Institut društvenih znanosti Ivo Pilar predstavio je u četvrtak u Zagrebu preliminarne rezultate tek započetog dugoročnog istraživanja koji pokazuju da Hrvati imaju općenito relativno visok osjećaj sreće, te da su u posljednjih mjesec dana imali više pozitivnih nego negativnih događaja.
Voditeljica istraživanja Ljiljana Kaliterna Lipovčan upozorila je da podaci nisu reprezentativni te da je smisao susreta s novinarima bio potaknuti hrvatsku javnost da se uključi u istraživanje tako što će na mrežnim stranicama ispuniti on-line anketni upitnik.
Preliminarni rezultati nastali su na temelju odgovora 1976 sudionika od jeseni prošle godine, među kojima je najveći broj njih srednje dobi, s prosječno 35,2 godine. Najviše njih, 39,7 posto je iz Zagreba, te je najviše žena, 41,3 posto. Po bračnom statusu najbrojnija je skupina neoženjenih i neudanih, 38 posto, a obrazovno onih sa završenim fakultetom, 36 posto.
Da bismo proveli kvalitetno istraživanje i dobili pouzdane rezultate, važno nam je ispitati ljude različite dobi, spola, zanimanja, kao i stanovnike različitih regija Hrvatske, kazala je Ljiljana Kaliterna Lipovčan i pozvala javnost da se odazove istraživanju.
Sretni ljudi žive bolje, motiviraniji su za posao i zdraviji su, kazala je i dodala da je “većina osvijestila da nam i nije tako loše”. Premda je većina procijenila kvalitetu života sličnom onoj u drugim zemljama, podaci Pilarovog istraživanja “demoskop” kazuju da opće zadovoljstvo Hrvata u zadnjoj trećini europskih zemalja.
Danska je po osjećaju sreće na prvom mjestu u Europi jer ima stabilnu ekonomiju i socijalnu državu koja dobro funkcionira, pa tamošnji građani nemaju razloga za zabrinutost, rečeno je.
Na pitanje o pozitivnim i negativnim emocijama, najmanje sudionika kazalo je da se osjećalo uplašeno, a najviše da se osjećalo dobro i pozitivno.
Da poboljšaju svoje raspoloženje, najviše sudionika rješava probleme i pozitivno razmišlja, a najmanje njih uzima sredstva za umirenje ili drogu, rečeno je.
Među deset najučestalijih događaja u posljednjih godinu dana najviše ih je navelo početak prijateljstava, turističko putovanja i ljetovanje / zimovanje, a najmanje napredovanje u poslu i poboljšanje zdravlja.
Od 69 događaja koje su sudionici mogli izabrati da im se dogodilo u proteklih godinu dana, najveći je broj kazao da je to bilo ljetovanje / zimovanje te turističko putovanje, a najpozitivniji događaj bio je rođenje djeteta i ženidba, odnosno udaja.
Među negativnim događajima najčešće je to bila bolest bliske osobe, a najnegativniji događaj bilo uhićenje i seksualno zlostavljanje.
Prvo “Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti CRO-WELL” provodi tim znanstvenika iz Instituta Ivo Pilar, uz financijsku potporu Hrvatske zaklade za znanost, uz savjete najistaknutijih svjetskih stručnjaka za to područje.
Sreća je osjećaj da živimo dobro i premda u različitim društvima na nju utječu različite stvari, ona se znanstveno može uspješno mjeriti i uspoređivati, kazala je voditeljica istraživanja Ljiljana Kaliterna Lipovčan.
