Na današnjoj tematskoj sjednici tri saborska odbora podržano je uvođenje programa medijskog obrazovanja i odgoja na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava, kojega prema prvim istraživanjima podržava i većina građana Hrvatske, ali zasad nema mjesta za nove predmete.
Sudionici tematske sjednice suglasni su da je nezanemariva važnost medija u životu djece i mladih, ali su istaknuli da se ne smiju zanemariti opasnosti koji oni za njih mogu predstavljaju, posebno kada je u pitanju korištenje interneta. Unatoč tome, u Hrvatskoj nije donesena jasna politika i konkretna rješenja, rečeno je na sjednici koju su organizirali Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu te Odbor za obitelj, mlade i sport.
Govorilo se i o načinu uključivanja novoga predmeta u nastavni program.
“Nema prostora za nove predmete. Što ćemo ukinuti da bismo nešto uveli, neizostavno je pitanje”, izjavio je predsjednik Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović.
“Dužni smo djeci osigurati dostupnost medija, ali i sigurnost, kvalitetne medijske sadržaje te mogućnost da ih sami kreiraju kako ne bi bili samo pasivni korisnici, nego subjekti”, naglasila je pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić koja je inicirala tematsku sjednicu “Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta” uoči Dana sigurnijeg interneta koji se u Hrvatskoj i svijetu obilježava drugi utorak u veljači.
“Rijetko je kada u Saboru održana tako sadržajna tematska sjednica. Sada je red da mi iz odbora izvršimo pritisak na izvršnu vlast po pitanju medijske pismenosti putem plenarnih sjednica”, izjavio je predsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Branko Vukšić.
Ključne argumente za uvođenje programa medijskog obrazovanja objasnio je Gvozden Srećko Flego iz Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.
“Budući da učenice i učenici dolaze u školu sa sve većim znanjem o elektroničkim medijima, trebaju dobiti potrebne informacije i steći dodatne kompetencije, a dokumenti Europske komisije i Europskog parlamenta preporučuju znatno intenzivnije medijsko obrazovanje nego što je bilo do sada”, rekao je Flego i dodao da svima treba omogućiti pristup medijima s obzirom na značajne razlike između ljudi koji stanuju na istom području, ali su drukčijeg obrazovanja i socijalnog statusa.
U brojnim državama članicama Europske unije medijska pismenost dio je nastavnog plana, no kako je upozorila Mirela Rašić iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, potrebna je veća razina svijesti i primjena postojećeg zakonodavnog okvira u praksi.
U Hrvatskoj se u osnovnim školama predaje Medijska kultura u sklopu nastave hrvatskog jezika, no prema istraživanju koje je s Ipsos Pulsom provelo Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), 62% hrvatskih građana smatra da je u obrazovni sustav potrebno uvrstiti medijski odgoj.
“Hrvatska mora pronaći svoj model medijske pismenosti, a neke od mogućnosti svakako su senzibiliziranje javnosti, roditelja, nastavnika i učitelja te aktivnosti udruga civilnog društva. Članstvo u Europskoj uniji također može koristiti, kao i fondovi te provođenje preporuka. Ne smije se zaboraviti ni rad Vijeća za elekroničke medije”, izjavio je potpredsjednik DKMK Igor Kanižaj.
Društvo je pokrenulo i realiziralo projekt razvoja medijske kulture “Djeca medija” u kojem istrenirani volonteri u sklopu prezentacija koje održavaju u školama, učenicima ukazuju na moguće opasnosti medija i savjetuju ih kako ih izbjeći.
Drugi primjer djelovanja s ciljem povećavanje sigurnosti djece u medijima jest projekt “Sigurnost djece na internetu” koji je pokrenula Osnovna škola Veliki Bukovec kako bi razvila kurikulum o sigurnosti djece na internetu za osnovne škole u Hrvatskoj.
Tamnošnja profesorica matematike i informatike Lidija Kralj istaknula je kako rad u Hrvatskoj pada na pojedinca i udruge civilnog društva. “Od institucija možete dobiti moralnu podršku, ali ne i aktiviranje”, dodala je Kralj.
Branko Vukšić pozvao je na veću aktivnost Vijeće za elektroničke medije i Agenciju za elektroničke medije. Tijekom rasprave postavljena su pitanja zašto na određene medijske sadržaje, posebno one štetne za djecu, nisu reagirali nadležni. Rasprava nije prošla ni bez spomena televizije, koju prema istraživanjima gleda značajan broj djece i mladih, posebno u terminu najveće gledanosti, od 19 do 22 sata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
