Ženska mreža Hrvatske zatražila je u subotu od Vlade da iz javnog savjetovanja povuče Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Kaznenog zakona, te ga uskladi s odredbama Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulske konvencije, koja je, usprkos velikim protivljenjima javnosti, znanstvene zajednice i vjerskih udruga, pod velikim pritiskom premijera Plenkovića, ratificirana u Hrvatskom saboru u travnju.
U priopćenju Ženska mreža navodi da „Kazneni zakon sadrži odredbe koje ne prepoznaju strukturalnu narav nasilja prema ženama i djevojčicama, kao ni njihove uzroke što je, prepreka ostvarivanju zaštite temeljnih prava žena i efikasnoj prevenciji nasilja prema ženama i nasilja u obitelji.“
“Ženska mreža Hrvatske smatra nedopustivim što je Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Kaznenog zakona lišen harmonizacije s odredbama Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji”, navode u priopćenju.
Hrvatska diplomatkinja veliča Istanbulsku i obezvrijeđuje hrvatske zakone
Navode kako kako Konvencija „nasilje nad ženama definira kršenjem ljudskih prava žena i čiji je cilj i svrha ukidanje muškog nasilja prema ženama, kao i njegovog najučestalijeg pojavnog oblika – nasilja u obitelji”.
Poručuju:
“Ženska mreža Hrvatske zahtijeva povlačenje Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Kaznenog zakona iz javnog savjetovanja i zahtjeva da se bez odgode izvrši njegovo usklađivanje”.
Implementacija rodne ideologije
Podsjetimo, svih 48 mjera i mehanizama koje predviđa Istanbulska konvencija za riješavanje problema nasilja nad ženama a, i prije njezine ratifikacije bile su implementirane u hrvatske zakone.
Istanbulska konvencija ne adresira stvarne uzročnike nasilja nad ženama
Istanbulska konvencija, uvodi spornu definiciju roda te donosi pojam „rodno utemeljenog nasilja“.
Konvencija definira nasilje nad ženama kao tzv. “rodno utemeljeno”, što prema čl. 3. d. označava “nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene” te da je nasilje nad ženama “manifestacija povijesno nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca” (Preambula).
Kako stoji u čl. 44. Pojašnjavajućeg izvješća uz Konvenciju: “Razlikuje se [nasilje nad ženama] od ostalih vrsta nasilja po tome što je žrtvin rod primaran motiv za djela nasilja (…). Drugim riječima, rodno utemeljeno nasilje odnosi se na svaku štetu počinjenu protiv žene, a koja je i uzrok i rezultat nejednakih odnosa moći na temelju razlika između žena i muškaraca koji vode do podređenog statusa žene i u privatnoj i u javnoj sferi. Ova vrsta nasilja duboko je ukorijenjena u društvenim i kulturnim strukturama, normama i vrijednostima koje vladaju društvom”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.