Visoki prekršajni sud danas će na općoj sjednici svih sudaca odlučivati o pozdravu “Za dom spremni” na početku pjesme Marka Perkovića Thompsona “Bojna Čavoglave”.
Pjesma Čavoglave je inače pjesma nastala u Domovinskom ratu i u svom se integralnom obliku brzo proširila cijelom Hrvatskom u najtežim ratnim vremenima, postajući jednim od prepoznatljivih simbola otpora mnogo nadmoćnijem, srpskom osvajaču. Pjesmu se do dolaska SDP-a i Stjepana Mesića na vlast izvodilo u svim medijima, uključujući HRT.
Hrvatski branitelj napisao pjesmu
Na početku Domovinskog rata 1991. godine Marko Perković pridružio se Zboru Narodne Garde. U to vrijeme u rukama je imao američku strojnicu Thompson, po kojoj je i dobio nadimak. Pjesma ‘Bojna Čavoglave’ dragovoljca Domovinskog rata i hrvatskog vojnika Marka Perkovića Thompsona nastala je u 11. mjesecu 1991. godine kao svojevrsna budnica, a kasnije je snimljen i video spot sa suborcima koji je prvi put pušten na Otvorenoj televiziji.
Nikad okupirane Čavoglave
Tekst se bavi obranom hrvatskog sela smještenog u istočnom dijelu Petrovog polja. Grad Drniš koji je smješten na zapadnom rubu Petrovog polja 16. rujna 1991. pobunjeni Srbi napadaju i osvajaju. Stanovništvo Drniša primorano je naredne četiri godine provesti u progonstvu, sve do oslobađajuće vojno-redarstvene akcije Oluja 5. kolovoza 1995.
Thompson u stihovima “Bojne Čavoglave” poručuje da će braniti svoju Hrvatsku i rodno selo do smrti, sa spremnošću da srbijanskog agresora protjera i oslobodi domovinu Hrvatsku.
U Domovinskom ratu selo Čavoglave nalazilo se na samoj bojišnici, ali nikada nije bilo okupirano. Veliki broj mještana sudjelovao je u borbi protiv Krajinskih Srba.
Značaj pjesme za Hrvatsku 1991.
Srpski pobunjenici i četnici sredinom 1991. izvršili su niz pokolja nad hrvatskim civilima, klali su i ubijali gotovo svakodnevno.
Prisjetimo se samo nekih: u Borovu Selu 2. svibnja, 26. lipnja na Glinu, u Kuljanima 26. srpnja, u Dalju 1. kolovoza, u Četekovcu 3. rujna, u Kusonjama 8. rujna, u Tovarniku 22. rujna, u Širokoj Kuli 13. listopada, kod Baćina 20. listopada, u Lušcu 2. studenoga, u Poljanku 7. studenoga, u Erdutu 9. studenoga, u Saborskom 12. studenoga, na Ovčari 18. studenoga, u Škabrnji 18. studenoga, u Nadinu 19. studenoga, u Čanku 10. prosinca, u Voćinu 14. prosinca, u Jasenicama 30. prosinca…
Hrvatske snage, još uvijek nedovoljno obučene i organizirane, trpile su poraze u sukobu s tehnički nadmoćnim velikosrpskim neprijateljem: srpskim pobunjenicima i četnicima uz podršku Jugoslavenske narodne armije (JNA).
Pjesma “Bojna Čavoglave” prvi je put javno izvedena na Hrvatskom radiju Split, 31. prosinca 1991. godine, a počinje pokličom Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) “Za Dom – Spremni!” i poručuje bandi četničkoj da neće ući u Čavoglave.
Svi koji su tih dana sa strepnjom slušali radijska i televizijska izvješća, gledali grozomorne prizore etničkog čišćenja, zaklanih i ubijenih Hrvata i svog ostalog stanovništva koje su se našlo na udaru velikosrpskih terorista, znaju što su osjetili kada su pjesmu prvi put čuli.
Pjesma je probudila nadu, podizala je moral i oživljavala optimizam ne samo nenaoružanim braniteljima već i svima koji su u skloništima strahovali za svoj život pod najezdom teške artiljerije, bombi, “krmača” i drugih ubojitih sredstava neprijateljske JNA – kojoj se isticala crvena zvijezda petokraka na kapama, zrakoplovima, tenkovima – u suradnji s paravojnim postrojbama Srba u Hrvatskoj.
