“Mislim da žene ne treba stimulirati da ostaju doma i da rađaju djecu, posebno ne u jednoj patrijarhalnoj sredini kakva je naša. Možda to u nekim drugim zemljama ima smisla gdje su muškarci odavno potaknuti na to da uzimaju porodiljne dopuste, da jednako sudjeluju u odgoju djece, ali u našoj sredini mislim da takva mjera može samo još više gurnuti žene u tu neku privatnu sferu. Pobačaji su prekidi neželjene trudnoće. Realnost su oduvijek i oni će uvijek biti realnost.”, kazala je književnica Ivana Bodrožić, gošća emisije “Nedjeljom u 2”.
“Ne mogu zamisliti zajednicu s muškarcem koji nije feminist”
Na pitanje kakav bi muškarac trebao biti da bi današnja žena s njim ušla u vezu, koji bi bili uvjeti, kazala je:
“U ovom trenutku mogu reći da bih se teško prilagođavala, da ne mogu zamisliti svoj intimni odnos i odnos u zajednici s nekim tko nije feminist zato što mislim da to nema veze u krajnjoj liniji s vezom, s međusobnom kemijom, s privlačnošću. To naprosto ima veze sa sveukupnim poimanjem života i vrijednosti.”
Dodala je i da je muškarce patrijarhalni sustav hendikepirao:
“Mislim da muškarci trebaju početi osvještavati da je patrijarhalni sustav njih jako okljaštrio i jako ih hendikepirao. Oni na ovaj način nisu u stanju razviti toliko nekih drugih svojih vještina kao što su empatičnost, odnos prema djeci. Jako puno očeva ima koji su angažirani u nekom segmentu djetetova života, međutim kako djeca odrastaju, ako očevi nisu u svemu tu, taj odnos postaje sve kompleksniji i ta veza se gubi”, rekla je Bodrožić.
Na pitanje koja je razlika između uznemiravanja i udvaranja od strane muškarca prema ženi, Bodrožić je odgovorila:
“Po mom mišljenju je to nešto što se uči od najranije dobi. Evo reći ću vam primjer koji je meni poznat, ali i svim roditeljima: petaši počinju “šlatati”, to je nešto što se u svakoj školi često događa. To je dob kada dječaci i djevojčice postaju svjesni svojih atributa i dječaci počinju posezati za nečim za što oni, potaknuti društvenom paradigmom, smatraju da imaju pravo. To se događa i u školi u koju idu moja djeca, ali što se onda ondje napravilo? Donese se pravilnik o tome kako se djeca, prvenstveno djevojčice, trebaj odijevati. Znači, ne smiju imati poderane traperice, ne smiju imati preuske i prekratke majice. E sada, umjesto da se organiziraju edukacije za mlade dječake, da je potpuno neprihvatljivo nasrtati na integritet bića – seksualni, tjelesni, duhovni, bilo koji – oni rade obrnutu stvar i počinju podučavati djevojčice kako se treba odijevati. Samim time se nesvjesno šalje poruka što je to udvaranje, a što je to uznemiravanje.”
“Pobačaj je pitanje žene i njezinog tijela”
O pobačaju je kazala:
“Pobačaji su prekidi neželjene trudnoće. Realnost su oduvijek i oni će uvijek biti realnost. Mi u Hrvatskoj imamo zakon iz 70-ih godina koji je danas doveo Hrvatsku na razinu da ima s tim relativno liberalnim zakonom najmanji broj pobačaja nego ih je imala do sada”, rekla je i dodala da misli da je to prvenstveno pitanje žene i njezinog tijela, njezinog izbora.
Izdvajamo neke od izjava u emisiji koje su primijetili i brojni komentatori na društvenim mrežama: “Žene ne treba stimulirati da ostaju doma i rađaju djecu; Patrijarhat je puno toga uskratio i muškarcima; Nemam gen za pranje podova te Pobačaj je prvenstveno pitanje žene i njezinog tijela”.
Na Facebook stranici emisije voditelja Aleksandra Stankovića pojedini su otvoreno iskazali svoje nezadovoljstvo njenim gostovanjem:
“Lijepo molim gošću da ne govori u ime svi žena, jer ja osobno se ne slažem ni sa čime što je rekla HVALA!”, istaknula je nezadovoljna gledateljica.
“Pobačaj nije pitanje mog tijela jer nosim u sebi drugo biće. To je prvo. Drugo, ne stvaram dijete sama, nego i muškarac ga stvara sa mnom, tako da…”, napisala je jedna korisnica Facebooka, dok je drugi korisnik ironično komentirao gostovanje i patrijahalno društvo koje Bodrožić navodi:
“Ne sekirajte se ništa,ovi migranti će vam biti dobar podsjetnik što je to patrijarhat.”
Također, jedan je korisnik primjetio da Bodrožić ne iznosi argumente u emisiji:
“Nije u pravu da je pobačaj prvenstveno pitanje žene i njenog tijela jer iako je žena ta koja u svojem tijelu nosi dijete, primarno se radi o djetetu i njegovom tijelu, a sekundarno o Ženi i njenom tijelu. Pobačaj se mora tretirati cjelovito uvažavajući i prava žene i djeteta, a ovo je tipični jednostrani slučaj gdje se pogrešnim argumentima uvažava samo jedna strana.”
Podsjetimo, Bodrožić je autorica romana, “Hotel Zagorje”, za koji je dobila nagradu Kiklop za najbolje prozno djelo godine. Svojim izjavama već je nekoliko puta isprovocirala reakciju javnosti.
Tijekom 2017. zagovarala je Deklaraciju o zajedničkom jeziku u kojoj se navodilo da je jezik koji se koristi u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori “zajednički standardni jezik policentričnoga tipa”. Odbacila je tada navode da se nasilno pokušava osporiti postojanje hrvatskog jezika.
“Mi ne želimo rušiti Ustav ili nešto represivno uvoditi, ne želimo bilo koga primoravati na nešto. Mi ne tražimo zajedničko ime jeziku, ne želimo ga nazvati jugoslavenskim, balkanskim, zagovaramo da svaki narod imenuje svoju varijantu jeziku onako kako želi”, ustvrdila je Bodrožić.
Reakciju javnosti izazvala je i navodeći kako “za ideale ginu budale”, referirajući se na Domovinski rat. Umirovljeni časnik HV-a Željko Sakić odgovorio joj je:
“Vukovarka Ivana Bodrožić, čijeg su oca također ubili četnici, napisala je roman, o kome kaže: „Grad o kojem govorim u romanu može biti bilo koji grad na granici gdje se rat dogodio prije 10, 20 godina i gdje ljudi još uvijek nisu u stanju živjeti normalno, jer oni koji su na vlasti koriste tu njihovu tragediju kako bi održali stanje koje nije za živjeti, ali koje političarima odgovara”. Kaže Ivana Bodrožić: „Da, za ideale ginu budale, pogotovo u društvima u kojima se sustav vrijednosti nakon velikog tektonskog poremećaja kao što je rat, skroz urušio…“. Eto, gotovo 16 000 poginulih branitelja bili su dakle, „budale“. Ivana Bodrožić, to povezuje s događajima u društvu nakon rata, o kojima te „budale“, nisu mogle ništa znati jer su poginule ranije. Ivana Bodrožić ne može shvatiti da je bitno tko je Hrvat, a tko Srbin, tko je Rus ili Amerikanac, tko Talijan ili Francuz, da su pitanja identiteta s kojima ona ima problem važna.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa