Pregled tjedna: Kovač o situaciji u BiH, Hanžek o stanju na Banovini, Raspudić o suradnji oporbe u Saboru

Posjet turskog predsjednika Erdoğana Hrvatskoj, stanje u Ukrajini i BiH, velika ‘plinska afera’ u Ini, Vladine mjere aktualnosti te useljavanje prvih stradalnika na Banovini u obnovljene domove – aktualnosti su koje smo izdvojili za najnoviji pregled tjedna.

Kovač: Većini je u interesu da BiH ne bude pašaluk nego članica EU-a

Bivši veleposlanik u Njemačkoj i bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač gostovao je u Novom danu gdje je komentirao posjet turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana Hrvatskoj, odnose s tom zemljom, ali i stanje u Ukrajini.

Komentirajući snažne mjere osiguranja u Zagrebu uoči dolaska turskog predsjednika Miro Kovač je rekao:

“Time se bave sigurnosni aparati Hrvatske i Turske, očito su naši izašli ususret zahtjevima Turaka i poduzeli mjere.”

Smatra da je za očekivati da Erdogan ima više razumijevanja za Bošnjake na ovim prostorima:

“To je bilo za očekivati, da će imati najviše razumijevanja za stavove Bošnjaka. Erdogan u svojoj svijesti ima da dolazi na područja države koje su bile dijelom u sastavu turskog carstva. Hrvatska se ne miješa u unutarnje stvari BiH, ona čini svoje prema sporazumu iz Daytona. Ako ćemo poštovati vladavinu prava, onda je na visokom predstavniku, ako se predstavnici naroda ne mogu dogovoriti, da on učini sve da se ispoštuje vladavina prava. Osobno smatram da je većini u interesu da BiH ne bude pašaluk nego članica EU-a.”

I Vučić je danas dočekao Erdogana kao prijatelja: “Što se tiče Srbije i bošnjačkog i srpskog dijela BiH, postoji razmišljanje koje nije skroz zapadnjačko. Tu se šire antizapadni stereotipi i Vučić je sklon tome. Erdogan je jučer pred Izetbegovićem jasno rekao da Zapad dijeli muslimane. Logično je da se riješi pitanje Kosova i Srbije, da se međusobono priznaju i da mogu krenuti prema normalnom funkcioniranju.”

Kovač ističe da Srbija neće dobiti zeleno svjetlo za EU ako ne prizna Kosovo: “Ako Srbija želi u EU, ako Kosovo to želi, Srbija neće moći taj cilj ostvariti ako ne prizna Kosovo kao neovisnu državu. Ako Srbija želi normalan suživot u susjedstvu, onda neke stvari treba urediti kao što je u EU-u. Ako u BiH i Bošnjaci i Srbio žele u EU, morat će se promijeniti način razmišljanja.”

O kršenju ljudskih prava u Turskoj rekao je: “Postoji konsenzus u Europi da Turska nema budućnost u Europskoj uniji. Mi tu ne možemo napraviti puno. Ako se želi približiti EU-u, Turska mora promijeniti način razmišljanja. To je do njih. Perspektiva članstva je sad jako udaljena od realnosti.”

Ekonomski rat Zapada i Rusije

Dotaknuo se i rata u Ukrajini:

“Što se tiče rata, nema tu puno promjena. Događa se crtanje granica između nove Europe i ostatka Europe koji ne želi u taj savez. Koliko će Ukrajina uspjeti vratiti teritorija, to ne znamo. Ukrajina će nam postupno postati partner u EU-u. Dok postoji Putin i ljudi koji će ga naslijediti, imat ćemo imperijalnu Rusiju, ali ona neće moći ugrožavati ostatak Europe. Rusija pokazuje limite, ne može dalje od toga. EU je ojačana ulaskom Švedske i Finske u NATO savez, a sad se treba orijentirati prema Aziji.”

“Imamo ekonomski rat između Zapada i Rusije. Europa se snalazi, ali o fosilnim gorivima ćemo i dalje biti ovisni. EU će se razvijati u smjeru energetske samostalnosti, ali sljedećih stotina godina će biti ovisna o ruskom plinu, nafti i ugljenu”, zaključio je Kovač.

Hanžek najavio useljavanje prvih stradalnika na Banovini u obnovljene domove

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek najavio je useljavanje prvih stradalnika od potresa u novoobnovljene domove. Osvrnuo se i na broj do sada obnovljenih kuća.

