Velika analiza Nenada Bakića: Zašto je Hrvatska tek nakon trećeg vala imala jednu od najviših smrtnosti?

Nenad Bakić vala
Foto: Snimka zaslona

Suprotno često širenom narativu, Hrvatska je u prva tri vala imala relativno mali broj umrlih – relativno, kad se gleda sa stvarno usporedivim zemljama, piše Nenad Bakić u velikoj analizi za pandemijskirealizam.net

Smrtnost od Covida i faktori utjecaja

Na smrtnost od covida utječe više faktora. Kao dva najvažnija osobna komorbiditeta su prepoznati ‘pretilost’ i ‘strah i anksioznost’  (reference CDC-a u linku). Na razini nacija najveću ulogu imaju:

očekivano trajanje života (kovid je prvenstveno bolest starijih – stariji od 70 imaju nekoliko tisuća puta veću smrtnost od djece),
nacionalna prisutnost najvažnijih komorbiditeta (pretilost),
kvaliteta zdravstvenog sustava.

Očekivano trajanje života je u stvari važno za one koji su već stari 60+ ili 65+ jer je najveći broj smrti u toj dobi, ali ono je visoko (praktički 100%) korelirano s očekivanim trajanjem života pri rođenju. Pogledajmo taj podatak za EU. Jasno je da je za zemlje Nove Europe (bivše socijalističke zemlje) očekivano trajanje života daleko manje nego za ostatak EU.

Izvor: Health at a Glance: Europe 2020 – © OECD 2020, https://stat.link/042196

Istovjetan uvid daje Eurostat za npr., očekivano trajanje života u dobi 65 godina.

Hrvatska stoji najgore u faktoru pretilosti u čitavoj EU

Što se tiče pretilosti, Hrvatska, nažalost stoji najgore u EU, sično kao i ostale zemlje Nove Europe:

Što se tiče kvalitete zdravstvenog sustava, ono je srazmjerno ulaganju u zdravstvo, a slika se ovdje ponavlja (razmjeri nisu u potpunosti pravilni, jer je i radna snaga jefitnija, ali lijekovi i uređji imaju globalne cijene):

Slabo ulaganje u zdravstvo

Naravno, ove tri varijable nisu nezavisne – u pozadini je blagostanje (BDP per capita – koji daje istu sliku), a u pozadini razlika u blagostanju su povijesne okolnosti. Napomenimo da je pretilost populacijski gledano uzrokovana lošijom prehranom (više jeftinije hrane – prvenstveno ugljikohidrata) i životnim stilom.

Kao što vidimo, smrtnost je zapravo uvjetovana blagostanjem, ako su ostali parametri isti. No, sve ostalo naravno nije isto, velike su i geografske razlike i razlike u životnom stilu, pa nismo usporedivi s nekim drugim zemljama – recimo pacifička Azija i Oceanija ima nekoliko puta manju smrtnost od EU, što se pripisuje kros-imunitetu, itd. Stoga usporedba smrtnosti Hrvatske i npr. Danske, Švicarske ili Francuske nema smisla.

S kim ima najviše smisla usporediti Hrvatsku?

S kim ima najviše smisla usporediti Hrvatsku? Vjerujem da ne možemo naći bolju usporednu grupu od svih susjeda + geografski bliskih zemalja Nove Europe, kao na slici:

Do kraja trećeg vala smo u usporedbi sa svima njima imali najmanju smrtnost – uz izuzetak Srbije, čiji brojevi nisu pouzdani, što se vidi iz idućeg grafikona koji prikazuje tzv. ‘višak smrtnost’. Iako višak smrtnost može doći i od posljedica ‘mjera’ (uglavnom lockdowna), zbog propuštenih dijagnoza i terapija, za Srbiju je ova razlika prevelika da bi se radilo samo o tome:

Tijekom 2. i 3. vala Hrvatska je, uz Švedsku, imala najslabije mjere u EU (u prvom valu je u Hrvatskoj bilo jako malo umrlih). Ovdje je prosjek strogosti mjera, uz napomenu da je slučaj Švedske kontroverzan jer su autori naknadno reklasificirali švedske preporuke kao ‘mjere’. Osim Švedske, nema drugih primjedbi na ovaj indeks:

Zakjučak je vrlo jasan i nesporan:

Uz najslabije mjere Hrvatska je do kraja trećeg vala imala najmanje umrlih od kovida od svih usporedivih zemalja.

