Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u trećoj je godini svoga mandata. Dotadašnju pomoćnicu glavnog tajnog tajnika NATO-a, 12. lipnja 2014. godine HDZ je izabrao za predsjedničkog kandidata.
Pobjeđuje Josipovića
Kolinda Grabar-Kitarović 11. siječnja 2015. godine pobjeđuje dotadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića, Milana Kujundžića i Vilibora Sinčića na izborima te postaje prva osoba u Europi koja je svrgnula predsjednika u mandatu na reizborima.
Poručila Milanoviću da da ostavku
Prvi potez koji je kao predsjednica povukla, već četiri dana nakon preuzimanja dužnosti je bio ulazak u direktnu konfrontaciju sa tadašnjim premijerom Zoranom Milanovićem.
“U vezi s pozivom predsjednika Vlade RH Predsjednici da pripremi konkretne prijedloge, način provedbe i procjenu financijskih učinaka tih prijedloga za zajedničku sjednicu Vlade, naglašavamo kako je Predsjednica, nakon temeljitih analiza i obavljenih konzultacija s gospodarskim stručnjacima, došla do zaključka kako je najkonkretniji prijedlog za izlazak RH iz krize – ostavka predsjednika Vlade RH”, poručila je javnosti i premijeru Kolinda Grabar-Kitarović.
Tito otišao s Pantovčaka
Već mjesec dana nakon inauguracije predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izvršila je odluku o micanju biste diktatora Josipa Broza Tita iz Ureda predsjednika, s Pantovčaka. Tada je bivši predsjednik Stjepan Mesić tražio da bistu preda njegovom uredu, ali ga je ona predala muzeju u Kumrovcu.
Iz sukoba sa EU i Merkel izašla kao pobjednica
“Ovih dana vidite upravo da i u samoj EU se postavlja pitanje jesu li ti imigranti samo izbjeglice ili ima ekonomskih migranata. Gospođa Merkel koja ih je pozivala, sad je povukla ručnu kočnicu i rekla da Njemačka ne može primiti sve te ekonomske migrante koji dolaze. Gospođa Merkel je to učinila a da nije svjesna da je u vožnji, gdje se skupilo toliko automobila, da je povlačenjem ručne kočnice napravila kaos na cesti i treba ga sada riješiti.”, rekla je u razgovoru za Novu TV predsjednica, i time se direktno zauzela za zatvaranje granica zemalja uzduž takozvane “Balkanske rute”.
Predstavlja Hrvatsku na summitu V4
U Mađarskoj je sudjelovala na summitu Višegradske skupine gdje je predstavila projekt LNG terminala na Krku i Inicijativu Jadran-Baltik-Crno more u svrhu energetske, političke i gospodarske neovisnosti zemalja članica Višegradske skupine i Republike Hrvatske.
Inače, u Višegradsku skupinu prvi puta smo zvani već 1991. godine, a drugi puta 2014. kada je mađarski ministar vanjskih poslova Tibor Navracsics predložio da se Višegradska skupina, popularno znana kao V4, proširi na Hrvatsku i Sloveniju.
Jedan od razloga vrlo brzog, a onda i uspješnog summita Inicijative Jadran – Baltik – Crno more jest susret Kolinde Grabar-Kitarović i Donalda Trumpa na summitu NATO-a u Bruxellesu.
(FOTO) Ivana Petrović: Naša Kolinda u Varšavi Pahoru ‘ukrala show
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović unatoč izuzetno uskim ovlastima, presudni je čimbenik za usklađivanje Hrvatske s gospodarskim, vojnim, strateškim i geopolitičkim ciljevima V4, posebice po pitanju energetskih i prometnih pravaca, gospodarskog rasta i sigurnosti.
(FOTO) Andrzej Duda: Trump dolazi u Poljsku, a to je zasluga hrvatske predsjednice
Predvodi Inicijativu Jadran-Baltik-Crno more
Predsjednik Poljske Andrzej Duda i Kolinda Grabar-Kitarović u Poljskoj su ugostili predsjednika SAD-a Donalda Trumpa gdje su i službeno pokrenuli inicijativu Jadran – Baltik – Crno more. Dio te inicijative čine članice Višegradske skupine, Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska, ali i Rumunjska, Bugarska, Litva, Estonija, Latvija, Slovenija i Austrija uz pokroviteljstvo nove vanjske politike SAD-a predvođene Donaldom Trumpom.
Karte se otvaraju – i Merkel i Jakovčića brine ‘Inicijativa tri mora’!
Susret sa srbijanskim predsjednikom
Unatoč nepogodnoj atmosferi za susret prouzročenoj nizom neriješenih pitanja, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pokazali su da mogu snažno zastupati interese svojih država i voditi dijalog za istim stolom.
Vučić je u Hrvatsku donio dokumente o troje nestalih u Domovinskom ratu kao i matične knjige rođenih iz Dvora na Uni, koji su odneseni u Srbiju nakon Oluje 1995.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je u Nadbiskupskom dvoru Aleksandra Vučića i hrvatsku predsjednicu. U četrdesetominutnom otvorenom razgovoru razmotrena su pitanja koja se tiču odnosa vjernika Katoličke Crkve i Srpske pravoslavne Crkve u Hrvatskoj i u Srbiji.
Po povratku u Beograd Aleksandar Vučić ispunio je svoje obećanje o stodnevnom moratoriju na ne konstruktivno huškanje i vrijeđanje putem izjava za medije, a jedan od učinaka posjeta je i početak obnove kuće bana Jelačića te veća sredstva za kulturno umjetnička društva hrvatske nacionalne manjine.
U Hrvatskoj je ovaj posjet izazvao brojne kritike iz oporbenih redova i dijela braniteljskih udruga.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
