U većini zemalja u svijetu homeschooling ili školovanje kod kuće je dozvoljeno, a negdje i Ustavom zajamčeno, no u Hrvatskoj ono još uvijek nije moguće. Ako smo se ikad zapitali kakvo je to obrazovanje, te koje su njegove prednosti i mane ili pak polučuje li kakve rezultate, možda se odgovor krije i u tome da se cijeli niz genijalaca, umjetnika i znanstvenika školovao upravo na ovaj način, kod kuće.
Samo neki od primjera su Leonardo da Vinci, Claude Monet, Alexander Graham Bell, Thomas Alva Edison, Wolfgang Amadeus Mozart i C.S. Lewis. Od poznatih osoba današnjice tu spada pjevačica Taylor Swift, 46 puta nominirana i dobitnica 12 Grammy nagrada od kojih je dva puta nagrađena za Grammy album godine, te glumica Emma Watson. Homeschooling u Hrvatskoj još uvijek je u razmatranju, a o razlozima zašto je tome tako te zašto takve inicijative još uvijek nisu prošle, Narod.hr je razgovarao s predsjednikom Udruge Homeschooling Hrvatska, profesorom Fizike, Ivanom Topićem.
>Homeschooling u Hrvatskoj još nije dozvoljen; pogledajte gdje je sve školovanje kod kuće dozvoljeno
Slovenija ima homeschooling još od osamostaljenja
U većini zemalja učenikov napredak u kućnom obrazovanju, se prati i procjenjuje, što znači da škole moraju organizirati pisane ispite za učenike obrazovane kod kuće. Sličan model predložila je Ministarstvu obrazovanja, znanosti i sporta Udruga Homeschooling Hrvatska.
Ivan Topić tvrdi da je nekih inicijativa oko uvođenja homeschoolinga u Hrvatsku bilo i prije, ali nisu prošle jer nisu bile u interesu ministarstva. Za razliku od Slovenije koja je već na početku svoje državne neovisnosti, unijela članak u zakon kojim dopušta školovanje kod kuće. Hrvatska to tada nije napravila, nije se smatralo da je to nešto bitno bitno.
>Izvješće s EU konferencije o homeschoolingu: Pravo na obrazovanje kod kuće je temeljno ljudsko pravo
Istraživanja pokazuju da homeschooling ima pozitivan učinak na socijalizaciju djece
Oni koji na homeschooling gledaju u okviru klasičnog školskog sustava mogu razviti predrasude smatrajući da će djeca biti manje socijalizirana jer ne idu u školu međutim Topić kaže da je ta teza pobijena. Brian Ray je, kaže, radio istraživanja koja su pokazala da se kod djece u homeschoolingu pokazalo da ili nemaju posljedica na socijalizaciju ili su čak i bolje socijalizirani. Istraživanje je ujedno pokazalo da su djeca koja se obrazuju kod kuće, prosječna ili nadprosječna, što se vidi po upisima na fakultet, po mentalnom zdravlju i po socijalnim vještinama.
Topić, kao drugu stvar ili problem ističe, ustaljeni koncept da se dijete jedino socijalizira u razredu s drugih dvadeset i pet učenika i da ima 6 ili 7 sati nastave. On to problematizira i smatra da to nije jedini ispravni način socijalizacije.
Praksa govori da su djeca koja su školovana kod kuće sasvim dobro socijalizirana. Mana ovakvog obrazovanja bi eventualno mogla biti da nema neke vanjske kontrole.
”Međutim ako se vratimo na znanstvenu studiju gdje je pokazano da su djeca koja se obrazuju kod kuće prosječno ili bolje akademski obrazovana, onda to i ne mora biti mana, rezultati govore drugačije”, kaže Topić. Što se tiče vanjske kontrole, različite države to različito rade, neke države nemaju kontrolu dok druge primjerice imaju ispite na kraju godine. Topić kaže da svaka obitelj homeschooling sagledava za sebe.
>Homeschooling: Što trebate znati o obrazovanju kod kuće na koje nas je sve natjerao koronavirus?
Homeschooling je prilagođen djetetovim sposobnostima, potrebama i vremenu
”Ako pođemo od toga koje je idealno obrazovanje za dijete, to je svakako ono koje je prilagođeno njegovim sposobnostima, potrebama i vremenu, a homeschooling mu to može pružiti. Kad spominjemo homeschooling – obrazovanje kod kuće, to ne znači da je dijete zatvoreno u kuću, ne znači nužno ni da samo roditelji rade s njim”, tvrdi Topić.
U SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu praksa homeschoolinga postoji već gotovo šezdeset godina, a Irska još od 20-ih godina prošlog stoljeća ima Ustavom zajamčeno pravo na homeschooling.
