Upravno vijeće Instituta Ruđer Bošković (IRB) izabralo je dr. sc. Tomu Antičića za ravnatelja Instituta na novo mandatno razdoblje od četiri godine, priopćeno je u utorak s IRB-a.
Za mjesto ravnatelja IRB-a javila su se četvorica kandidata koji su 14. lipnja na zajedničkoj sjednici Znanstvenog i Upravnog vijeća Instituta te Natječajnog odbora predstavili svoje programe.
Razmotrivši mišljenja Natječajnog odbora i Znanstvenog vijeća, Upravno vijeće Instituta imenovalo je Antičića ravnateljem IRB-a na novo mandatno razdoblje od 2016. do 2020. godine na sjednici održanoj 17. lipnja, izvijestili su s IRB-a.
Antičić je dužnost ravnatelja Instituta prvi put preuzeo 2012. godine te je u četverogodišnjem mandatu uveo niz mjera usmjerenih na jačanje izvrsnosti kako bi se na IRB-u uspostavili uvjeti kakvi prevladavaju u najboljim zapadnim znanstvenim institucijama. To su, između ostalog, novi Statut, novi ustroj IRB-a, pravilnik o napredovanju kojim se vrednuju projekti, patenti i suradnja s gospodarstvom, pravilnici o upravljanju prostorom i opremom kao i detaljna i opsežna evaluacija i restrukturiranje laboratorija s ciljem poticanja onih najboljih, ističe se u priopćenju.
Pod njegovim ravnanjem, podsjećaju s IRB-a, znanstvenici toga Instituta povukli su rekordnih 13 milijuna eura iz fondova EU, a samo je iz programa OBZOR 2020 kroz 11 projekata ostvareno gotovo sedam milijuna eura. Time se IRB svrstao na zavidno vodeće mjesto među znanstveno-akademskim institucijama u Hrvatskoj po povlačenju sredstava iz ovog programa, te potvrdio status strateškog partnera Vlade RH, dodaje se u priopćenju.
Posebnu važnost među EU projektima imaju dva projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC) vrijedna više od 3,5 milijuna eura zahvaljujući kojima su se u 2015. na IRB vratile znanstvenice s bogatom međunarodnom karijerom dr. sc. Iva Tolić i dr. sc. Ana Sunčana Smith. Zahvaljujući ERC sredstvima te su znanstvenice na IRB-u osnovale svoju grupu i zaposlile mlade istraživače te opremile laboratorije kako bi radile na istraživanjima koja će u budućnosti pridonijeti razvoju novih lijekova i terapija, podsjećaju iz IRB-a.
“Osim toga, u razdoblju od sljedeće tri godine IRB-u se smiješi i nova investicija iz strukturnih fondova EU od gotovo 60 milijuna eura zahvaljujući kapitalnom strukturnom projektu Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme (OZIP) koji je i Antičić sa svojim timom i inicirao prije četiri godine, a koji je ušao u Operativni program EU”, dodaje se.
Ta bi sredstva u sljedećih desetak godina IRB-u trebala omogućiti obnovu i nadogradnju kompletne infrastrukture, od laboratorija, opreme do ljudskih potencijala te tako ojačati one dijelove ‘Ruđera’ koji su najbolji u Hrvatskoj, a istovremeno imaju veliku mogućnost suradnje s gospodarstvom. Tu spadaju istraživanja u području novih materijala i tehnologija, ICT-a, biomedicinska istraživanja, te istraživanja mora i okoliša.
Nakon što je dobio novi mandat, Antičić je rekao kako je cilj IRB-a da se u sljedećih dvadeset godina smjesti u prvih sto svjetskih znanstvenih institucija i pozicionira kao regionalni vođa u glavnim djelatnostima IRB-a. “Naravno, pod uvjetom da se u zakonodavstvu izvrše određene promjene te da se poštuje kriterij izvrsnosti pri dodjeli sredstava iz europskih strukturnih fondova”, rekao je ravnatelj IRB-a.
Antičić je od 2008. godine bio predstojnik Zavoda za eksperimentalnu fiziku (ZEF) na IRB-u, bio je voditelj FP7 projekta ‘Particle Detectors’, vrijednog više od osam milijuna kuna, koji je tada bio najveći takav projekt iz fizike, ne samo na IRB-u već i na razini Hrvatske.
Koautor je i 2,5 milijuna eura vrijednog EU projekta PaRaDeSEC. Ovaj trenutno najveći hrvatski projekt iz programa OBZOR 2020 doprinijet će uspostavi svjetski relevantnog Centra za detektore, senzore i elektroniku na IRB-u.
Znanstvenu karijeru Antičić je počeo na Sveučilištu u Londonu gdje je diplomirao fiziku 1990. godine. Na Sveučilištu Cambridge magistrirao je teorijsku fiziku 1991. godine, a 1997. godine doktorirao je na Johns Hopkins Sveučilištu u Baltimoreu (SAD) na eksperimentalnoj fizici čestica. Većinu rada na doktoratu proveo je na istraživanjima u sklopu L3 eksperimenta na CERN-u, gdje se bavio istraživanjem stranih čestica na NA61 eksperimentu.
Osim toga, član je Savjetodavnog tijela EK za program OBZOR 2020 – Marie Curie Actions, Odbora za fizikalne i inženjerske znanosti Europskog strateškog foruma za istraživačke infrastrukture (ESFRI), a bio je voditelj Povjerenstva za praćenje Okvirnih programa Europske zajednice za istraživanje i tehnološki razvoj, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH.
