Predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić izjavila je u subotu u Osijeku kako su u Hrvatskoj nakon dugo vremena preokrenuti ekonomski i politički trendovi, te pružen otpor “refašizaciji hrvatskog društva”.
U sklopu regionalnog sastanka organizacijskog jačanja HNS-a za 4. i 5. izbornu jedinicu, Pusić je novinarima kazala kako se napor i ustrajan rad isplatio te rezultirao pozitivnim trendovima u gospodarstvu, ali i, konačno, “otporu refašizaciji hrvatskog društva, ekstremizmu i desničarskom ludovanju”.
To je, ustvrdila je, u nekim krugovima izazvalo takve šokove da su pokušali negirati čak i statističke pokazatelje i brojke, tvrdeći da su brojke istinite samo kad su loše.
“Važno je imati snage suočiti se s teškoćama, ali i razuma prepoznati pozitivne rezultate, kako bi ih se moglo dalje razvijati i kako bi se iskoristila, a ne propustila šansa”, istaknula je Pusić.
Napomenula je da je na ovogodišnjih 30-tak lokalnih izbora HNS postigao rezultate između osam i preko 50 posto, što, poručila je, znači da postoji snaga zdravog razuma u politici te da je moguće “ne biti fanatičan i ekstremist, već sačuvati zdrav razum i istovremeno se baviti politikom”.
Pusić pozdravlja Vučićevu spremnost da se pokloni žrtvama Srebrenice
Za izjavu srbijanskog premijera Aleksandra Vučića kako je spreman pokloniti se žrtvama Srebrenice Pusić je kazala kako je to dobar pristup te kako pozdravlja taj stav.
Najavu mađarskog premijera Viktora Orbana o podizanju zida na granici sa Srbijom, radi suzbijanja vala ilegalnih migranata, rekla je kako razumije nesnalaženje u toj situaciji jer nitko nije potpuno spreman za veliki val izbjeglica, ali smatra da zid ili ograda nisu rješenje. “Užasavam se zida ili ograde koja, umjesto da rješava problem, samo ga prelijeva s druge strane granice. Zato je važno pronaći neko drugo prihvatljivo europsko rješenje. Svaki je zid zatvor za onoga koji ga gradi”, ocijenila je Pusić.
Istaknula je kako je Hrvatska “do neke mjere” spremna za prihvat izbjeglica i azilanata. No, dodala je, sadašnje je vrijeme drugačije u odnosu na Domovinski rat, jer izbjeglice dolaze s Bliskog istoka, južnog Mediterana ili subsaharske Afrike. U ovome trenutku funkcionira međuresorska radna skupina i traju konzultacije kako tim ljudima osigurati prava koja trebaju imati, kazala je.
“Na razini EU sudjelujemo u raspravama da se svi troškovi solidarno podnesu na razini svih država članica. Europa mora pokazati solidarnost kao cjelina, to ne može biti dužnost samo nekih zemalja, već mora biti dužnost i obveza svih i to će biti hrvatska pozicija”, naglasila je Pusić.
Vrdoljak: pred nama gotovo presudni izbori za Hrvatsku
Potpredsjednik HNS-a i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je kako je Hrvatska, uz donošenje strateških dokumenata po prvi put ostvarila veliki rast prerađivačke industrije, a ima i velike stopa rasta izvoza, ustvrdivši da su pred nama vrlo ozbiljni i gotovo presudni izbori za Hrvatsku.
“Povijest govori, kad uspiješ ostvariti određene rezultate, promijeniti trendove, uvesti red, da ako tada staneš postoji vrlo velika šansa da će se sve što je učinjeno vrlo brzo, od strane onih koji ne znaju, vratiti nazad”, istaknuo je Vrdoljak.
Napomenuo je kako se ponovno događa da u vremenu pred parlamentarne izbore neki ponovno pokušavaju nametnuti ideološke teme, poput ustaša i partizana, “jer nemaju o čemu drugom pričati”. “Mislim da ćemo kolege iz današnje oporbe vrlo jednostavno lustrirati, ali na izborima. Kada ih porazimo, vodstvo će im vrlo brzo biti izbačeno iz javnog života, a mi trebamo nastaviti raditi posao na svim pozitivnim pokazateljima, koje smo uspjeli preokrenuti u posljednje tri godine”, poručio je Vrdoljak.
Više od 2.000 primjedbi i prijedloga na studiju utjecaja na okoliš oko istraživanja Jadrana
Vrdoljak je izjavio i kako je u javnoj raspravi o studiji utjecaja na okoliš, u sklopu projekta istraživanja i eksploatacije nafte na Jadranu, zaprimljeno više od dvije tisuće primjedbi i prijedloga, na sve je odgovoreno, a prihvaćene su argumentirane primjedbe. Dodao je kako se veći dio primjedbi ponavljao, ali je bilo i profesionalnih koje su ulazile u bit stvari i koje su uvažene.
“Sve što je bilo argumentirano i što je bilo korisno za veću zaštitu Jadrana je prihvaćeno”, kazao je Vrdoljak. Dodao je kako studija treba biti podloga za daleko veću zaštitu Jadrana nego što je bila do sada, te da je stoga organizirana široka javna rasprava u koju su se uključili i stručnjaci iz susjednih zemalja – Italije, Slovenije i Crne Gore.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