Što se dogodilo u Hrvatskoj nakon trećeg vala?

Pri tome će neki reći ‘usprkos’ najslabijim mjerama, a neki ‘zbog’ najslabijih mjera. U svakom slučaju slabe mjere smanjuju kolateralne žrtve zbog propuštenih pregleda i terapija, stresa, straha i anksioznosti (drugi najznačajniji komorbiditet), gubitka egzistencije i dugoročno zbog smanjenog blagostanja, što opet znači lošije zdravstvo. Hrvatska sada ima najbrži rast BDP u EU.

Smrti u domovima

Iako nemamo sistematske podatke, čini se da je u drugom valu umrlo preko 900 stanovnika domova za starije, odnsno oko 6% svih njegovih stanovnika, odnosno preko 15% umrlih u 2. valu je bilo u domovima za starije. Još gore, u prvom valu je, prema tim podacima, oko 50% svih smrti bilo u domovima za starije! To je (u gornjem linku) prezentirano kao ‘uspjeh’ u trećem i četvrtom valu, što je vrlo upitno jer imamo dva odlučujuća faktora koja su dovela do tog ‘uspjeha’:
– mnogi slabiji su već umrli u prva dva vala
– virus je očito poharao domove i stoga je stečeno puno prirodnog imuniteta.

Usprkos, dakle, i tome, nakon tri vala stajali smo dobro.

Velika smrtnost u 4. valu

U četvrtom valu smo, nažalost, imali tako veliku smrtnost da smo značajno pokvarili i ukupni rezultat. Pogledajmo kako to izgleda sada:

Koji su razlozi?

Po mom sudu, tri su glavna razloga:
1. Veliki podbačaj u cijepljenju starijih, posebno onih starijih od 80,
2. Veliko kašnjenje boostera – čak i do sada je booster dobilo samo oko 25% starijih od 60,
3. Proboji u bolnicama.

I dok su prva dva razloga potpuno jasna, vjerujem da se treći može izvesti deduktivno. Pogledajmo po redu.

Podbačaj u cijepljenju starijih

Sljedeća tablica s ECDC pokazuje da smo u cijepljenju starijih od 60 jedna od najlošijih članica. Pri čemu je čak 92% svih umrlih od/sa kovidom u Hrvatskoj starije od 60 godina!

No, situacija je još lošija kad se pogleda daljnja razdioba po kohortama. Nažalost, ECDC više ne objavljuje razdiobu po starijim kohortama, ali se vremenski slijed može lijepo vidjeti na OWD:

Koliko je to čudno, možemo vidjeti iz profila, primjerice, Slovenije:

Ono što je jako zanimljivo je razlika u cijepljenju između muškaraca i žena – ‘rupa’ u cijepljenju starijih u stvari dolazi od slabijeg obuhvata cijepljenja žena:

Da ovdje ne duljim, ovdje imate izračun kako bismo imali oko 200 manje umrlih žena u 4. valu da ih je cijepljeno kao muškaraca, a da su i jedni i drugi cijepljeni još 10 p.p. više, imali bismo oko 600 smrti manje!

Podbačaj u boosterima

Potpuno je jasno da zaštita cjepiva radikalno opada nakon 5-6 mjeseci, a da su najveći broj naših starijih sugrađana cijepljeni ranije. Drugim riječima, davno su trebali dobiti booster. Zanimljivo je da i tu stojimo značajno lošije nego EU:

To znači da je velik broj starijih de facto nezaštićen!

