U 2019. nastavljeno iseljavanje: U Njemačku otišla gotovo polovica od sveukupnog broja iseljenih

ieljavanje
Foto: Thinkstock

Iz Hrvatske se lani odselilo više od 40 tisuća osoba, od čega ih je gotovo polovica otišla živjeti u Njemačku. Istovremeno, doselilo se 37.726 osoba, pretežno iz zemalja bivše Jugoslavije, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podaci državnih statističara potvrđuju nastavak trenda intenzivnog iseljavanja mladih iz Hrvatske. Lani je trbuhom za kruhom krenulo 40.148 Hrvata, što je za 633 osobe više nego 2018., ali i 7204 manje nego 2017., kada smo imali rekordan broj iseljenika, prenosi tportal.

Statistika otkriva i pojačan interes za dolazak u Hrvatsku, o čemu svjedoči nagli skok broja useljenika. Naime do 2015. u Hrvatsku se useljavalo desetak tisuća ljudi godišnje, a proteklih nekoliko godina taj se broj višestruko povećao. Tako se u 2018. godini u Hrvatsku preselila 26.029 osoba, a lani je broj useljenika dosegnuo gotovo 38.000.

Treba naglasiti da podaci DZS-a o broju iseljenih iz Hrvatske nisu sasvim pouzdani jer podaci iz emigrantskih ureda pojedinih europskih zemalja ukazuju na veći broj doseljenika iz Hrvatske. To je zato što mnogi Hrvati odlaze u inozemstvo bez odjave prebivališta kako bi zadržali određena prava pa ih statistika ne registrira.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Većina iseljenih Hrvata otišla je u razvijene zemlje Europske unije, a oko četvrtine ih se preselilo u neku od zemalja bivše Jugoslavije. Od ukupnog broja iseljenih, gotovo polovica ih je kao novu domovinu odabrala Njemačku. Inače, krajem 2018. je u Njemačkoj živjelo 394.000, a krajem 2019. godine 416.000 tisuća ljudi hrvatskog porijekla.

Zanimljivo je da je nakon Njemačke najviše Hrvata novu adresu prijavilo u Bosni i Hercegovini, u koju se preselilo 4415 stanovnika. Slijedi Austrija, u koju je lani otišlo nešto manje od 3000 hrvatskih građana.

>Pogledajte kolika je bila izlaznost Hrvata u iseljeništvu na izborima, prije i nakon HDZ-ove promjene Ustava iz 2010. godine

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>EU: Hrvatska dijaspora šalje šalje najveće devizne doznake u domovinu!

Za razvikanu iseljeničku meku Irsku lani se odlučilo tek 1343 iseljenika, puno manje nego ranijih godina. Od zemalja bivše zajedničke države, uz Bosnu i Hercegovinu, najčešće odredište hrvatskih građana je Srbija, u koju se lani odselilo 2842 stanovnika (gotovo dvostruko više nego godinu ranije).

Istovremeno, iz spomenute dvije zemlje došlo je najviše useljenika. Iz BiH se u Hrvatsku doselilo 12.040 osoba, a iz Srbije 4800. Oko 4000 stanovnika došlo je iz Njemačke, a uglavnom se radi o Hrvatima povratnicima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada je riječ o izvaneuropskim zemljama, najviše iseljenih Hrvata sreću je potražilo u SAD-u (358), Kanadi (256) i Australiji (207). S druge strane, po broju doseljenika prednjačile su azijske zemlje, iz kojih je u Hrvatsku došlo živjeti 3113 osoba.

Zahvaljujući pojačanom iseljavanju i negativnom prirodnom prirastu, Hrvatska je u razdoblju od 2008. do 2018. izgubila oko 233 tisuće stanovnika ili više od pet posto populacije. Prema zadnjim procjenama DZS-a, u Lijepoj Našoj sredinom 2018. živjelo je oko četiri milijuna i 88 tisuća ljudi dok je prilikom zadnjeg službenog popisa 2011. evidentirano četiri milijuna i 280 tisuća građana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.