Za Dom – spremni!
U Zagori na izvoru rijeke Čikole,
Stala braća da obrane naše domove.
Stoji Hrvat do Hrvata, mi smo braća svi,
Nećete u Čavoglave dok smo živi mi
Puče thompson, kalašnjikov a i zbrojevka
Baci bombu, goni bandu preko izvora
Korak naprijed, puška gotov s’, siju pjesmu svi
Za dom braćo, za slobodu, borimo se mi
Čujte srpski dobrovoljci bando četnici
Stići će vas naša ruka i u Srbiji
Stići će vas Božja pravda to već svatko zna
Sudit će vam bojovnici iz Čavoglava
Slušajte sad poruku od Svetog Ilije:
Nećete u Čavoglave, niste ni prije!
Oj Hrvati, braćo mila iz Čavoglava
Hrvatska vam zaboravit neće nikada
Što se događalo na Visokom prekršajnom sudu oko “Bojne Čavoglave”?
U veljači ove godine suci Odjela za prekršaje protiv javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, nisu uspjeli donijeti većinsku odluku “o načelnim pitanjima” koja su proizašla iz prekršajnog postupka protiv Marka Perkovića Thompsona u vezi s pozdravom “Za dom spremni” na početku pjesme “Bojna Čavoglave”. I dok ostaje nejasno zašto bi suci Visokog prekršajnog suda trebali dolaziti do odluke “o načelnim pitanjima”, umjesto donositi odluke vodeći se za zakonom i dokazima – tako je tada izvijestila glasnogovornica Visokog prekršajnog suda. Tada je odlučeno da će se pitanje raspraviti na sjednici svih sudaca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske
> Unatoč najavama Slavice Lukić presuda u korist Thompsona nije srušena
Podsjetimo, tročlano vijeće Visokog prekršajnog suda u sastavu Ivanka Mašić i Mirjan Margetić, članice, te Anđa Ćorluka, predsjednica potvrdilo je prvostupanjsku presudu Prekršajnog suda u Šibeniku kojom je Thompson oslobođen krivnje zbog izvikivanja pozdrava “Za dom spremni” na početku pjesme “Bojna Čavoglave” na koncertima održanim 5. kolovoza 2015., 5. kolovoza 2016. te 27. kolovoza 2017. godine. PU šibensko-kninska nije odustajala pa je uložila žalbu Visokom prekršajnom sudu, ali je Visoki prekršajni sud žalbu odbio.
No, ta presuda nije otpravljena s Visokog prekršajnog suda jer nije bila prošla kroz evidenciju sudske prakse, sudski odjel kroz koji prolazi svaka novodonesena presuda kako bi se utvrdilo je li sukladna već donesenim presudama u istim pravnim pitanjima, pisao je Jutarnji list. Kako je Visoki prekršajni sud izrekao nekoliko osuđujućih pravomoćnih presuda vezanih uz pozdrav “Za dom spremni” evidencija sudske prakse ustanovila je da je oslobađajuća presuda u slučaju Thompsona suprotna već ustanovljenoj sudskoj praksi tog suda i ona je vraćena sudskom vijeću koje ju je donijelo na ponovno razmatranje. Isto je sudsko vijeće odbacilo primjedbe i jednoglasno poručilo kako ostaje pri prijašnjoj presudi. I dok mnogi vide ovakvo uplitanje “Evidencije sudske prakse” u odluke sudaca kao vrstu političkog pritiska i kršenja neovisnosti sudaca, ima onih koji su to glasno hvalili i zazivali.
> Otkud Pupovčevoj supruzi povjerljive informacije o statusu presude Thompsonu?
> Thompsonova ekipa odgovorila na ponovnu objavu Pupovčeve supruge
Članci Pupovčeve supruge kao pokušaj pritiska
Slavica Lukić, supruga Milorada Pupovca, predsjednika Samostalne srpske demokratske stranke (SDSS) objavila je u veljači u Jutarnjem listu članak o tome kako će u Odjel za javni red i mir Visokog prekršajnog suda donijeti konačnu odluku o eventualnoj dozvoli ili zabrani korištenja pozdrava ‘Za dom Spremni’ u pjesmi ‘Čavoglave’ Marka Perkovića Thompsona. Navela je da će se odluke morati držati i ostali suci iako to nije točno s obzirom na činjenicu da Hrvatska nema presedanski pravni sustav.