Kako su se dogodili ovako veliki propusti?

Kampanja je bila loša i izvršenje je bilo loše. Kampanja i dan-danas ide pod geslom ‘Misli na druge’ iako je odavno poznato da i cijepljeni raznose virus. MIslimo li i danas da će se stariji od 70 cijepiti ako ‘misle na druge’ (neke apstraktrne druge, doprinoseći imunitetu krda) ili ako misle na sebe?

Da li sami od sebe, da li u aranžamu s HZJZ, neki čak kažu i u dogovoru s proizvođačima cjepiva (u što ne vjerujem jer znamo da su znanstvenici uglavnom pošteni, pogotovo ovi koji se brinu o javnom zdravlju), mediji su bili zagušeni
– neistinama o nadnaravnim svojstvima cjepiva (‘sigurno kao pijenje vode’)
– zastrašivanjem
– i praktički nasilnom promocijom cijepljenja djece,

primjerice:

Sve to je dovelo do velikog nepovjerenja u cjepiva, što se najbolje vidi po velikom neuspjehu ikakvom rezultatu u cijepljenju djece, za koje se vodila višemjesečna kampanja. Prema ECDC je do 22.12. cijepljeno svega 82 djece starije od 5, a mlađe od 10 godina, odnosno 99,9% roditelja nije cijepilo djecu te dobi (ovdje ne komentiram je li to dobro ili loše, naprosto konstatiram da su napori onih koji su zagovarali cijepljenje djece bili promašeni, štoviše, imali i negativan rezultat).

To zaista vjerno pokazuje koliko je promašena bila ova cijela kampanja, a kad ljude nasilno uvjeravaš u nešto što nije, onda postižeš suprotni učinak.

Mislim da će još veći negativni utjecaj na zdravstvo imati porast skepse prema svim cjepivima zbog ovakvih istupa.

Covid-potvrde

Potvrde su uvedene najprije kako bi se (navodno) spriječio ulazak virusa u zdravstvene ustanove i ustanove socijalne skrbi pod lažnim narativom da cijepljeni šire zarazu radikalno manje, reicmo Cijepljena osoba ima 20 puta manju šansu nekoga zaraziti. Kao što znamo, to nije ni priližno točno, eventualno je moglo biti točno za cijepljenje odmah po cijepljenju, ali za većinu medicinskog osoblja je do tog trenutka prošlo i više od pola godine od cijepljenja. Izrael, je, primjerice, već krajem srpnja odlučio uvesti booster za sve upravo zato jer dvije doze nakon toliko vremena ne štite ni od smrti, a kamoli od zaraze i njenog prenošenja.

S vremenom, većina zagovornika potvrde je priznala da one služe prvenstveno kao ‘poticaj’ za cijepljenje. Najgorljiviji pobornici potvrda to govore od samog počekta, prije 5 mjeseci: “Covid potvrde su važne jer potiču ljude na cijepljenje”. Međutim, i kao takve doživjele su potpuni neuspjeh. Naime, nakon uvođenja šireg skupa potvrda, cijepljenje zaista jest skočilo, iako je teško reći koliko – naime, značajan utjecaj na cijepljenje uvijek ima i porast epidemijskog vala, koji se dogodio baš tada.

S druge strane, bilo kakva prisila narušava kratkoročno, a posebno dugoročno, prihvaćanje cjepiva. Tako je sada cijepljenje palo na najniže razine ikada (ako izuzmemo kratko razdoblje kad nije bilo dostupno)!

Cijepljene osobe prenose zarazu

No, pri ovome treba uzeti u obzir da se ovaj porast skoro i nije vidio baš kod onih kojima cjepivo najviše treba – starijih, što možete vidjeti na jednom od gornjih grafikona.

