U Parizu je u subotu preminuo istaknuti hrvatskki povjesničar umjetnosti, ekonomist, publicist i hrvatski emigrantski intelektualac Ante Glibota, u 76. godini od posljedica zaraze koronavirusom, potvrdila je Hrvatska matica iseljenika.
Bio je ugledni galerist, povjesničar umjetnosti, teoretičar arhitekture i kolekcionar, član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti te Američkoga instituta za arhitekturu. Bavio se izdavaštvom i spada među Hrvate s najvećim brojem objavljenih naslova na stranim jezicima.
Ante Glibota rođen je 15. lipnja 1945. godine u podbiokovskom selu Slivnu tadašnje općine Imotski. Od svojeg je obiteljskog i ekonomskog okruženja preuzeo je izražena domoljubna nagnuća.
Godine 1969. diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. S ekonomistom Vladimirom Veselicom pokrenuo je Hrvatski gospodarski glasnik koji je postao jedno od najvažnijih glasila Hrvatskog proljeća.
Usko je surađivao s dekanom i profesorima, a posebno sa profesorom Markom Veselicom koji je bio njegov istinski prijatelji i suborac za hrvatsku pravdu. Sa Veselicom ulazi u društvo hrvatskih intelektualaca Vladom Gotovcem, Brunom Bušićem, Vlatkom Pavletićem, Ljudevitom Jonke i drugima.
Također ga upoznaje i s gospodarstvenicima Antom Todorićem, Ivanom Kuštrakom, generalima Vladom Mutakom, Jankom Bobetkom i ostalima.
Prilikom gušenja Hrvatskog proljeća, uhićen je i isključen iz javnog života kao najmlađi u skupini intelektualaca – Franjo Tuđman, Vlado Gotovac, Marko Veselica, Vlatko Pavletić, Šime Đodan, Hrvoje Šošić, Jozo Ivičević, Zvonimir Komarica i Ante Bačić. Svi su oni optuženi i osuđeni za kontrarevolucionarno djelovanje te su završili na robiji.
Godine 1974. emigrira u Pariz gdje studira civilizaciju, ekonomiju, estetiku i povijest umjetnosti na Sorbonni i Collège de France. U Parizu 1978., te potom 1981. u SAD-u u Chicagu, otvara umjetničku galeriju te uspostavlja suradnju s umjetničkim galerijama i muzejima u Italiji, Japanu, Koreji, Americi i drugdje.
> Ante Glibota na posljednjem ispraćaju Mati Gabelici: ‘Odlazak velikog domoljuba i dobročinitelja’
> Ante Glibota: Al Caponeovski duh vlada Hrvatskom – vrhuška se odmetnula od Ustava i pravnih normi
U Parizu je upoznao i svoju ženu Martine s kojom je osnovao obitelj i imao sretan obiteljski život. Imali su troje djece: Adeline, Josephine i Marka.
Kada se stvarala Republika Hrvatska u Maastrichtu je organizirao na gradskom stadionu skup Hrvatske dijaspore s preko 26 tisuća Hrvata iz čitave Europe, tražeći priznanje Hrvatske i zaustavljanje ratnih strahota nad hrvatskim građanima. Njegova je akcija istovremeno obilježena brojnim humanitarnim akcijama za Hrvatsku i ratne stradalnike.
Bio je član brojnih prestižnih znanstvenih i umjetničkih institucija i udruga poput Znanstvenog vijeća Europske akademije znanosti, umjetnosti i literature iz Pariza, American Institut of Architect te američke Akademije političkih znanosti.
Njegove peticije za priznanje Hrvatske i prijem u UN potpisivali su vodeći svjetski intelektualci: Alain Finkielkraut, Fernando Arrabal, Otto Piene, Luciano Berio, Camilo José Cela, i drugi brojni Nobelovci, umjetnici, arhitekti, intelektualci planetarne važnosti…
Zahvaljujući njegovoj inicijativi, organizirat će se i u ratnim okolnostima i prijetnjama 1993. u Zagrebu godišnji sastanak Europske akademije, UNESCA i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima su Povelja grada Chicaga, Povelja grada Versaillesa, priznanje Vitez reda umjetnosti i literature Republike Francuske, Povelja grada Seula, Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, Red Hrvatskog trolista. L’International Biographical Centre iz Cambridgea zbog njegovih ga je znanstvenih i umjetničkih zasluga s naglaskom na izvanrednom doprinosu povijesnim studijima u domeni umjetnosti i arhitekture uvrstio u izbor edicije Tisuću velikih intelektualaca svijeta.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