”Ako pogledamo kako oni to rade vidimo da neki roditelji zbilja sve rade sami, osim što im neka vanjska udruga ili škola da kurikulum kojega onda slijede. Postoji primjer gdje jedan dio odrade roditelji, a drugi dio odradi neka udruga pa se, recimo, djeca sastanu jednom ili dvaput tjedno u manjim grupama. Netko radi i tako da unajmi tutora, a postoji i koncept mikro-škole, što bi značilo da se djeca pošalju u neku manju grupu od, primjerice, petero, šestero učenika”, kaže Topić, ističući da su različiti načini realiziranja homeschoolinga.
Topić naglašava da se kroz homeschooling djetetove potrebe mogu lakše uskladiti i zadovoljiti. Jedna od prednosti školovanja kod kuće je, i ta da čovjek ima slobodu u kreiranju vremena, a to znači da ako nekom djetetu ide dobro matematika ili fizika on ne mora na neko gradivo potrošiti 40 minuta, to ide puno brže, kaže Topić, a ako mu nešto ide sporije, ide se s tim gradivom sporije.
>Hoće li Ministarstvo obrazovanja razmatrati uvođenje homeschoolinga? Roditelji mogu ispuniti anketu
Kakve pedagoške kompetencije trebaju imati roditelji?
O tome kakve pedagoške kompetencije i kvalifikacije roditelji za obrazovanje djece kod kuće trebaju imati, različite zemlje, različito su uredile. ”Tako u nekim državama poput Amerike, roditelji ne moraju imati neke posebne kvalifikacije, što je i razumljivo”, ističe Topić, ”jer dosta roditelja niti ne radi cijeli taj proces s djecom.”
U državama gdje postoje neki uvjeti oni su različito riješeni, ponekad se i traži neki minimum pedagoške kompetencije, primjerice u nekim državama roditelj mora svako toliko odlaziti na neke tečajeve ili položiti neke ispite, ali to je različito regulirano u različitim državama. No Topić naglašava da su istraživanja pokazala da nema korelacije između uspjeha i stupnja obrazovanja roditelja, te da to onda ne možemo negirati.
”Ono što bih ja ponudio kao jedno od objašnjenja, a to je ujedno i ono što vidimo u praksi kod roditelja koji to rade, jest da su oni jako involvirani u obrazovanje djece, ali ne samo djece nego i u svoje obrazovanje.
Dakle ti roditelji dosta rade na sebi za vrijeme tog procesa, to je jedna stvar. Druga stvar je da primjećujemo da djeca koja se obrazuju kod kuće imaju popriličnu motivaciju za učenje.
Što znači da se oni u nekom trenutku prilično osamostale u procesu učenja, a potom se mogu usmjeriti prema onim stvarima koje ih jako zanimaju. Dijete što se prije osamostali to manje ovisi o onima koji ga podučavaju te onda, vrlo rano, samo počinje organizirano učiti, pisati bilješke i skripte. To su dvije stvari koje bih ja ponudio kao objašnjenje zašto nema korelacije između stupnja obrazovanja roditelja i djetetovog akademskog obrazovanja”, naglašava.
Homeschooling se ne može promišljati kao klasični školski sustav
Topić kaže da je klasični školski sustav je nešto na što smo navikli, ” neki status quo”.
Međutim ističe kako je homeschooling nešto potpuno drugačije, jedan drugačiji sustav, drugačija ideja podučavanja, dakle različita od one klasične školske na koju smo navikli.
”Ljudi koriste različite pedagogije, različite pristupe i teorije učenja. Nekome se više sviđa Montessori, netko koristi sustav učenja treći, četvrti itd.
Jednostavno treba razmišljati potpuno drugačije, ali ako pokušavamo homeschooling smjestiti unutar školskog sustava ili da on sliči na školski sustav onda to postaje ne hibrid, nego ruglo”, naglašava. Razlog zašto neki kritiziraju ovakav sustav obrazovanja ne leži u nedostatku informiranosti, već u tome što treba o ovome razmišljati na drugačiji način, treba razmišljati ”outside of the box”, kaže Topić.
>Mateja de Laat: Homeschooling odn. obrazovanje kod kuće, pomaže u stvaranju dobrog i stabilnog odnosa između roditelja i djeteta
Hrvatska bi mogla uvesti homeschooling prilagođen našem školskom sustavu
Hoće li se i u Hrvatsku uskoro uvesti obrazovanje kod kuće (za one koji to žele) neizvjesno je, ali Topić ističe kako već godinu i pol traju pregovori oko toga. Ono što Udruga Homeschooling Hrvatska predlaže jest nešto što bi odgovaralo našem mentalitetu i trenutnom stanju u obrazovnom sustavu.
To znači da bi dijete bilo upisano u neku školu u kojoj bi onda na kraju školske godine polagalo ispit, dok bi ostalo bilo prepušteno roditeljima, odnosno brizi roditelja.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
