Vrček: Pesticidi bi se trebali upotrebljavati samo u kontroliranim uvjetima

energija
Foto: pharma.unizg.hr

Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje u suradnji s Upravnim odjelom za poljoprivredu, ruralni razvoj i šumarstvo organizirao je informativno-edukativnu tribinu »Zdravstveni rizici kojima su izloženi poljoprivrednici«. Time je Zagrebačka županija prigodno obilježila Svjetski dan zdravlja 7. travnja čiji je ovogodišnji slogan »Moje zdravlje, moje pravo«. Tribina je održana u prostorijama organske farme »Repro Eko Farma« u selu Volavju pokraj Jastrebarskoga, piše Valerije Vrček za Glas Koncila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poljoapoteka (ni)je apoteka

Nakon pozdravnoga govora Snježane Žunec, voditeljice Odsjeka za zdravstvo, uvodno je izlaganje održao Albert Marinculić, profesor na Veterinarskom fakultetu i predsjednik Udruge biofila Hrvatske. On je podsjetio da se na poljima Europske unije upotrebljava gotovo pet stotina vrsta pesticida, od kojih je pedesetak vrlo štetno za zdravlje ljudi. Čak i pesticidi koji su odavno zabranjeni još postoje na europskom tržištu – jer se proizvode za izvoz. To pokazuje nered u agrokemijskom sektoru, koji se na poseban način zrcali u poljoprivrednim apotekama. Pesticidi se često kupuju bez dozvola, uputa, bez znanja o rukovanju, bez recepta… Stoga se profesor zalaže za uvođenje pravila u poljoapotekama, poput onih koje vrijede u ljekarnama.

Pola sata plijevljenja

Pesticidi bi se trebali upotrebljavati samo u kontroliranim uvjetima, sa strogom provjerom doziranja i strogom zabranom njihove upotrebe u privatne svrhe. Učinak koji se, na manjim poljima, postiže kemijskom zaštitom, može se postići s »pola sata plijevljenja«. Nažalost, taj je radni glagol i postupak nestao iz vrtova, plastenika, cvjetnjaka… Marinculić smatra da su pesticidi suvišni kemijski aditivi s obzirom na to da zdrava zemlja posjeduje sve što je potrebno biljkama za rast.

Kada se, ipak, upotrebljavaju, tretirano bi područje trebalo jasno označiti znakovima upozorenja. Isparavanje štetnih pesticida i njihovo zadržavanje na površini izravna je opasnost za ljude, a posebno za djecu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jagode bez šećera

Umjesto da bude dio prirode, poljoprivreda je postala agrokemijski servis i jedan od glavnih onečišćivača okoliša. Isti je prigovor takvoj djelatnosti uputio Vittorio Hösle, njemački filozof i autor poznate knjige »Filozofija ekološke krize«. Umjesto da proizvodi zdravu hranu, industrijska poljoprivreda proizvodi rizike za zdravlje. Velikim dijelom stoga što su monokulture, plantaže i agrokemija rezultat komocije i pohlepe za prinosom po hektaru.

S nadolaskom sezone jagoda, primjećuje Marinculić, dobro je objasniti zbog čega su, na primjer, one španjolske ili talijanske prije vremena na policama velikih trgovina u Hrvatskoj te zbog čega »nemaju okus ni miris«. Udvostručenim režimom prskanja, uporabom fungicida produženoga djelovanja i kemijskim tretiranjem skladišta forsira se prihrana i rast jagoda. Zbog uporabe boskalida i difenokonazola jagode gube volatilne komponente i sprječava se akumulacija šećera, pa takve jagode nisu slatke. Ali se zato pojavljuju prije visibaba.

Za razliku od takve poljoprivrede, smatra Marinculić, Zagrebačka županija ima priliku za uzgoj voća, povrća i usjeva s manje pesticida i potencijal za samodostatnu proizvodnju zdrave hrane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zdravstvena cijena

Naposljetku profesor je podsjetio i na konkretne zdravstvene rizike kojima su izloženi radnici u poljoprivredi. Dokazi o zdravstvenoj cijeni koji plaćaju nisu samo pritužbe radnika na glavobolje, alergijske reakcije i mučnine, nego su to i sudski procesi koji su završeni pravomoćnim odlukama o odgovornosti agrokemijske industrije. Mnogim je farmerima u Sjedinjenim Državama isplaćena odšteta jer su zbog izloženosti glifozatu, najprodavanijemu herbicidu na svijetu, oboljeli od non-Hodgkinova limfoma.

Prema izvještaju Ujedinjenih naroda svake godine zbog onečišćenja i trovanja agrokemikalijama umire 200 tisuća ljudi. Velik dio tih slučajeva nastaje zbog neznanja, nestručnoga rukovanja ili ekoloških incidenata. Upravo su stoga potrebni edukacija ljudi, savjetovališta, informativne tribine…

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.