Vladajući, poslodavci i sindikati dogovorili su se koliko će ubuduće biti plaćeni radnici nedjeljom. Dogovor podsjeća na prijedlog udruge U ime obitelji od prije nekoliko godina, prema kojem su tražili da se zaposlenima u trgovinama omogući da sami odlučuju žele li ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ako žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu.
> Udruga UIO davno podnijela prijedlog Zakona o radu nedjeljom, a sada se zauzeo i Hrg: ‘Vrijeme je da se zabrani rad nedjeljom’
> Direktor Ikee protiv zabrane rada nedjeljom: Podsjetimo što je tražila udruga U ime obitelji za radnike u Hrvatskoj!
Ministar rada Marin Piletić predstavio je u ponedjeljak socijalnim partnerima zakonodavni okvir uređenja rada nedjeljom kojim se predlože da se rad nedjeljom od 1. siječnja iduće godine za sve djelatnosti plaća 50 posto više u odnosu na redovnu satnicu.
Piletić je nakon sjednice Gospodarsko socijalnog vijeća rekao novinarima da će novim zakonskim rješenjem koje ovog tjedna ide na Vladu biti limitiran broj nedjelja koje će radnici moći odraditi.
Napomenuo je da se rad u sektoru trgovine vrednuje Zakonom o trgovini, a za sve ostale djelatnosti Zakonom o radu. Novinarima je odgovorio da Zakon o trgovini definira 16 radnih nedjelja godišnje dok Zakon o radu nalaže da jedna nedjelja mjesečno mora biti neradna.
Satnica za rad nedjeljom prema konačnom prijedlogu plaćat će se 50 posto više u odnosu na redovnu satnicu dok se sada takav rad plaća skuplje minimalno 30 posto a prosječno 37 posto.
Sever: Tražili smo 100-postotno povećanje
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da su sindikati tražili 100 postotno povećanje satnice za rad nedjeljom, ali i da ostaje mogućnost pregovora o daljnjem povećanju.
Sindikati, dodao je smatraju da su tri radne nedjelje mjesečno još prevelik broj, a nejasno je i kakvo je povećanje broja radnika potrebno za 16 radnih nedjelja koje nije trebalo za 52 radne nedjelje.
Upitan za priziv savjesti vezano uz rad nedjeljom, Sever je rekao je kako je ostao problem organizacije radnog vremena i zaštite radnika od nasilnog pristupa da moraju nešto odraditi što je poslodavac tražio.
Weber problematizira uvođenje priziva savjesti radnika za rad nedjeljom
Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber rekla je da je oko plaćanja rada nedjeljom postignuta suglasnost sa sindikatima da ga treba platiti više, no problem je osiguranje dovoljnog broja zaposlenika kada je takav rad neophodan.
Ona smatra kako je poseban problem uvođenje priziva savjesti radnika za rad nedjeljom pa će biti gotovo nemoguće osigurati rad u tim uvjetima.
“Ono što je nama problem način i reguliranje samog rada nedjeljom, osiguravanje dovoljnog broja zaposlenika u slučajevima kada je taj rad nedjeljom neophodan. Kao što znate, uvedena je mogućnost radnika da izrazi tzv. priziv savjesti radu nedjeljom pa smatramo da će biti gotovo nemoguće osigurati normalno poslovanje u takvim uvjetima”, kazala je Weber.
Zalaganje udruge U ime obitelji
Udruga U ime obitelji već se godinama zalaže za uvođenje neradne nedjelje i blagdana za radnike u trgovinama. Tako je pozdravila i odluku Nacionalnog stožera civilne zaštite o zabrani rada trgovina nedjeljom koja je bila na snazi tijekom pandemije koronavirusa, a koja je, nažalost, poslije ukinuta.
Ukidanje rada nedjeljom i blagdanom je, podsjetimo, bilo i predizborno obećanje HDZ-a prije posljednjih izbora, a koje ni dvije godine nakon što su ponovno osvojili vlast nije realizirano.
U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ako žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu, međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao Mirando Mrsić , a zatim Gordan Maras, taj prijedlog su blokirali ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.
U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30 %. Međutim, Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću za rad nedjeljom”.
To je značilo da se omogućava poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
Znači li uvođenje neradne nedjelje i blagdana zaista gubitak za poslodavce?
Bivša eurozastupnica Marijana Petir i tvrtka MediaNet proveli su istraživanje javnog mnijenja o neradnoj nedjelje koje je pokazalo da je čak 90 % građana za uvođenje neradne nedjelje.
Prema istraživanju za neradnu nedjelju izjasnilo se 94 % građana u kontinentalnoj Hrvatskoj, 88 % u Primorju, Lici, Dalmaciji i jugu Hrvatske dok je u Zagrebu 87 % građana za uvođenje slobodne nedjelje. „Ovaj okrugli stol prva je karika u otvaranju dijaloga za rješavanje ovoga problema jer usklađenim privatnim, profesionalnim i obiteljskim životom utječemo na dobrobit pojedinca, obitelji, ali i društva u cjelini“, kazala je Petir na okruglom stolu na kojem su predstavljeni rezultati tih istraživanja.
Istraživanje je obuhvatilo i navike kupovanja nedjeljom, a pokazalo se da za razliku od Primorja, Like, Dalmacije i Istre gdje nedjeljom kupuje 61 % građana u kontinentalnoj Hrvatskoj 54 % njih ne odlazi u kupovinu nedjeljom, a u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji njih 46 %.
Nedjeljom kupuje 53 % građana, najviše onih od 31 do 40 godina (61 %), a najmanje kupuju oni od 61 i više godina (41 %). Iako većina ispitanika povremeno kupuje nedjeljom (54 %), oni koji su za uvođenje neradne nedjelje u malom broju kupuju svake nedjelje (12 %). Od onih koji se protive uvođenju neradne nedjelje 79 % njih posjećuje trgovine nedjeljom.
Kad se navode razlozi kupovine, građani najčešće kupuju nedjeljom jer im nešto ponestane ili nedostaje, a potrebno im je. Prema broju članova u kućanstvu najmanje kupuju oni koji žive sami (31 %) i oni koji žive u velikim kućanstvima sa 6 i više osoba (29 %). No ispitanici su složni – nedjelja treba biti neradna.
Petir se u svom izlaganju referirala i na strah od porasta nezaposlenosti uvođenjem neradne nedjelje. Tumačeći podatke Eurostata, Petir objašnjava kako se zaposlenost u nespecijaliziranim maloprodajnim trgovinama zapravo smanjila u zemljama članicama EU-a koje nemaju zabranu rada nedjeljom, dok je trend sasvim suprotan u zemljama koje zabranjuju rad nedjeljom – u nekima od njih zaposlenost je porasla za čak 16 do 21 %.
Imajući u vidu ove podatke, koji pokazuju da u zemljama s neradnom nedjeljom nije došlo do povećanja nezaposlenosti, za pretpostaviti je da do nje neće doći ni u Hrvatskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
