Esih i Petir o Istanbulskoj konvenciji: ‘Okvir za uvođenje rodne ideologije u hrvatsko zakonodavstvo’

Foto: Fah, Narod.hr; fotomontaža: Narod.hr

Prenosimo razgovore koje je T-portal vodio s Marijanom Petir i Brunom Esih, vezano uz ratifikaciju Istanbulske konvencije.

> Marijana Petir: ‘U nedostatku argumenata o IK bivši predsjednik Ivo Josipović vrijeđa građane RH’

Petir: Ratifikacijom Istanbulske konvencije u hrvatsko bi se zakonodavstvo unijele ideološke odredbe

Zašto ste protiv ratifikacije Istanbulske konvencije?

Istanbulska konvencija je prvi međunarodni ugovor u povijesti Vijeća Europe u čijem sastavljanju nisu sudjelovale države članice na koje bi se ta konvencija trebala odnositi, već ju je pripremala ad hoc stručna skupina. Uz to je hrvatsko zakonodavstvo, napose od siječnja 2018., u potpunosti usklađeno s 48 mjera koje Istanbulska konvencija traži za sprečavanje nasilja i zaštitu žrtava, stoga je ratifikacija nepotrebna. Ratifikacija Istanbulske konvencije zbog svoje je ideološke pozadine protivna Ustavu RH i kao cilj nema samo borbu protiv nasilja nad ženama, već krije i ideološku stranu koja je pravno neprihvatljiva. Istanbulska konvencija prvi je međunarodni dokument Vijeća Europe koji pojam roda promatra kao društveni konstrukt i razlikuje pojmove ‘rodnog identiteta’, ‘roda’ i ‘spola’ (čl. 4. st. 3.). Prema Konvenciji (čl. 3. c), ‘rod’ označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce. Ratifikacijom bi Istanbulska konvencija postala obvezujuća za RH, što znači da bi Hrvatska bila izložena pritiscima tzv. međunarodnog nadzornog mehanizama GREVIO, koji nadzire provedbu Konvencije, pogotovo na području državnih javnih politika (školstvo, mediji, antidiskriminacijska politika…).

> Plenković prijetio rušenjem Vlade zbog Istanbulske konvencije?

Koji su konkretni dijelovi po vama sporni?

Svi dijelovi koji ostavljaju prostora slobodnom tumačenju odredbi Konvencije, ali i sama jezična terminologija koja nije standardizirana te nema jasno i međunarodno priznato i ustaljeno pravno značenje, pa se ne zna njezin doseg ili pravna posljedica kao što je ‘rod’ (čl. 3.); ‘rodni identitet’ (čl. 4. (3)); osnaživanje žena (čl. 6. i 18. (3)); stereotipne uloge muškaraca i žena (čl. 12.); nestereotipne rodne uloge (čl. 14. (1)); rodno razumijevanje nasilja (čl. 49. (2)) itd. Pažljivim iščitavanjem Konvencije jasno proizlazi da njezin cilj nadilazi borbu nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, što se jasno ističe i čl. 12. (1), prema kojem je cilj Konvencije promicanje promjena u društvu i kulturnim obrascima ponašanja žena i muškaraca. Sporna je obveza da se neusuglašena definicija ‘roda’ i drugih dvojbenih konstrukta poučava na svim razinama obrazovanja (čl. 14. (1-2) te uvođenje proizvoljnog nadzornog odbora koji bi utjecao na hrvatsko pravosuđe, politike, državni proračun, kurikulum, civilno društvo itd. Istanbulska konvencija obvezuje države da financiraju udruge, konzultiraju ih o politikama koje provode, a odabir udruga, njihovo djelovanje i financiranje opet nadgleda GREVIO. Sporna je i diskriminacija muškarca i dječaka, koje se predstavlja kao potencijalne predatore i ne uzima ih se (dovoljno) u obzir kao potencijalne žrtve obiteljskog nasilja (iako studije pokazuju da su bitan broj žrtava obiteljskog nasilja upravo dječaci, muškarci i muške osobe starije dobi).

> Raspuštena lokalna organizacija HDZ-a Kistanje: Antić podnio neopozivu ostavku zbog odluke Predsjedništva o ratifikaciji IK

Što je rodna ideologija?

Istanbulska konvencija pojam roda promatra kao društveni konstrukt i razlikuje pojmove ‘rodnog identiteta’, ‘roda’ i ‘spola’ (čl. 4. st. 3.), a ‘rod’ označava kao društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce. Takvom definicijom unosi se podjela između čovjekova spola kao spola i društvene dimenzije spola, nazivajući je ‘rodom’, jer pretpostavlja da su spol i njegova društvena dimenzija dvije odvojene i nepovezane stvarnosti, za što nema utemeljenja u realnosti ni u znanosti, već proizlazi iz ideologije – rodne ideologije.

> Ivan Munjin: Građani su u javnoj raspravi vrlo jasno poručili – NE ratifikaciji Istanbulske konvencije

Što se negativno može dogoditi ako ratificiramo Istanbulsku konvenciju?

