U 2021. godini pripremljeni su novi udžbenici za gimnazije i srednje strukovne škole a autori su Goran Sunajko, Dario Čepo i Ivo Goldstein.
Sunajko, profesor na Odsjeku za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je član udruge Centar za demokraciju i pravo Mika Tripalo. U njoj je zajedno s Vesnom Pusić, Gvozdenom Flegom, Marinom Škrabalo, Tvrtkom Jakovinom, Ivom Josipovićem, Stipe Mesićem, Goranom Radmanom, Velimirom Viskovićem, Vjeranom Zuppom i drugima.
Ova udruga je 2021. objavila da joj je cilj postati think tank udruga koja će kroz dijalog nuditi i rješenja. Sunajko je trenutno član Upravnog odbora udruge.
Dr. sc. Dario Čepo je docent na katedri za sociologiju na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Čepo javno izražavao netrpeljivost prema Željki Markić, Marijani Petir i Ljilji Vokić.
Čepo je jedan od autora znanstvenog rada u kojem se manipuliralo o udruzi U ime obitelji
Čepo je 2016. godine u poruci za Dan žena na Facebooku šovinistički ustvrdio: “Svim ženama, koje žele postići više i otići dalje od majki i kraljica, sretan Dan žena. I sretno vam u ovom društvu koje zovemo hrvatsko. P.S. Čestitke se ne odnose na Željku Markić i Marijanu Petir… Happy International Women’s Day to all the women”.
Godine 2017. udruga U ime obitelji upozorila je kako je dr sc. Dario Čepo jedan o koautora znanstvenog rada objavljenog u časopisu Politička misao čiji je izdavač Fakultet političkih znanosti, glavni urednik Dejan Jović, a predsjednik savjeta Nenad Zakošek. Petričušić, Čehulić i Čepo na str. 77 svog članka tvrde da se U ime obitelji u kampanji za referendum o braku, održan 1.12.2013. koristila “manipulacijom osjećajima”.
Kao dokaz i jedinu referencu vrlo teške kvalifikacije kao što je manipulacija – smišljeno baratanje krivim podacima radi stvaranja lažnog dojma – koristili su lažnu vijest (fake news) koju je dva tjedna prije referenduma o braku plasirao portal Index.hr pod naslovom “U ime obitelji ne preza ni od čega: Nakon židovskog loga ukrali fotografiju iranske umjetnice”.
Čepo je na svom twitter profilu 2020. napao Ljilju Vokić, bivšu ministricu prosvjete i športa te dugogodišnju bivšu ravnateljicu VII. Gimnazije te ju prozvao glupačom koja da je pravde “nikad ne bi smjela proći ulicom u kojoj je škola, a kamoli biti ministrica obrazovanja”.
Golstein u veleposlaničkom uredu držao Titov portret
Ivo Goldstein je rođen 16. ožujka 1958. u Zagrebu. Hrvatski je povjesničar, sveučilišni profesor židovskog porijekla. Od 2012. bio je veleposlanik Republike Hrvatske u Francuskoj, gdje ga je postavila Milanovićeva Kukuriku vlada. Njegov otac bio je Slavko Goldstein, povjesničar amater i publicist.
Goldstein je na diplomatsku dužnost imenovan 2012., a 2016. godine istekao mu je mandat, koji je Zakonom o vanjskim poslovima propisan na “uobičajeno četiri godine”.
Međutim, prema pisanju Večernjeg lista, Goldstein je dugo lobirao za sebe – kazali su diplomatski izvori, potvrdivši da je Goldsteinu povratak u Zagreb mrska opcija.
Sveučilišni profesor Goldstein na dužnost veleposlanika imenovan je bez diplomatskog iskustva i nije karijerni diplomat, tako da nakon povratka u Zagreb karijeru nije nastavio u Ministarstvu vanjskih poslova.
U svom je mandatu najviše ostao zapažen po tome što je u veleposlanstvu držao fotografiju komunističkog diktatora Josipa Broza Tita, za koju je rekao da je slučajno tamo jer ju je namjeravao darovati jednom kafiću.
Goldsteinova “drobilica kostiju” u Jasenovcu
Goldsteinove argumente o drobilici kostiju u Jasenovcu analizirao je dr. sc. Vladimir Geiger s Hrvatskog instituta za povijest.
– “Ne raspolaže Goldstein ni bilo kakvim konkretnim izvorima da su ustaše „mogli učiti” bilo što od pripadnika SS-divizije Prinz Eugen. No, bojim se, navedene tvrdnje Goldsteina mnogi će „objeručke prihvatiti”, te uporno ponavljati, bez obzira na to što Goldstein za njih nema relevantnih izvora. Tako se Goldstein zapravo visoko pozicionirao u katalogu razno-raznih izmišljotina o logoru Jasenovac. No, ono za što Goldstein nema izvora, on će pronaći u svome umu. Dakle, spasonosna formula kojom se Goldstein, u pomanjkanju vjerodostojnih, pa i ikakvih, pokazatelja, koristi je jednostavna – ono čega nema moguće je izmaštati. Znanstveni pristup? Možda za Goldsteina!”, piše dr. Geiger.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