Gordan Hanžek, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, u emisiji “Studio 4” rekao je kako je u nekonstrukcijskoj obnovi s današnjim danom na području Banovine obnovljeno preko 3400 kuća.

– U organiziranoj obnovi prosječni trošak je preko 6000 eura, a više od 950 kuća su obnovili sami vlasnici, donacijom materijala od strane jedinica lokalne samouprave, više od 200 isplata, više od 6 milijuna kuna je isplaćeno vlasnicima u procesu nekonstrukcijske obnove. Te obnove su manjeg obima, rekao je Hanžek.

– Cijelo vrijeme rastemo. Danas imamo gotovo 8400 zahtjeva u postupcima nekonstrukcijske obnove, 611 gradilišta dodijeljeno izvoditeljima, imamo veći broj kuća koje ne zadovoljavaju uvjete nekonstrukcijske obnove i otpadaju, mogu reći da smo mi danas gotovo prišli broju od 7000 obiđenih kuća – napravili nalaze, radimo projektnu dokumentaciju, izvodimo radove.

Gotova prva zamjenska kuća

Hanžek je rekao da sve koji imaju sredstva upućuju u postupak samoobnove.

– Računamo oko 12.000 kućanstava koje ćemo morati obnoviti. Svatko tko je u stanju sam to odraditi čini dobro sebi i onome drugome tko to nije u stanju, poručio je.

Kad je riječ o zamjenskim kućama, građani i dalje mogu sami birati tipove kuće.

– Uvodimo nove tehnologije, građenja, iz dana u dan. Građani jako dobro reagiraju jer im se daje pravo izbora. Neki bi rekli da je to malo, prva kuća je gotova. Ovaj mjesec će biti više kuća dovršeno. S nama ugovore u ovom trenutku ima potpisano 98 vlasnika, odabrali su modele. Na 90 kuća su počeli radovi. Sve te lokacije imaju prilagodbe na projekte, to je postupak koji ide i trajat će neko vrijeme.

Središnji državni ured obnovu i stambeno zbrinjavanje do danas je zaprimo 806 odluka od Ministarstva graditeljstva za konstrukcijsku obnovu.

– Mi kontinuirano na tim odlukama radimo. Tu isto ljude upućujemo na samoobnovu. U prve postupke konstrukcijske obnove smo krenuli, sad će toga biti sve više i više. Ponavljam preko 12.000 kućanstava je ugroženo, to je izuzetan logistički pothvat. Prije godinu dana sam rekao da je realni rok dovršetka četiri godine, rekao je Hanžek.

‘Od prvog dana napadi na nas’

– Ako gledate da se neki dan Papa molio za obnovu u L’Aquili gdje je potres bio prije 13 godina, broj pogođenih stanovnika je gotovo jednak kao i u Hrvatskoj, mislim da Vlada nastupa apsolutno odgovorno. Od prvog dana su bili napadi na nas, ako znamo da danas kontinuirano pratimo stradalnike u procesu toplog obroka i subvencije struje i energenata i da to ostaje i ove godine bez obzira na sve krize, mislim da je to odgovorna politika, rekao je Hanžek odgovarajući na pitanje ne ide li obnova sporo.

‘Nedovoljno se prikazuje izgrađeno povjerenje’

Smatra da se nedovoljno prikazuje “izgrađeno povjerenje svih ljudi na prostoru prema politici Vlade”.

– U ovom trenutku imamo preko 7000 izrađenih projekata, imamo višestambene zgrade koje smo počeli graditi, to je veliki logistički pothvat, reakcija ljudi je pozitivna… koliko se vjerno prenosi situacija na terenu i koliko se pojedinačni slučajevi koriste da bace sjenu na obnovu, zapitao se.

Upitan koliko je on sam zadovoljan brzinom izvođenja radova, Hanžek je rekao kako će obnova pokušati završiti i prije procijenjenog roka od četiri godine.

– Možemo biti zadovoljni jer pratimo sve ono što se događa na tržištu. Držimo tempo. I samoobnova se može gledati kroz subvenciju, to je gotovo 4500 dovršenih kuća. Neki minoriziraju taj zahvat, ali to je sijanje nepovjerenja i mislim da politiku nije potrebno uvoditi u ovu sferu, poručio je.

Obnova višestambenih zgrada

Govoreći o gradnji višestambenih zgrada, Hanžek je rekao da je najveće gradilište u Petrinji.

