Prema izbornom sustavu koji predlaže građanska inicijativa Narod odlučuje, birači bi putem tri preferencijska glasa bez praga (sada je moguće koristiti na izborima jedan preferencijski glas uz uvjet da kandidat koji ima najviše glasova ulazi u Sabor jedino ako istovremeno ima i 10% glasova cijele liste, dakle 10% glasova koje je dobilo svih 14 kandidata na listi)imali mnogo veći utjecaj na izbor saborskih zastupnika, a referendumom traže i da glas birača jednako vrijedi u svim izbornim jedinicama ( odnosno, da isti broj birača ima svog političkog predstavnika u Saboru). Isto tako, referendumom bi se smanjio broj zastupnika u Saboru, sa današnjih maksimalnih 160 na 120, a proporcionalno bi se smanjio i broj zastupnika nacionalnih manjina, sa 8 na 6. I ono što je izazvalo najviše spora, tih 6 zastupnika nacionalnih manjina ne bi smjeli sudjelovati u glasanju o povjerenju Vladi ili pak u glasanju o proračunu, rečeno je u prilogu RTL Direkta.
Povećati uključenost građana o zastupnicima koji ih predstavljaju
“Cilj je uvijek isti, a to je povećati involviranost građana RH kroz izbore, povećati odgovornost političara prema svojim biračima koji im daju glasove, i na kraju dana smanjiti trgovinu i političku korupciju, koliko god je to moguće“, kaže glavni koordinator Građanske inicijative “Narod odlučuje” Zvonimir Troskot.
Do saborskih fotelja – usvoje li se dva referendumska pitanja – drukčiji bi bio put. U Saboru bi sjedilo najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, od kojih bi maksimalno šest bili zastupnici manjina. Birači bi preferirani glas mogli dati trima kandidatima umjesto samo jednom i to bez ograničenja da moraju istodobno imati i 10% glasova cijele liste, izborni prag spustio bi se sa pet na četiri posto glasova, a omogućilo bi se dopisno i elektroničko glasanje što bi, tvrde inicijatori, osiguralo veću izlaznost birača.
Čular protiv Narod odlučuje
Da predložene promjene znače početak kraja demokratskog poretka u Hrvatskoj, smatra nositelj kolegija o domaćem političkom sustavu.
“To tvrdim zbog toga što rješenja koja se u toj referendumskoj inicijativi predviđaju su takva da bi sasvim sigurno dovela do potpunog porasta nepovjerenja u izborni proces, ali i do toga da političke stranke više ne bi mogle kontrolirati politički proces”, kaže profesor na Fakultetu političkih znanosti Goran Čular.
Osim što bi, kako kaže, manjinski zastupnici bili besmisleni jer bi im se oduzelo pravo odlučivanja u ključnim pitanjima poput Vlade i budžeta, još je gora ideja da se uvedu preferencijski glasovi, a ukine prag od 10 posto.
(VIDEO) Željka Markić kod Šprajca: “Manjinski zastupnici ne trebaju glasati o Vladi, u Sabor ulaze s višestruko manje glasova od ostalih”
“Onda bi zapravo trebalo ukinuti političke stranke. To bi bilo najbolje, pa neka kandidati svatko za sebe se kandidiraju i dobivaju podršku. Jer koncept stranke nam onda ne treba, ako nećemo dati nikakvu težinu poretku kojeg odredi stranka”, dodaje Čular.
“Ovo je pitanje pravednijeg izbornog sustava koji će omogućiti da nas stvarno zastupaju kandidati koji su sposobni i kvalitetni i koji neće dovoditi do koruptivnih radnji i političkog trgovanja”, ističe Troskot.
Građani koji žele svojim potpisom podržati promjenu načina biranja saborskih zastupnika u Hrvatski sabor svoj će potpis moći dati od nedjelje 13. do 27.5. na oko tisuću lokacija u Republici Hrvatskoj.
Za volontiranje za prikupljanje potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava možete se prijaviti na sljedećoj poveznici: https://goo.gl/forms/5JiXK3aQVQ0OPfXP2.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
