U Otvorenom o referendumskoj incijativi: demontiranje sustava podobnosti

„Referendumsko pitanje nije toliko kompleksno, koliko je kompleksan članak zakona. Mi predlažemo da se unesu u Ustav načela prema kojima će onda sabor i vlada trebati onda promijeniti izborni zakon, odnosno nekoliko zakona koji reguliraju izbore kako bi građani mogli birati zastupnike imenom i prezimenom. Naš je cilj bio, gledajući situaciju s aktualnom vladom koja je po svim mogućim kriterijima loša vlada i loše upravlja Hrvatskom, a u međuvremenu saborski zastupnici imaju mogućnost tu vladu opozvati, pitamo se zašto saborski zastupnici ništa ne naprave“, rekla je Željka Markić, članica Organizacijskoga odbora građanske inicijative „U ime obitelji“ u sinoćnjoj emisiji Otvoreno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U HRT-ovoj emisiji, koju je vodio Mislav Togonal, uz Željku Markić, gostovali su predsjednik Nezavisnog sindikata Vilim Ribić, ministar uprave Arsen Bauk te Davorin Mlakar iz HDZ-a.

Gosti su raspravljali o nadolazećem referendumu, odnosno treba li zastupnike birati imenom i prezimenom ili sa stranačkih lista, bi li spuštanje izbornog praga destabiliziralo buduće Vlade, ili bi samo ukinulo model po kojem se na vlasti smjenjuju HDZ i SDP, te treba li spriječiti poplavu referenduma ili je to udar na izravnu demokraciju.

Odgovornost saborskih zastupnika za stanje u zemlji

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Oni imaju mehanizam da izraze nepovjerenje vladi natpolovičnom većinom Sabora – govorim o svim zastupnicima, uključujući i one čija je stranka trenutno na vlasti“, kazala je Markić te dodala na voditeljevu izjavu kako je takvo nešto iluzorno očekivati danas i u ovom sazivu sabora.

„Nas je zanimalo kako u sabor možemo dovesti ljude koji bi u ovoj istoj situaciji mogli reagirati i opozvati vladu, ako je to u interesu zemlje. Predlažemo građanima da odluče da li žele referendum kojim će u Ustav RH ući načela koja uključuju 3 stvari – odabrati 3 osobe na listi imenom i prezimenom određene stranke, uvođenje dopisnog, elektroničkog glasovanja pa da mogu svi hrvatski državljani sudjelovati u glasovanju te zabrana predizborne koalicije“, objasnila je Markić. Dodala je kako je cilj omogućiti da „u taj bazen ljudi može ući veći broj ljudi i tako povećati konkurenciju na tržištu zastupnika i političara“, a to se postiže snižavanjem praga sa 5 na 3 posto što je, kako je Markić naglasila,  i u većini zemlja Europske unije prag 2 do 4 posto.

Sada ne znamo koliko je zaista koja stranka jaka

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Cilj je i da se onemoguće predizborne zajedničke, kandidacijske liste na kojima mi ne znamo koliko je stranka ustvari jaka“, rekla je Markić te kao primjer navela HNS. Želimo omogućiti da mi kao birači znamo kako ove stranke na ovim izborima predstavljaju ovaj broj ljudi u Hrvatskoj i poslije toga neka koaliraju“, rekla je Markić.

Na voditeljevu opasku kako bi u toj situaciji došlo do uhljebljenja i puno veće trgovine malih stranka koje bi mogle formirati nestabilnu vladu čime bi se dovelo i do nestabilnosti države, Markić je kazala kako su to argumenti onih koji su izmislili uhljebljenje i koji brinu o svojoj stabilnosti, a da građani i država budu nestabilni. „To nije istina. Uvođenjem ovih načela povećao bi se broj stranaka koje bi ušle u sabor za 2 ili 3 stranke“, dodala je Markić.

Bauk je na pitanje hoće li potpisati za referendum kazao kako nije sklon tome da predstavnici vlade potpisuju peticije, a ukoliko se slažu s inicijativom da bez poticaja građana da je provedu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izmjene Ustava

Dodao je i kako je prije inicijative predloženo, i još uvijek su u saborskoj proceduri izmjene Ustava, uvođenje određenih pragova za broj glasova koji je potreban da bi se izmijenio ustav, organski i obični zakoni.

„To je još uvijek na dnevnom redu sabora i u tom kontekstu nema potrebe za moratorijem“, rekao je Bauk te istaknuo kako ponovno treba uvesti prag da bi inicijative dobile legitimitet.

Koliko je 10% birača?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Govorim o uvođenju praga koji se u raspravi definira kakav je. Podržavam to, pri čemu ne treba biti prag od 50 posto, može biti i manji“, naglasio je Bauk te dodao kako je konkretna inicijativa u skladu sa Zakonom o referendumu te će biti provedena standardna procedura.

Na voditeljevo pitanje koliko je zapravo 10 posto od ukupno upisanih birača, Bauk je kazao kako je to od 370 do 450 000 birača, ukoliko se ne računaju građani u dijaspori.

Na pitanje je li pola milijuna potpisa na neki način suspenzija referenduma, Bauk je rekao da je trenutno širok spektar rasprava o referendumu te naglasio da treba naći “razumno rješenje i ravnoteža”.

Mlakar: Ne postoji tajna koalicija HDZ-a i SDP-a

Davorin Mlakar kazao je pak kako ne postoji tajna koalicija HDZ-a i SDP-a te kako te dvije stranke nikad nisu koalirale na državnoj razini, a ono što se u javnosti iznijelo kao diskusija je nekorektno jer je “izvučeno iz konteksta”.

Dodao je kako novinari nisu pažljivo pratili raspravu Odbora za Ustav te da je moratorij bio “samo jedna od mogućnosti”.

