Koji se novi državni praznici uvode u nacionalni kalendar neradnih dana? Tko je kriv za zbrku s blagdanima? Je li povratak Dana državnosti na 30. svibnja izraz volje naroda ili će neka sljedeća saborska većina rušiti tu odluku? Znači li stvarno svaki dodatni neradni dan čak milijardu kuna manji BDP?
Na ta i druga pitanja u Otvorenom na HRT-u odgovarali su Ivan Malenica, ministar uprave, Davorko Vidović, glavni tajnik SDP-a, Ivo Lučić, povjesničar te Josip Budimir, ekonomski analitičar:
> Tko je bio HSLS-ov Ivo Škrabalo koji je napravio zbrku s datumima državnih blagdana?
> Važniji datumi za suverenu hrvatsku državu – znate li kada se obilježava koji nacionalni praznik?
Ministar Malenica je rekao kako je ideja da se do kraja godine donese zakon o blagdanima spomendanima i neradnim danima te da on stupi na snagu od 1. siječnja 2020. godine.
Davorko Vidović je ustvrdio da odluka da se sada ide u izmjenu blagdana je povijesno neutemeljena i politički krajnje štetna.
– Kada je 2001. Ivo Škrabalo to predložio, to je imalo svoje jasno obrazloženje. 30. svibnja nije datum koji bi se trebao zvati Danom državnosti. To je dan kada je HDZ preuzeo vlast, rekao je.
Lučić je istaknuo, kako je simbolika 30. svibnja u tome da se prekinula praksa jednog totalitarnog režima i uvodi se višestranačje.
– Onima kojima je stalo do demokracije to mora biti ozbiljan datum i ne može se to dovesti u pitanje, naglasio je Lučić.
18. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, to je jedan od onih dana koji ljudi sami obilježavaju, bez da ih itko na to usmjerava, rekao je Lučić dodajući kako imamo državu već 30 godina i znamo koji su datumi koje ljudi štuju i slave.
SDP-ov Vidović se osvrnuo da na novom kalendaru praznika nema 25. lipnja i da je to po njemu skandalozno, zato što su se taj dan donijela 4 ključna dokumenta za hrvatsku državu.
Ministar Malenica je istaknuo kako je 30. svibnja datum kada se dogodio prekid jednog društvenog uređenja i to je početak stvaranja nove hrvatske države, formiran je Sabor i onda su se 25. lipnja donijele važne ustavno pravne odluke.
– Da nije bilo 30. svibnja i da nije formiran višestranački Hrvatski sabor, ne bi se dalje događali ovi važni datumi za Hrvatsku. Upravo stoga smatramo da je taj datum važan za stvaranje hrvatske države, rekao je ministar.
Na pitanje što znače svi ovi neradni dani za produktivnost zemlje, Budimir je naglasio kako znače vrlo malo.
Budimir: Ispada da Grci najviše rade
– Zemlje koje su najrazvijenije i najproduktivnije imaju manje radnih sati od onih manje razvijenih. U Nizozemskoj ima 30 radnih sati tjedno, a u Grčkoj 42 sata. Ispada da Grci najviše rade, ali nisu najuspješniji ni najkonkurentniji. Puno važnije od broja radnih sati koje ljudi provedu na poslu je to koliko efektivno rade, a još je važnije od toga, kakve rezultate ostvaruju, istaknuo je.
Budimir je rekao kako se on ne opterećuje s datumima koji bi trebali biti praznici, te da je sretna nacija kojoj je to glavni problem. Smatra da je ova tema zgodna stvar da se fokus prebaci s bitnog na periferno.
– Naprednost neke nacije se očituje u onome što smatra bitnim, naglasio je.
Lučić je rekao kako su to važne stvari i kako je to nešto što konstituira naciju. To su datumi oko kojih se okupljamo i oko čega bi se trebao postići konsenzus, smatra.
– U procesu detuđmanizacije, kada je šestorka došla na vlast, oni su htjeli bitno promijeniti sadržaj i napravili su ovakvu situaciju da ljudi doista ne znaju kada je koji dan koji moramo slaviti i to je planski napravljeno, rekao je Lučić, podsjećajući na parlamentarne izbore 2000. godine kada je HDZ po prvi puta od samostalnosti izgubio vlast, a većinu u Saboru dobila je koalicija sastavljena od šest stranaka – HSS-a, IDS-a, LS-a, HNS-a, HSLS-a i SDP-a (tzv. šestorka). Podsjetimo, ubrzo se potpuno promijenila vlast u Hrvatskoj – novi saziv Sabora s koalicijskom većinom, nova Vlada RH sa SDP-ovim Ivicom Račanom na čelu, te novim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, tada kandidatom HNS-a, HSS-a, LS-a te IDS-a. Uz to su izabrani i novi suci Ustavnog suda.
Vidović i Lučić su se složili kako oko državnih blagdana mora postojati konsenzus lijevih i desnih opcija u društvu.
>Što stoji u Rezoluciji o osudi komunističkih zločina?
>Lustracija: Otvaranje arhiva preduvjet je za sučeljavanje s komunističkom prošlošću
>Mesić opet protiv Europe: Po Rezoluciji Vijeća Europa Tito je zločinac
Upitan obilježava li se u Europi Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma Lučić je potvrdno odgovorio i istaknuo važnost nove Deklaracije kojom se izjednačava i osuđuje nacistički i komunistički režim.
“Naravno da se obilježava u skladu s razinom kulture i svijesti svake države i svake nacije. Europski parlament je i nedavno, 19. rujna donio novu Deklaraciju, još puno eksplicitniju u osudi svih tih totalitarnih režima. Čudno da je to u našim medijima jedva primijećeno, gotovo da je prešućeno. To je itekako važan dan za Europu, sve njezine nacije. To je već druga Deklaracija – i da, jako je važna!“, zaključno je istaknuo Lučić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
