Državno izborno povjerenstvo (DIP) u ponedjeljak je objavilo potpune izborne rezultate za 8. jedinicu, u kojoj se u nedjelju ponovno glasovalo na jednom biračkom mjestu u Raši, i od te objave počinju teći rokovi za prigovore o kojima ovisi kada će biti objavljeni konačni rezultati.
Nakon objave konačnih rezultata, kreću i prvi rokovi za sastavljanje Sabora, ali i Vlade
„Rok za prigovore je 48 sati, istječe u srijedu u ponoć i ukoliko ih ne bude, konačne rezultate za 8. jedinicu, a samim tim i cijelu državu, imat ćemo u četvrtak, 16. srpnja“, objasnio je glasnogovornik i član DIP-a Slaven Hojski.
Ukoliko prigovora bude i sve ‘ode’ do Ustavnog suda, mogući datum za konačne rezultate je 21. odnosno 22. srpnja.
Tada bi počeo teći rok od 20 dana u kojemu predsjednik Republike saziva konstituirajuću sjednicu Hrvatskog sabora, što teoretski znači da bi se ona mogla održati krajem srpnja ili početkom kolovoza.
Prvo zasjedanje Sabora održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.
Konstituiranje Sabora
No, kako je najavljeno u utorak idući tjedan trebao bi se konstituirati sabor koji će imati istog predsjednika, ali brojne nove zastupnike. Deseti saziv u klupe će najvjerojatnije sjesti iduće srijede, 22. srpnja.
Sabor saziva na prvu, konstituirajuću sjednicu Predsjednik Republike.
Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. Danom konstituiranja Sabora zastupnici počinju obnašati zastupničke dužnosti i do dana prestanka mandata imaju prava i dužnosti zastupnika utvrđena Ustavom, zakonom i Poslovnikom.
Zastupnik ima imunitet od dana konstituiranja Sabora do prestanka zastupničkog mandata.
Sazivanje sjednice
Sjednicu saziva predsjednik Sabora. Kad Sabor redovito zasjeda, sjednice se održavaju jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Za redovite sjednice zastupnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda 8 dana prije održavanja sjednice.
Iznimno, u slučajevima kada je neophodno donijeti pojedini akt hitnim postupkom ili kada to zahtijevaju drugi osobito opravdani razlozi, predsjednik Sabora može sazvati sjednicu u roku kraćem od 8 dana, a dnevni red za tu sjednicu može predložiti i na samoj sjednici.
Mandatar treba prikupiti minimalno 76 potpisa zastupnika
Neovisno o saborskom roku, kreću rokovi koji se tiču sastavljanja Vlade. Predsjednik će najvjerojatnije odmah nakon što DIP proglasi službene rezultate sazvati konzultacije parlamentarnih stranaka u svom uredu na Pantovčaku.
Ustav jasno propisuje da predsjednik povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika. Radi se o osobi koja uspije prikupiti minimalno 76 potpisa zastupnika koji je podržavaju.
Nakon što predsjednik dodijeli mandat za sastavljanje Vlade kreće i rok od 30 dana u kojem mandatar mora složiti Vladu, a ukoliko u tom uspije, u tom roku mora program Vlade i Vladu predstaviti Saboru i tražiti glasovanje o njoj.
Ako pak u roku od 30 dana ne uspije sastaviti Vladu, predsjednik mu može dati dodatni rok do najviše 30 dana. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskog sabora, predsjednik će povjeriti mandat za sastav Vlade drugoj osobi.
Ako sastavljanje Vlade ne bi uspjelo ni s drugim mandatarom, prema Ustavu, predsjednik RH će onda imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
Odnos Sabora i Vlade
Mandatar, odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata, dužan je program Vlade i Vladu predstaviti Saboru i tražiti glasovanje o povjerenju. O programu Vlade se vodi rasprava. Vlada stupa na dužnost kada joj povjerenje iskaže Sabor većinom glasova svih zastupnika. Vlada je obvezna, na zahtjev Sabora, izvijestiti Sabor o svom radu, o politici koju provodi, u cjelini ili u pojedinom području, o izvršavanju zakona i drugih propisa te o drugim pitanjima iz svog djelokruga.
Vlada je odgovorna Saboru za svoj rad i za odluke koje donosi. Na prijedlog najmanje jedne petine ukupnog broja zastupnika u Saboru se može pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njenom članu ili Vladi u cjelini.Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala većina od ukupnog broja zastupnika u Saboru. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, oni podnose ostavku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