Marko Perković Thompson nastupio je u prosincu prošle godine u Dubrovniku povodom Dana dubrovačkih branitelja i na koncertu također otpjevao “Čavoglave”.
> (FOTO, VIDEO) Spektakl i ponos na Stradunu: Thompson održao koncert za Dan dubrovačkih branitelja
“Jutarnji list nije imao uvid u presudu tročlanog vijeća Visokog upravnog suda koje je oslobodilo Thompsona pa ne znamo na koji je način to vijeće argumentiralo svoj stav da izvikivanje pozdrava “Za dom spremni” na početku Bojne Čavoglave u Thompsonovom slučaju nije kršenje zakona. Treba, međutim, podsjetiti da je taj isti Visoki prekršajni sud samo nekoliko mjeseci ranije, u ljeto ove godine, donio presudu kojom je Marija Rosu, pjevača iz Makarske, pravomoćno osudio za remećenje javnog reda i mira upravo zbog izvikivanja pozdrava “Za dom spremni” na početku “Bojne Čavoglave” koju je Rosin bend otpjevao na trgu u Makarskoj povodom obilježavanja 20. obljetnice Oluje”, pisala je Slavica Lukić u ranije objavljenom članku na istu temu, u kojem je donijela informacije koje se mogu protumačiti kao pritisak da se zaustavi presuda koja ide u korist Marka Perkovića Thompsona.
Thompsonova ekipa: ‘Svjedočimo medijskom pritisku uvijek istih, malih i nebitnih pojava uhljebljenih u neke medije’
Ekipa Marka Perkovića Thompsona uoči zasjedanja Odjela za prekršaje protiv javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u veljači odgovorila je na pisanje Slavice Lukić putem službene Facebook stranice.
Njihovu objavu prenosimo u cijelosti:
“U vrijeme dok se još uvijek iz crne zemlje iskopavaju ostaci hrvatskih heroja i žrtava srpske agresije, mi svjedočimo medijskom pritisku uvijek istih, malih i nebitnih pojava uhljebljenih u neke medije, koje pojave sebe vide u puno većem svjetlu i veličini nego što u stvarnosti jesu, kako iznova pokušavaju utjecati na sud da kriminalizira isto ono što su oni koje još uvijek crna zemlja krije, ponosito nosili braneći zemlju i narod od istih onih kojima ovi što perfidno i podmuklo, pod krinkom brige za ćudoređe, nikad nisu zamjerili ni mržnju ni smrt koju su sijali protiv ovog naroda i ove zemlje.
Mi se ne bojimo nikoga osim dragoga Boga ali se istodobno u čudu pitamo, je li uistinu moguće da SUD Republike Hrvatske može i pomisliti biti servis tih istih malih pojava kojima ne smeta samo naš izraz iz Domovinskog rata kojim smo branili život i Dom, nego im pod krinkom borbe protiv tzv. ustaškog pozdrava, kojega u svojoj mržnji ni ne vide u drugom svjetlu, smeta i država koju smo krvlju ostvarili”, poručila je Thompsonova ekipa.
Progon Marka Perkovića zbog pjesme Bojna Čavoglave
Marko Perković Thompson godinama je izložen progonu zbog pjesme “Bojna Čavoglave”
Pjesme Marka Perkovića s vremenom su zbog domoljubnog i vjerskog karaktera, postale „trn u oku“ dijelu projugoslavenski i antihrvatski orijentiranih medija i političara.
> Thompson o zabrani koncerta u Švicarskoj: Moje pjesme su istina koja nažalost mnoge smeta
Ipak, Marko Perković izdržao je sve napade bijesa i mržnje, te je svojim pjesmama u vrijeme tzv. „detuđmanizacije“, koja je sinonim za dekroatizacija, postao jedan od vidljivih i čvrstih simbola otpora tom pokretu.
Njegovo selo Čavoglave postalo je s vremenom mjesto u kojem se prvo hrvatski narod Dalmacije, a zatim cijele Hrvatske spontano okupljao na proslavu obljetnice oslobođenja Hrvatske 5. kolovoza, kao odgovor na klevetanje i demonizaciju Domovinskog rata i hrvatskih branitelja i generala. U tom procesu sudjelovali su mnogi tadašnji i još uvijek aktivni političari i mediji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
