Posljednje jutro aktualnog toplinskog vala u Hrvatskoj je sunčano i vruće s temperaturama koje su prema podacima DHMZ-a u devet sati dosegle 33 stupnja na Mljetu, te 30 na Lastovu.
Temperature zraka danas mogu narasti do 38 stupnjeva, ali će se poslijepodne, prema najavama meteorologa, sa sjeverozapada naoblačiti s mogućnošću pljuskova i grmljavine uz osjetan pad temperature zraka, najprije u unutrašnjosti, a navečer i na sjevernom Jadranu. Lokalno je moguće i jače grmljavinsko nevrijeme, osobito u sjeverozapadnim predjelima.
Dok ne zahladi, za najveći dio Hrvatske na snazi je Meteoalarmovo crveno upozorenje, koje znači da navedeno područje pod utjecajem iznimno intenzivnog meteorološkog događaja, koji može izazvati velike štete i nezgode, i to u većini slučajeva s opasnošću po život.
Prema podacima Hitne medicinske službe za Grad Zagreb, tijekom protekla 24 sata u Zagrebu su hitne službe s liječnikom izišle na teren 220 puta, od kojih je utvrđeno da su velike vrućine uzrokovale deset posto intervencija, odnosno do slučajeva kolapsa. Za prethodna 24 sata postotak intervencija zbog vrućine iznosio je 11 posto.
To su očiti slučajevi posljedica visokih temperatura, ali visoke temperature mogu doprinijeti pogoršanju zdravlja i drugim slučajevima na kojim smo intervenirali, ali to možemo znati nakon što se detaljno obradi svaki slučaj, kazao je voditelj službe Marin Buljan i najavio da će zahlađenje donijeti olakšanje među osjetljivije stanovništvo.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) tijekom ljetnih mjeseci (od 15.5. do 15.9.) u protekle tri godine zabilježen je porast intervencija Hitne medicinske službe za Grad Zagreb. Godine 2012. prijavljeno je 55 tisuća oboljelih, 2013. godine 62 tisuće oboljelih, te 2014. bilo je 80 tisuća oboljelih.
Prema skupinama dijagnoza po organskim sustavima vidljiv je porast svih pobola nakon naglog povišenja temperatura zraka.
Prema organskim sustavima naglo povišenje temperature zraka na ekstremno visoke razine pogađa sve organske sustave s posljedicom pogoršanja kroničnih bolesti i iniciranja novonastalih cirkulatornih bolesti, kažu u HZJZ.
Povećan broja slučajeva korelira s porastom temperature zraka. Više je prijavljenih slučajeva dobne skupine 7 do 19 godina i među starijim stanovnicima preko 65 godina. U više slučajeva žene traže medicinsku pomoć u odnosu na muškarce za vrijeme trajanja toplinskih valova.
Analizirajući smrtnost pokazalo se da je u 2012. godini u Zagrebu tijekom tjedna u kojem je toplinski val zahvatio grad, krajem srpnja i početkom kolovoza, smrtnih ishoda bilo pet posto više u odnosu na tjedne bez toplinskog ekstrema.
Epidemiološka analiza prijema iz hitnih medicinskih službi u Zagrebu 2012. godine pokazala je da prijem bolesnika tijekom tjedna toplinskog vala porastao sa šest tisuća na deset tisuća. Dulji i ekstremniji toplinski valovi donose veće rizike. Budući da su ostali rizici povišeni jedan do pet dan nakon toplinskog vala, prevenciju i liječenje je važno provoditi ne samo za vrijeme toplinskog vala, nego i nakon toga, kažu u HZJZ.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