„Preferencijalno glasovanje je samo jedna od intervencija u izbornom zakonodavstvu koja se može provesti i bez promjene ustava“, naglasio je Mlakar te dodao kako je HDZ prvi pri europarlamentarnim izborima uveo takvu mogućnost.

‘Više od 2 preferencijska glasa ne bi bilo uputno’

„Izborni zakon se treba gledati u cjelokupnom konceptu, ali mislim da više od 2 preferencijska glasa ne bi bilo uputno. No, to će bitno poskupiti proces. HDZ je protiv ovakvog referenduma jer drži da se ustavnim zakonom ne treba to mijenjati, ovo što je čak sadržaj referendumskog pitanja, nije ono što bi trebalo stajati u hrvatskom Ustavu, ali smo za promjenu izbornog zakonodavstva i zalaže se za preferencijsko glasovanje“, istaknuo je Mlakar.

Bauk je pak kazao kao se „Vlada neće očitovati o referendumskoj inicijativi jer je to i preporuka Venecijanske komisije. Stranka će se možda očitovati o inicijativi, držimo da je važno da se sve to provodi jer nam je to dužnost“.

“Podržavam da izborne jedinice obuhvaćaju više županija i da imaju najmanje 20 zastupnika, 5 ili 6 izbornih jedinica. A 20 jer je prag tada 3 posto što je ključna stvar inicijative, čijim članovima ili onima koji podupiru, olakšava ulazak u Hrvatski sabor i nesumnjivo imaju političke ambicije. Preferencijalno glasovanje pak zato da se ukapira u prihvatljivu i dobru inicijativu”, izloži je svoju teoriju Bauk te dodao kako treba vidjeti alternativu referendumu, odnosno da se izborni zakon promijeni u saboru.

Predsjednik Nezavisnih sindikata Vilim Ribić naglasio je kako podržava inicijativu jer je važno da Hrvatska ima stabilan sustav kao primjerice skandinavske zemlje.

Prag od 5% zbog D’Honta iznosi de facto 7%

„Apsolutno sam za prag od 3 posto – to trebamo nakon stranačkog duopola i loših opcija jer treba omogućiti nove ideje i inicijative i da sabor bude raspravno mjesto“, istaknuo je Ribić koji je i nadodao kako izborni prag od 5 posto iznosi de facto 7 posto što znači izgubljenih 600.000 glasova. „Inicijativa je vrijedna potpore građana jer objedinjuje i ujedinjuje univerzalne interese ljudi – stabilan sustav ustavom zajamčen“, smatra Ribić te dodao kako referendum o outsourcingu se nastavlja jer ne vjeruju politici, ali i zbog bojazni od političke manipulacije.

Ministar Bauk je na to replicirao kako će sve ići “prema Ustavu i zakonu”.

Demontiranje sustava podobnosti

Željka Markić nagalsila je kako je referendum izraz nastojanja da se omogući da Hrvatska ima zastupnike odgovorne biračima, a ne strankama te da se želi demontirati sustav podobnosti. Kazala je kako se radi slučaja Perković nastojao promijeniti ustav i tada nitko nije ponudio preferencijalno glasovanje, a kad je inicijativa došla s tom idejom u šestom mjesecu, svi su krenuli s time.

„Stabilnost nije uvijek nešto pozitivno“, rekao je Ribić te istaknuo kako bi bilo korisno da se danas održe izbori jer velik broj stranaka postoji i sada, a ovim referendumom bi im se saznala i težina.

Na pitanje postoje li lomovi u koaliciji s HSS-om, budući da ista podržava građansku inicijativu, Mlakar je kazao kako sve stranke imaju vlastito stajalište i mišljenje.

„U Hrvatskoj je preko 150 registriranih stranaka“, naglasio je Mlakar te dodao kako bi 15 ili 20 stranaka tek bilo podložno korupciji.

Voditelj je pitao Željku Markić je li referendum plan za predsjedničku kandidaturu. „To je spin koji se stalno vrti otkad sam se angažirala i oko prošlog referenduma. Govorilo se da ću izići na izbore za Europski parlament, zatim za predsjedničke izbore. Nisam izišla na izbore za Europski parlament. Za predsjedničke izbore se ne planiram kandidirati, rekla je Markić.

Markić je istaknula kako je plan izvući Hrvatsku iz loše gospodarske situacije, jer ona proizlazi upravo iz lošeg upravljanaj zemljom.

Hrvate se neprekidno omalovažava, rekla je Markić navodeći kako je za europarlamentarne izbore 20 posto ljudi izišlo glasovati, a svakom četvrtom glas je bio pripisan stranci za koju nije glasovao.

Na pitanje voditelja je li joj ovo posljednji referendum Željka Markić je odgovorila: „Moja aktivnost ovisi o tome kako obavljaju posao oni koju su plaćeni“.

‘HDZ se u više navrata borio za pravo birača izvan RH’

Mlakar je istaknuo kako se HDZ u više navrata borio za pravo za birače izvan RH da im se omogući glasovanje te rekao da se sadašnja situacija treba promijeniti.

Ribić je rekao kako je skandalozna izjava profesora ustavnog prava da se demokracija ruši inicijativama koje predlažu referendum te istaknuo kako je to napad na demokratska prava i da građani imaju pravo na to Ustavom RH – putem predstavnika i neposrednim putem ovakvim referendumima.

Bauk je dodao na to kako je neposredna demokracija jedan od načina da narod ostvaruje vlast i da će Vlada “omogućiti da bude sve provedeno prema zakonu i Ustavu”, dok je Mlakar istaknuo kako HDZ shvaća slobode i ljudska prava i da je protiv bilo kakvih zabrana, pa i referendumskih, jer one nisu izraz slobode ljudskoga društva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.