Proboji u bolnicama

Dolazimo do treće teme, o kojoj praktički postoji omerta. A to je: koliko je bilo proboja u bolnicama, i koliko su smrti uzrokovale?

Krenimo od ovog primjera gdje je 52(!) radnika pozitivno ili u samoizolaciji : U varaždinskoj bolnici se dogodio proboj korone, ravnatelj tvrdi: ‘Virus su donijeli pacijenti s covid potvrdama‘. Ravnatelj nije nikad objasnio kako ‘zna’ da su baš pacijenti, a ne osoblje, te je li osoblje genetski drugačije, pa ako mogu pacijenti s kovid potvrdama unositi virus, zašto ne bi moglo osoblje? Pričalo se o tome da se ‘osoblje štiti maskama’, ali da je tako, onda potvrde ne bi trebale nigdje nego bi se svi mogli štititi maskama.

Svima je jasno da i cijepljeni šire zarazu. Recimo da je to u manjoj mjeri, pa da šire zarazu čak 50% manje. Zamislimo da u nekoj bolnici radi 1.000 ljudi, od kojih je 800 cijepljeno ili preboljelo, i ulazi s potvrdom, te 200 onih koji se redovito testiraju. Čak i da netko dobije lažno negativan test, opet će ući nekoliko desetaka puta (!) pozitivnih među ovima s potvrdom, nego onima testiranima – matematika je tu zaista elementarna.

Škotska u bolnicama testira sve zdravstvene radnike bez obzira cijepljeni ili ne

To zna i ministar Beroš, koji je naveo tri zemlje koje su nam uzor u potvrdama: Italija, Francuska i Škotska. No, zaboravio je reći da Škotska testira sve liječnike (cijepljene i ne) dva puta tjedno. Usprkos
– radikalno i duže vrijeme uvedene propusnice,
– jako velikom obuhvatu cijepljenja,
– zaštiti prirodnog imuniteta od ljetnog vala
Francuska i Italija imaju eksploziju slučajeva (Škotska još i veću, ali kod njih dominira omikron, pa recimo da to nećemo uspoređivati):

U italiji konkretno, vidimo da je sada većina zaraženiih među cijepljenima. Naravno, ima više cijepljenih, pa je i dalje incidencija među njima manja, ali se očito ni na koji način ne može nijekati da se i cijepljeni zaražuju i raznose zarazu:

Izvor: https://www.epicentro.iss.it/coronavirus/sars-cov-2-sorveglianza-dati

Najnoviji podaci iz Izraela, globalnog predvodnika cijepljenja ukazuju na isto: čak i oni nedavno cijepljeni s 3 doze imaju samo upola manju incidenciju od necijepljenih, ali 3 doze i dalje dobro štite od težeg razbolijevanja:

Izvor: https://datadashboard.health.gov.il/COVID-19/general

Svi znamo za proboje u bolnicama. Na koncu, i meni je umro član obitelji od zaraze koju je dobio u bolnici. Poznato je i da neke bolnice ‘na mala vrata’ testiraju i cijepljeno osoblje usprkos tome što Ministarstvo ne želi uvesti takvu proceduru.

Mislim da bi, s obzirom na ovako davno cijepljenje, ovako veliku incidenciju u populaciji, ovakve podatke iz zemlje i svijeta bilo potpuno nevjerojatno da u većini bolnica nema masovnih proboja, a o smrtima možemo samo nagađati. Ovo su, primjerice, umrli od/sa kovidom u jednoj hrvatskoj bolnici. Izgleda li vam to kao normalni tijek stvari, ili kao proboj na neke osjetljive odjele (intenzivna, onkologija …)?

 

Vjerujem da sam ovime opisao razloge velike smrtnosti u 4. valu. Ako imate kritike, druge ideje, ili želite dalje diskutirati temu, posjetite moj FB zid, gdje možete naći i mnoge druge analize:

 

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/pandemijskirealizam.net

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.