U samo dva tjedna otkako se češljaju diplome u školskom sustavu, već su pronađene tri krivotvorene. Sve je šokirala činjenica da je jedna od profesorica s lažnom diplomom u gimnaziji predavala punih 18 godina. Pri tome su sve tri krivotvoreno sa Filozofskog fakulteta.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u četvrtak ujutro je sazvala izvanrednu konferenciju za novinare i varalicama poručila da svima koje otkriju slijedi izvanredni otkaz, javlja dnevnik.hr.
Tek što se počelo s češljanjem diploma, pronađene su tri krivotvorene. Sve tri s filozofskog fakulteta. “Neke od njih imaju i neke viškove, žigove koji ne postoje na takvim diplomama. Imaju neke manjkove, znak fakulteta i znak Sveučilišta su drugačiji. I imaju promjene u fontu, tako da one već na prvi pogled izgledaju različito”, kazala je dekanica Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr.sc. Vesna Vlahović Štetić.
Jedna diploma je iz 2000. godine iz njemačkog i francuskog jezika. Druga je iz 2016. s područja informacijskih znanosti. Treća je svježa, iz prošle godine i ponovno iz njemačkog, ali i hrvatskog jezika.
Dvije su pronađene u slavonskim školama, jedna u osnovnoj školi na jednom od otoka. Najviše zabrinjava to što je jedna od profesorica s lažnom diplomom u gimnaziji predavala punih 18 godina. “Ja sam zapravo poprilično užasnuta jer ovi ljudi čije diplome jesu, oni nisu završili niti preddiplomski studij”, kaže dekanica Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr.sc. Vesna Vlahović Štetić.
Jedna osoba nije nikada ni bila student filozofskog. Ako se u obzir uzme da je bruto plaća oko 8000 kuna, država je u 18 godina, odnosno 216 mjeseci isplatila oko 1,8 milijuna kuna osobi s krivotvorenom diplomom.
Dokaže li se krivnja, hoće li se taj novac morati vratiti? “Pod pretpostavkom da je počinjeno neko kazneno djelo i da je netko ostvario neku imovinu iz tog kaznenog djela, onda će mu sud, ako to predloži Državno odvjetništvo, oduzeti imovinsku korist koju je ostvario tim kaznenim djelom”, pojašnjava odvjetnik Antonio Volarević.
A ako bi netko pokrenuo postupak protiv škole jer smatra da je oštećen time što mu je profesor s lažnom diplomom dao trojku, a smatra da je znao za više, onda bi se trebala pobijati cijela svjedodžba, a javni dokument je jako teško pobiti, kaže odvjetnik Volarević. “Morate onda zaista dokazati da biste dobili drugačiju ocjenu, a to baš nije uputno i na sudu bi teško prošlo”, dodaje.
Evo na koja pitanja o Jošku Pari Filozofski fakultet u Zagrebu ne želi odgovoriti!
Škole moraju imati original ili ovjerenu kopiju diploma. “Kako izgledaju te ovjerene fotokopije i originali, to je drugo pitanje, tajnici vode računa o cjelokupnoj dokumentaciji zaposlenika”, kazala je Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja. Da do svega ovoga ne bi dolazilo, ministrica apelira: “Naravno, i na ostale škole, ravnatelje, da u sljedećih godinu dana provjere sve one diplome koje nisu provjerene”.
Ide i naputak prema visokim učilištima, a već se češljaju i agencije u sustavu.
Podsjetimo, 2015. godine u zagrebačkom Holdingu otkriveno je čak 306 krivotvorenih svjedodžbi te su svi zaposlenici dobili izvanredne otkaze.
Tada je otkriveno kako je razlika između ukupno isplaćene plaće i realne plaće prema stvarnoj stručnoj spremi iznosi nevjerojatnih 88,5 milijuna kuna.
Filozofski fakultet skriva informacije o diplomi novoimenovanog veleposlanika Joška Pare
Podsjetimo, Joško Paro novoimenovani je veleposlanik u Belgiji koji je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu filozofiju i komparativnu književnost 1997. kada je imao 42 godine.
Filozofskom fakultetu Narod.hr poslao je upit u kojem su tražene informacije datum kada je gospodin Paro diplomirao kod koga je gospodin Paro diplomirao, naslov diplomskog rada.
Do datuma završetka 3. i 4. godine fakulteta, mentora i naslova diplomskog rada Narod.hr nije mogao doći jer po Filozofskom fakultetu u Zagrebu to “predstavlja osobni podatak gospodina Para sukladno Općoj Uredbi o zaštiti podataka”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/dnevnik.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.