Ratifikacijom Istanbulske konvencije u hrvatsko bi se zakonodavstvo unijele ideološke odredbe, neusuglašene definicije ‘roda’ podložne proizvoljnom tumačenju, koje bi bile iznad zakona, te bi se takav koncept morao podučavati u školama. GREVIO bi dobio pravo proizvoljno utjecati na pravosuđe i obrazovni sustav RH te na upravljanje financijama. U Konvenciji se pod krinkom zaštite žena od nasilja pokušavaju državama nametnuti ideološke odredbe, financijske obaveze i uplitanje u pravni poredak, što će dovesti do stvaranja klime pravne nesigurnosti iz razloga navedenih u prethodnim odgovorima.

> Marijana Petir: “Prema Istanbulskoj konvenciji rod postaje društveno uvjetovani konstrukt”

Esih: Ratifikacijom se stvara konačan okvir za uvođenje rodne ideologije u hrvatske zakone, obrazovanje, društvo i medije

Zašto ste protiv ratifikacije Istanbulske konvencije?

Iz načelnih, svjetonazorskih razloga jer su vrijednosti koje zastupamo u suprotnosti s onime što nazivamo rodnom ideologijom. Svih 48 pozitivnih mjera i mehanizama iz Konvencije, a čija je svrha sprečavanje i kažnjavanje nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, već je ugrađeno u hrvatsko zakonodavstvo. Sporno je uvođenje nadzornog tijela, komisije GREVIO, što je uplitanje u unutarnji pravni predak RH, a i s tim povezano netransparentno financiranje organizacija civilnog društva proračunskim novcem. Ono što je bitno naglasiti jest da države članice Vijeća Europe nisu sudjelovale u stvaranju te konvencije. Usvojena je bez glasanja i po hitnom postupku, što je presedan.

> Plenković sazvao novi sastanak HDZ-a o IK: ‘Moramo postići što šire suglasje i one koji ne vjeruju uvjeriti u suprotno’

Koji su konkretni dijelovi po vama sporni?

Svako mjesto na kojem se unose vrijednosna i pojmovna konfuzija te izjednačavanje roda i spola… Najznačajnije je onda spomenuti članke 3. i 4., gdje se unosi pojam roda po kojem svatko može birati spol i na temelju rodnog identiteta postoji zabrana diskriminacije. Nije sam tekst sporan, već i pojašnjavajuće izvješće koje ide s tim. Članak 53. je vezan uz točku 3. i 4. same konvencije. Imamo i članak 14., koji je izuzetno opasan. On govori o rodno neutralnom obrazovanju, o naučavanju koncepta roda i njegovu promicanju u neformalnim okruženjima, vjerskim zajednicama, sportu, kulturi i medijima. Tu je i članak 8., što je nametanje zemljama koje su ratificirale Istanbulsku konvenciju obveze financiranja nevladinih organizacija i organizacija civilnog društva kojima će Hrvatska nužno morati dodijeliti novac bez jasnog kriterija, kao što je to do sada bilo.

> Student izbačen s predavanja o kršćanstvu na religijskim studijima jer je argumentirao da postoje samo dva spola!

Što je rodna ideologija?

To je naziv koji je došao iz nekog razloga, a znamo što su ideologije kao takve. Ovo je ideologija po kojoj spol nije biološka datost, već je društveni konstrukt i svatko može biti biološki jednog, a društveno drugog spola. Koncept roda koji nije izjednačen sa spolom protivan je i stvarnosti i znanosti, a nazvali smo to rodnom ideologijom.

> (VIDEO) Rodna ideologija: kako muškarac, bijelac postaje 7-godišnje dijete ili Kineskinja

Što se negativno može dogoditi ako ratificiramo Istanbulsku konvenciju?

Ratifikacijom se stvara konačan okvir za uvođenje rodne ideologije u hrvatske zakone, obrazovanje, društvo i medije. Ako se ratificira, sve odredbe koje se tiču roda – koje su nama sporne, jer nam nije sporno ništa što se tiče zaštite obitelji, žena i djece – moraju se primjenjivati. Tu nema rezervi i ograda koje je spominjala ministrica Murganić. Konvencija je međunarodni ugovor i iznad je hrvatskih zakona. Pristajanjem na nadležnost komisije GREVIO Hrvatska se odriče bitnog dijela svoje suverenosti. Tu su primjer natjecanja u sportu, što se već događa, ako se netko tko je odabrao biti žena natječe sa svojim fizičkim predispozicijama u ženskim kategorijama. To nije moguća opasnost, to se već događa. Takva osoba postaje problem kad je, recimo, sport u pitanju. Konvencija bi i bez tih dijelova jednako štitila i žene i obitelj i djecu.

> Rodna ideologija: Naputak za odgojitelje vrtića u Berlinu – “Murat glumi princezu. Alex ima ‘dvije mame’ a Sophie se sada zove Ben”

Izvor: narod.hr/tportal.hr