marie Curie Actions, Odbora za fizikalne i inženjerske znanosti Europskog strateškog foruma za istraživačke infrastrukture (ESFRI), a bio je voditelj Povjerenstva za praćenje Okvirnih programa Europske zajednice za istraživanje i tehnološki razvoj, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr/h
Photo: fah