Velimir Šonje: ‘EU fondovi će pomoći jedno kratko vrijeme, ali nitko se na njima nije dugoročno razvio’

Foto: snimka zaslona

Što donosi gospodarska 2020. godina? Kako će trgovinski ratovi, brexit i klimatske promjene utjecati na svjetske ekonomske trendove? Hoće li biti nove globalne recesije i je li Hrvatska za to spremna? Jesu li realne procjene da će Hrvatska i iduće godine ostvariti gospodarski rast od oko tri posto?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O tome su u HRT-ovom Otvorenom govorili Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja; Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a; Branko Grčić, SDP; Darinko Bago, predsjednik uprave Končar-Elektroindustrija d.d. i Velimir Šonje, ekonomski analitičar.

U uvodnom dijelu Šonje se osvrnuo na globalnu sliku napetih trgovinskih odnosa, rekao je kako svi očekuju usporavanje rasta svjetskog BDP-a. Dodao je da smo u uvjetnoj recesiji, što najviše pogađa Njemačku, a posljedica je velikih tehnoloških promjena i prelasku na struju, u pogledu prijevoza. Smatra da uz to i Brexit utječe na usporavanje rasta BDP-a. Pojasnio je načine na koje će se to reflektirati – prvenstveno kroz usporavanje industrijske proizvodnje.

Savić kaže da smo mi sada u fazi relativno niskih stopa gospodarskog rasta, očekuje se da stopa na svjetskoj razini u 2020. bude na oko 3%. Rekao je da na razini Europe postoje male razlike između istočnog i zapadnog dijela. Dodao je da se Hrvatska približava razvijenosti EU-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bago je rekao da u svim zemljama u svijetu su pokretači gospodarstva energetika, automobilska industrija, ICT i vojna industrija. Kazao je da je energetika u Europi zaustavljena, kasni se s elektro-automobilima no Kinezi se tu nisu zaustavili već se godinama razvijaju, a to je problem za Europu. Smatra da je problem i podcijenjena uloga ICT-a – na tom području nema tvrtki iz Europe. Rekao je da su to tri velike greške zbog kojih će patiti europski gospodarski rast.

Na recesiju u 2020. se i Švaljek osvrnula, kaže da je za sada nema na vidiku, ali ima usporavanje rasta gospodarstva, ne smatra to dramatičnim. Rekla je da gospodarski pokazatelji nisu tako loši, ali velike su neizvjesnosti i postoje veliki rizici koji dolaze iz sfere politike.

Grčić kaže da postoje ekonomski blokovi koji rastu brže od Europe, a monetarna politika u Europi je iscrpljena. Kazao je da se treba kroz strukturnu politiku ići na jačanje europske konkurentnosti. Dodao je da treba osloboditi prostor za djelovanje tvrtkama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Savić je rekao kako je posljednjih godina puno napravljeno po pitanju rasterećivanja tvrtki i ulaganja u Hrvatsku. Naglasio je kako je Hrvatska u procesu provođenja niza reformi, u situaciji smo da provodimo niz mjera koje moramo provesti do sredine 2020. kako bi bili spremni za ulazak u europski tečajni mehanizam.

Bago je naveo 2 cilja Vlade važna za hrvatsko gospodarstvo – ulazak u eurozonu i ulazak u Schengen. Smatra da to treba pozdraviti jer više neće biti nekoliko dana čekanja na granici. Rekao je kako se EU prema svemu odnosi birokratski, a poduzetništvo treba biti oslobođeno mnogih stega koje EU nameće.

Što se tiče opterećenja i rasterećenja, Šonje kaže da smo mi do 2012. skupljali 3% BDP-a manje nego što ih skupljamo sada nakon svih rasterećenja. Dodao je kako je napravljeno nešto s rasterećenjima, ali još uvijek nemamo osnovu za našu konkurentnost. Smatra da su investicije u RH vrlo niske, EU fondovi će pomoći jedno kratko vrijeme, ali nitko se na njima nije dugoročno razvio – dugoročno su presudne investicije privatnog sektora u efikasne nove proizvodnje i inovacije, a mi tu jako šepamo jer je teret prevelik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Savić kaže da je Vlada u konstantnom doticaju s poduzetnicima i da su pokazatelji jako dobri.

Na pitanje je li optimistična za 2020. Švaljek kaže da su očekivanja prilično dobra, no uvijek se očekuje i nada nečemu više. Rekla je da je dobro da smo se obvezali na 19 mjera u 2020., iako je izborna godina što bi moglo biti dobro za reforme. Dodala je kako bi stope rasta izvoza mogle biti značajne, no osobna potrošnja je glavni generator rasta.

Grčić kaže da je važno i kako hrvatsko gospodarstvo može i dalje postizati ozbiljne stope rasta, a da to nije na bazi EU fondova koji su 10-ak milijardi eura godišnje.

Savić kaže da postoji cijeli niz načina kako se pomaže poduzetnicima, daje im zamah.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grčić smatra da bi uspjeli poduzetnike poduprijeti u njihovim zahtjevima, Vlada se mora okrenuti prema reformama. Ne vidi niti jednu ozbiljnu reformu napravljenu tijekom mandata ove Vlade i smatra da je tu naš ključni problem. Ne očekuje u idućoj godini bitne promjene jer je izborna, od nove Vlade očekuje da napravi ključni iskorak.

Bago je kazao da će 2020. biti iznimno teška, profit će biti manji i mogućnosti investiranja će biti manje i stvorit će se situacija koja je vrlo teška.

Švaljek je kazala da od 2020. očekuje da se uspješno obave svi zadaci i da uđemo u europski tečajni mehanizam, na put za eurozonu.

Šonje je rekao da je pravo pitanje kako da do 2030. rastemo 3 do 3,5% godišnje, što bi bio minimum da se počnu vraćati svi koji su se iselili.

Savić demantira Grčića da ništa nije napravljeno, naveo je 19 mjera koje će biti provedene u 2020. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.