Što donosi novi ovršni zakon? Hoće li poskupiti ili pojeftiniti ovrhe? Hoće li usporiti proces i preopteretiti sudove kako tvrde poslodavci? Je li taj prijedlog udar na likvidnost i povratak kulturi neplaćanja računa ili će pomoći stotinama tisuća blokiranih građana?
U HRT-ovom Otvorenom gostovali su ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, dopredsjednik Udruge Blokirani Sarajko Baksa, Vinka Ilak iz Financijske agencije FINA, Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu i Ante Župić, odvjetnik, Hrvatska udruga poslodavaca.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kaže kako su svi protiv ovršnog zakona, a zakon je velik i značajan.
“Ključna promjena je da ovrha na temelju vjerodostojne isprave vraća se na sud. Želimo uspostaviti bolju obaviještenost prije samog procesa ovrhe dužnika. Želimo uskladiti sustav ovrhe s odlukama suda Europske unije koji je rekao da javni bilježnici nisu tijelo koje treba donositi te odluke. Imamo jako puno prigovora da su ljudi ovršeni a da nisu znali da su nekome dužni, da ih nitko nije obavijestio, da je samo skinut novac s računa”, kazao je Bošnjaković.
Bošnjaković: Ovrha treba biti digitalizirana.
“Svi procesi unutar ovrhe trebaju biti elektronički. Imamo iskustva na Trgovačkom sudu u elektroničkoj komunikaciji. Sada ćemo elektroničku komunikaciju ustrojiti i na Općinskim sudovima. Bilježnike smo ostavili da ne opterećujemo sudove. Javni bilježnik će raditi administrativne stvari. Morat će se dvaput pokušati dostaviti obavijest o oglašavanju na oglasnoj ploči”, naglašava Bošnjaković.
Ante Župić kaže kako svi investitori žele naplatiti svoja potraživanja, odnosno da dužnik plati svoj dug pa sukladno tome očekuje da sustav dobro funkcionira.
“Ovrha je postupak koji treba biti jednostavan i relativno brz. Većina ovrha u Hrvatskoj je nesporno, gdje dužnici ne prigovaraju. U trenutku kad bilježnik po novom prijedlogu zakona zaključkom obavijesti dužnika da se pokreće ovrha protiv njega, dužnik ne reagira. U tom trenutku je stručnoj javnosti neprihvatljivo da takav predmet ide na sud”, kaže Župić.
Župić kaže kako se 2006. godine dalo bilježnicima da bi rasteretili sudove.
“Tim nespornim slučajevima ne vidimo razlog da se sud opterećuje. Nakon 13 godina, imamo otprilike 13000 slučajeva neriješenih. Ako svaki ovršni postupak mora ići na sud, nešto što je vjerovnik, poduzetnik, bilo tko je napravio svoj posao, izdao račun, mogao naplatiti u 30 dana neovisno o digitalizaciji što je hvalevrijedno. Taj sustav digitalizacije u ovom trenutku nije tako efikasan da će to trajati 30 dana. Bojimo se da će za vjerovnike postupak trajati 6 mjeseci. Naplata potraživanja treba biti jednostavna”, smatra Ante Župić.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković naglašava kako se prelazi u sustav gdje nema papira već u elektroničku komunikaciju koja će dovesti do brzine.
“Ne možemo ostati na papiru. Mislim da će to biti održiv sustav”, dodaje Bošnjaković.
Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu kaže kako javni bilježnik nije nadležan za one koji nemaju središte u Hrvatskoj.
“S druge strane doneseno je rješenje u travnju 2019. od suda Europske unije kojem je postavljen upit jesu li javni bilježnici neovisno i nepristrano tijelo Europskog suda. U nacionalnom sustavu uredite ga kako želite. U postojećem sustavu nije nužno urediti na takav način. To je dualni sustav”, smatra Maganić.
Baksa: Izbaciti iz zakona stavku o vjerodostojnoj ispravi
Sarajko Baksa bio je među prvih 1000 ovršenih građana. Nije znao za ovrhu dok nije morao podići novac na bankomatu. Javni bilježnik nikad nije dokazao da je poslao rješenje. Baksa smatra kako treba izbaciti iz zakona stavku o vjerodostojnoj ispravi.
“Vjerodostojna isprava je isprava iz poslovnih knjiga gdje bilo tko može napisati bilo što. Ovršni zakon ide korak naprijed a nekoliko koraka natrag. Čovjek mora imati novaca da bi živio. Ovršni zakon se isključivo bavi naplatom ali stvarima koje su ne naplative.Ako čovjek ostane bez posla, klizne se vrlo lako u ralje ovršnog zakona. Ovrha liježe na ovrhu. Svi u lancu profitiraju. Vjerovnici ne dolaze na red, dužnici nemaju iz čega. Odvjetnici i javni bilježnici to rade iz profita”, ističe.
Ilak: Glavninu duga drže banke
Vinka Ilak kaže kako je najveći broj blokiranih s malim iznosima. Glavninu duga drže banke, koje drže preko 30 posto.
Ilak iz FINE objašnjava objašnjava kako se iznos ovrhe ne smije naplaćivati od plaće, na poseban račun koji se za ovršenika otvorilo.
“Od tog trenutka poslodavac je dužan i to pod prekršajnom odgovornošću cijeli taj iznos koji je izuzet od ovrhe a to je 3/4 ovršenikove plaće, odnosno ne više od 2/3 prosječne plaće, uplaćivati na poseban račun. Eventualni ostatak uplaćuje na redovan račun na kojem se provodi ovrha. Dosad je postojao problem jer određena skupina ljudi nije mogla zaštiti svoja sredstva. To su svi oni koji nisu imali stalna primanja. Više nisu izuzeta plaća i druga stalna primanja nego kod svakog priljeva na račun će se izuzimati 2/3 tog primanja dok se na mjesečnoj razini ne postigne izuzet iznos u visini prosječne neto plaće.”
Maganić smatra da je potpuno kriv odabrani zakonski pravac.
“Sudska ovrha ne postoji dok se zadržavaju javni bilježnici i FINA. Sudac to radi samo formalno. Postupak se produljuje. Ovrhovoditelj treba brzo riješiti problem naplate. Ne znamo koliko će postupak koštati i trajati. Čini mi se da će postupci trajati i duže od 6 mjeseci. Jedan problem je dostave a drugi je naizmjenični niz radnji koji će produžiti tijek i povećati troškove. Ovršni zakon nije socijalna mjera”, smatra Aleksandra Maganić.
