Rušenje Starog mosta u Mostaru bilo je vojno opravdano, zaključilo je žalbeno vijeće u srijedu na izricanju presude Prliću i drugima, prihvaćajući tako žalbe obrane bosanskohercegovačke šestorice.
Prvostupanjskom presudom bilo je utvrđeno da se radilo o razaranju neporavdanom vojnim potrebama iako vijeće tada nije osporilo da je most bio vojni cilj. U prvostupanjskoj presudi bilo je zaključeno da je razaranje mosta rezultiralo potpunom izolacijom dijela stanovnika Mostara i imalo je nesrazmjerno veliki psihološki učinak na stanovništvo u odnosi na vojne koristi od rušenja mosta, stoga je raspravno vijeće zaključilo da se radilo o razaranju neporavdanom vojnom potrebom.
Žalbeno vijeće uz izdvojeno mišljenje talijanskog suca Fausta Pocara, zaključilo je da je raspravno vijeće donijelo pogrešne zaključke o rušenju mosta i posljedičnom učinku teroriziranja stanovnika te je oslobodilo krivnje šestoricu u tom dijelu presude , kazao je predsjedavajući sudac Carmel Agius.
Na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u srijedu je započelo ročište na kojemu će žalbeno vijeće haškoga suda, kojemu predsjeda malteški sudac Carmel Agius, izreći pravorijek šestorici bivših političkih i vojnih čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata, odlučiti je li i Hrvatska sudjelovala u udruženom zločinačkom pothvatu i time zaključiti svoje 24-godišnje postojanje.
U žalbenom vijeću su i Kinez Liu Daqun, Talijan Fausto Pocar, Amerikanac Theodor Meron i Južnoafrikanac Bakone Justice Moloto.
Vođe najmalobrojnijeg naroda u BiH nepravomoćno su u svibnju 2013. osuđeni na ukupno 111 godina zatvora zbog progona, ubojstva, silovanja, deportacije, zatvaranja, uništavanja imovine širokih razmjera i drugih zločina, počinjenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.
Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
Vijeće potvrdilo međunarodni oružani sukob, okupaciju i udruženi zločinački pothvat
Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u srijedu je, u okviru žalbene presude bosanskohercegovačkoj šestorici utvrdilo da je postojao međunarodni oružani sukob u BiH i stanje okupacije, a potvrdilo je i postojanje hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog čišćenja dijelova BiH.
Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.
Žalbeno je vijeće utvrdilo da je prvostupanjskom presudom pravilno utvrđeno postojanje međunarodnog oružanog sukoba, te da je pravilno utvrđeno da je Hrvatska provodila kontrolu preko lokalnih tijela u Herceg Bosni što potvrđuje da je postojalo stanje okupacije. Žalbeno vijeće odbacilo je i žalbene osnove u kojima se tvrdilo da nije postojao udruženi zločinački pothvat.
Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, u prvostupanjskoj presudi zaključilo je da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob uz umiješanost Hrvatske te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana.
Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava etnički čistog hrvatskog entiteta barem djelomično u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom. Vijeće je zaključilo da su HVO i HZHB bili u funkciji ostvarivanja različitih aspekata zajedničkog zločinačkog cilja uspostave etnički homogenog prostora.
U pothvatu su prema nepravomoćnoj presudi sudjelovali bivši predsjednik Franjo Tuđman, bivši ministar obrane Gojko Šušak i bivši načelnik glavnog stožera HV-a general Janko Bobetko, bivši čelnik Herceg Bosne Mate Boban, bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić, bivši ministar obrane Bruno Stojić, bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić i tadašnji načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić.