– Bivša vojarna Zrin, to je osam zgrada sa 128 stanova. Druga lokacija u Glini kod crkve, četiri zgrade s 52 stana. Ovih dana ćemo potpisati još ugovore za tri zgrade u Glini na obilaznici po 19 stanova, dvije zgrade u Topuskom, dvije u Gvozdu i jedna u Dvoru. Ta gradnja se sufinancira s 95 posto sredstava EU-a i ona će biti gotova za godinu dana, otkrio je Hanžek.

– To su stanovi za stradalnike potresa koji nemaju kvalitetan smještaj, a kasnije ostaju na dispoziciji RH i jedinicama lokalne samouprave, ali to je rok od pet godina, dodao je.

Hanžek je rekao da se još procjenjuje vrijednost samog projekta.

– Putem našeg ureda je potpisano milijardu i 14 milijuna kuna ugovora, u ovom času imamo gotovo 200 milijuna kuna realizirano, 500 milijuna u realizaciji, financijski gledano mi smo na trećini puta, zaključio je.

‘Danas postupamo kao i prije 25 godina’

Ne slaže se s tvrdnjama da je obnova nakon Domovinskog rata bila “kriminalna”.

– Zašto kolege iz struke ne kažu istinu? Na ratom uništenom području obnovljeno je 16.000 objekata, a od toga je 96 imalo oštećenja. Danas postupamo isto kao što smo prije 25 godina, idemo držati kvalitetu i govoriti o istinskim rokovima. Ovo je dugačak proces, mi smo ga krenuli i do kraja godine ćemo dovršiti više desetaka kuća, a u izgradnji će biti više od 200 kuća, poručio je Hanžek.

Raspudić obrazlaže kako mogu surađivati Peđa Grbin i Nikola Grmoja

Saborski zastupnik Mosta Nino Raspudić bio je gost N1 Studija uživo te komentirao Vladine mjere, kao i aferi u Ini i suradnji oporbe u Saboru.

Govoreći o Vladinom paketu mjera, kaže da je on bio nužan u ovoj situaciji.

“Bitno je da su mjere donesene jer nas doista čeka teška jesen, a onda i zima. Suočeni smo s visokom inflacijom čiji je uzrok prije svega tiskanje novca Europske središnje banke, a dijelom i zbog krize uzrokovane pandemijom koronavirusa i ratom u Ukrajini. Nas će to posebno pogoditi jer uvođenje eura gotovo izvjesno će dovesti do dodatne inflacije u Hrvatskoj. U takvom stanju nužna je intervencija Vlade ovog tipa i mi je pozdravljamo”, rekao je Raspudić.

Ističe da su oni u Mosti u načelu protiv državnog intervencionizma u ekonomske tokove.

“To srednjoročno nije dobro, dugoročno je katastrofalno, ali kratkoročno, budući da je ovo izvanredna situacija, ovakvo nešto je potrebno učiniti. Dugoročno gledano, netko tu vrijednost treba stvoriti da bi se redistribuirala. Ovo je jedna vatrogasna mjera i kao takvu je pozdravljamo, međutim treba postaviti pitanje što nakon 1.4.”, govori.

“Paket je vatrogasna mjera”

Kaže da je paket kao paket u redu, ali da mogu samo papagajski ponoviti da nema rasta standarda bez rasta BDP-a.

“Dovoljno je postaviti pitanje zašto su nas zemlje poput Poljske i Slovačke pretekle? Vi morate podmićivati na svim razinama da biste poslovali. Ovo je vatrogasna mjera do 1.4., ali pitanje je što dalje”, rekao je.

Napominje da Plenković novac ne daje iz svog džepa, već iz džepa svih građana.

“Novca trenutno ima, do 1.4. se stvari mogu pokrpati, ali mi smo i dalje u istom problemu”, ističe.

Osvrnuo se kratko i na aferu s pljačkom u Ini i to da su u HDZ-u uvjereni da je ta priča zaključena.

“Mogu oni misliti što hoće, mi ćemo tek vidjeti gdje će dalje ići istraga. Ovo je samo početak. Uvjeren sam da će se stvar raspetljavati dalje”, rekao je.

Suradnja u oporbenim redovima

Raspudić je kazao da je antikorupcija ono što ih u oporbi neupitno veže.

“Postavlja se pitanje kako mogu surađivati Peđa Grbin i Nikola Grmoja? Mi smo u ratnom stanju protiv kriminala i korupcije koji Hrvatsku vodi prema dnu. Nećemo zaboraviti razlike, one i dalje postoje, ali tražimo ono što je zajedničko. Čvrst zajednički temelj je antikorupcija”, rekao je Raspudić.