Dr. sc. Stjepan Šterc je u N1 emisiji uživo komentirao djelovanje hrvatskih vlasti u vezi sprječavanja širenja koronavirusa: “Akcije izvršne vlasti trebale bi biti puno rezolutnije. Odluke o ovakvim stvarima ne bi trebale biti pitanje pregovaranja, već bi odluku trebala donositi jedna osoba u izvršnoj vlasti, na razini resora, bez pitanja ne znam koga. Svako je domaćinstvo već trebalo dobiti upute [o virusu]. Također, pitanje granica je moglo biti riješeno. Stvari su jako ozbiljne u susjednim zemljama, pogotovo u Italiji gdje vojska zatvara granice, a mi se igramo fašnika”, izjavio je.
O novom popisu stanovništva
“Uvijek se uzburka politička scena kada se treba popisati kakvih nas, koliko i gdje ima. Ono što se dogodilo na popisu 2011 godine, jest da je bilo izuzetno bitno što će se događati sa manjinskom populacijom, odnosno samo jednom manjinskom populacijom za koju bi rekao da ju čak i krivo zovemo nacionalnom manjinom. Nacionalnost je jedna i nije vezana za etničku pripadnost. Te 2011. godine, bilo je izuzetno bitno popisati čak i stanovništvo koje formalno ima dokumente, ali nije stalno stanovništvo Hrvatske te je potpuno jasno da su se popisali ljudi koji nisu stalni stanovnici. Čak sam o tome i napisao tekst, u kojem sam rekao da Vukovar ponovno nije slučajno odabran, kao strateški način stvaranja pritiska na Hrvatsku. Odmah po prvim rezultatima tih popisa, 2013. godine, postavljen je zahtjev za dva pisma u Podunavlju, odnosno Vukovaru.” – rekao je Šterc i nastavio:
“Mi smo inzistirali da se u Vukovaru kao prvom gradu u Hrvatskoj uvede Registar stanovništva da bi se konstatiralo [pravo] stanje stvari. Popis ne bi trebao biti politička priča, religijska ili svjetonazorska ina, nego temelj i baza na kojoj bi se planirao ukupni razvoj zemlje, te razvoj pojedinih regija, gradova i općina. No, on se izuzetno politizira”, izjavio je Šterc.
“Takva [politizacija] se dogodila na popisu iz 2011. godine, te bi sada na popisu 2021. trebalo potvrditi ono što se konstatiralo na prošlom popisu. Međutim, zaboravlja se činjenica da je cijela Hrvatska, osobito Slavonija, u silnoj depopulaciji uvjetovanoj prirodnim padom i iseljavanjem. Zakonitost je inače, da se taj trend [iseljavanja] više odražava na manjinsku populaciju nego na većinsku. Zato se nastoji ubacivati na popis [kao popisivače] ljude koji pripadaju etničkim manjinama, da bi se napravila kontrola. To je iskaz nepovjerenja u državu da će se pravilno i pošteno utvrditi broj stanovnika.”
“Kontrola broja stanovništva može se postići i na druge načine, poput uvidom u komunalna davanja, popise korisnika [zdravstvenog] osiguranja i slično. Također, trebao se i održati probni popis stanovništva. Nadalje, Zakon o stanovništvu trebali bi recenzirati znanstvenici, te bi se prije njegovog donošenja trebao osnovati Savjet referentnih [osoba] koji se stručno bave ovim pitanjem te poznaju njegove zakonitosti i problematiku” – ističe Šterc.
Amadman Kluba zastupnika nacionalnih manjina
Šterc je komentirao amandman koji je Klub nacionalnih manjina predložio na Zakon o popisu stanovništva, prema kojem bi se građani mogli izjasniti da imaju dva materinska jezika. “Izjašnjavanje o dva materinska jezika se nije činilo ni u bivšoj državi. Dakle, i tada se izjašnjavanje tadašnjih “jugoslavena” vodilo kao anacionalno izjašnjavanje. Prema tom prijedlogu [SDSS-a], trebalo bi otvoriti 15 različitih mogućnosti izjašnjavanja”, komentirao je Šterc. “Temeljno je pravilo popisivanja da se svatko može izjasniti kako želi i tu nema ponuđenih odgovora, nego se svatko može slobodno izjasniti kako hoće. Pa ti slobodno reci da si svemirac i to je sloboda kod popisivanja na koju popisivač uopće ne bi smio utjecati. Ja sam apsolutno protiv službenog propisivanja izjašnjavanja o dva materinja jezika. Tko hoće neka se slobodno tako izjasni na popisu. Tako propisuje EUROSTAT i tu se politika ne bi trebala miješati.”
“Ono što se pokazalo kao izuzetan problem u 2011. godini je nedostatak izravnog popisivanja ljudi. To jest, kad popisivač uđe u jednu obitelj, u tom momentu tamo može biti jedan član obitelji koji će dati potrebne informacije za ostale članove koji nisu prisutni, te se umjesto njih izjašnjavati. Za te ljude se ne zna jesu li stalni stanovnici RH, pogotovo na pograničnim područjima, u koji je uključen i Vukovar. Tu je izuzetno bitno, već kada nije uveden Registar stanovništva, da se fizički popiše što više ljudi, a ne kao na popisu iz 2011. kada je omjer popisanih i nepopisanih bio 1 na 4.”
“Mi koji dolazimo iz znanstvenih redova, nismo tip ljudi koji kao dio stranačke vojske reagira na podanost, odanost i druga načela. Mi znamo neke zakonitosti, logiku, očekivanja i projekcije. Mi smo struka, no oni nas tretiraju kao najamne radnike. Netko se podvine tome, sagne glavu, a netko izrazi svoj stav – čime postaje nepoželjan. Otkad sam ukazao da nešto nije uredu, više me ne zovu.” – upozorio je Šterc.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
