Mogu li se hrvatske tvrtke uspješno prilagoditi poslovanju u uvjetima dugotrajne pandemije? Kako spasiti radna mjesta? Kakva nas jesen čeka?
U emisiji Otvoreno na HRT-u gostovali su Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke, Ivan Ergović, predsjednik Uprave NEXE grupe, Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, U Splitu Krunoslav Šošić, Sunce Hoteli, Brela.
Marin Pucar kaže kako su u Podravci u prvih 6 mjeseci funkcionirali više nego dobro.
– Strateški dio u kojem je Podravka uvijek bila okrenuta izvozu, tako da ne ovisi o jednom tržištu. Nama je hrvatsko tržište svega 1/3 prihoda. Upravo zahvaljujući takvoj strukturi prihoda, nakon 6 mjeseci mi danas možemo reći da imamo rast od 5%. Isplatili smo radnicima regres od 3.000 kuna i bonus od 1.000 kuna koji su zaslužili, rekao je Pucar.
Marin Pucar ističe kako druga polovica ove godine kazuje da ćemo imati puno više izazova nego u prvoj polovici.
– Imali smo problem s dobavom ambalaže i sirovina, onda s organizacijom proizvodnje. U drugom smo kvartalu generirali i negativne prihode koji su bili prisutni u travnju, dodao je.
Pucar ističe kako se jedan dio zaliha prelio kod trgovaca, a drugi dio kod kućanstva.
– Zalihe se polako tope, lipanj je došao u stabilizaciju gdje bi trebali biti na razini prošle godine, dodao je Pucar.
Pucar: Potrošač je postao puno racionalniji, kompanije će imati veći izazov
Marin Pucar ističe promjenu navika kod potrošača.
– Imamo privilegiju da su naši proizvodi primarni u trgovačkoj košarici. Potrošač je postao puno racionalniji, kompanije će imati puno veći izazov. Turistički dio neće funkcionirati na razini, kroz pad prihoda i pad potrošnje, rekao je Pucar.
– Potrošnja bi trebala biti generator oporavka uz investicije koje su neophodne, dodao je.
Sever: Mi smo politikom niskih plaća izgurali naše radnike van
Krešimir Sever pozdravlja činjenicu da se poslodavci ne stide reći kako su isplatili božićnice i regres.
– Kao da je sramota da radnik dobije bonus ili nagradu uz plaću. Treba poticati takve situacije. Trebamo poticati domaću potrošnju. Dosad smo domaću proizvodnju gurali u stranu, a uvozili smo robu vrlo često loše kvalitete. Mi smo politikom niskih plaća izgurali naše radnike van, a uvozi se jeftina radna snaga koja ne može nadomjestiti puno toga. U tim politikama je dosta važno da radnici dobivaju dostojnu plaću i da imaju sigurne poslove. Ako u Hrvatskoj većina ljudi ne može sklopiti dostojno početak i kraj mjeseca, onda imamo problem, a imamo ga, rekao je Sever.
Krešimir Sever ističe kako u ovo vrijeme, država s jedne strane daje potporu poslodavcima da zadrži radnike, ali s druge strane taj radnik mora imati takvu plaću da on svojom potražnjom i potrošnjom potiče proizvodnju u svim sektorima koji će tamo zadržati radnike i zavrtjeti sustav.
– Ako se to prekida, imamo problem. Ljudi neće “čarapirati” ili “trezorirati” te novce, nego to ide u potrošnju, dodao je.
Bago: Pojavljuje se gospodarski nacionalizam i to je problem
Darinko Bago smatra kako su se hrvatski izvoznici našli u nezgodnoj situaciji.
– Hrvatska je po broju stanovnika mala zemlja. Po strukturi gospodarstva intenzivno ovisi o uvozu da bi mogli napraviti finalni proizvod. Ogromnu količinu rade za susjedne zemlje, a dominantno za Njemačku. Gospodarski nacionalizam se pojavljuje i to je problem jer mi nikad nećemo imati toliku širinu proizvoda da bi zadovoljili potrebe svog stanovništva. Naš je problem godinama neharmonizirana zemlja, to treba raditi administracija da prepozna potencijal, rekao je Bago.
Darinko Bago kaže kako moramo biti povezani sa susjednim zemljama.
– Mi dominantno uvozimo i izvozimo iz Njemačke, Austrije, Slovenije i Mađarske. Vlada i premijer moraju imati vjerodostojne ljude koji znaju posao i znaju za koga radimo i što radimo. Za lobiranje kod proizvoda dolazi se vrlo grubo, na vrlo agresivan način, rekao je Bago.
Ergović: Puno je bolje da ljudi rade i grade, nego da im šaljemo novac kući dok oni sjede
Ivan Ergović ističe kako je vrlo zadovoljan s ovom godinom, uz 3% rasta.
– Regres se kod nas redovito isplaćuje. U pregovorima smo sa sindikatima, gdje bi uvjet za plaću povećali za 10%. Dosta projekata smo dogovorili i povukli europska sredstva, rekao je Ergović.
Ivan Ergović ističe kako tek 2023. očekuje da bi krenuo oporavak.
– Jedan čovjek u graditeljstvu generira 3-4 mjesta. Puno je bolje da ljudi rade i grade, nego da im šaljemo novac kući dok oni sjede. Očekujem da će se političari brzo dogovoriti, situacija je ozbiljna, čeka nas teška jesen, nema turizma. Morali bi više razgovarati o proizvodnji, a ne samo o turizmu, rekao je Ergović.
Šošić: Pogađa nas zatvorena granica s BiH
Krunoslav Šošić iz Brela kaže kako se hotelijeri trenutno nalaze na 25% prošlogodišnjih prihoda.
– A da ne govorim kad bi uhvatili preko 50% prošlogodišnjih prihoda, bili bi presretni. Pogađa nas zatvorena granica s BiH. Osjeti se nedostatak bosanskog tržišta, imamo 10% gostiju iz BiH. Gosti su jako oprezni i osluškuju. Mi se trudimo i naš trud i rad košta više. Gosti se sami ne poslužuju, opskrba dezinficijensima, čišćenje, sve to košta, rekao je Šošić.
– Vjerujemo da će se kroz srpanj situacija popraviti. Doći će turisti u naše hotele jer će se naviknuti živjeti s koronom. Mjera od 4000 kuna nam je jako pomogla, ali i dalje će nam pomoć trebati da nas država osloboditi nameta da možemo lakše proći kroz godinu, dodao je.
Ivan Ergović smatra kako je u Hrvatskoj velik problem nedostatak optimizma.
– Mi smo proizvodili normalno i nitko se nije zarazio. Treba se okrenuti proizvodnji. U najgorim danima smo imali problema s logistikom, ali brzo smo se snašli. Naši prihodi su manji od 50%. Trebamo smanjivati troškove, raditi i biti konkurentni, rekao je Ergović.
Krešimir Sever kaže kako skraćivanje radnog tjedna nije nikakva nova mjera.
– Prvi put je prekinuta u prosincu 2010. Onda je zaživjela 2014. i trajala je do 2017. godine. To je dobro, imamo niz pozitivnih primjera da se skrati radno vrijeme i da država da novac do pune plaće. Obrtnicima i poduzetnicima je ova mjera skraćivanja radnog vremena dragocjena. Nismo mi protiv dobiti, istaknuo je Sever.
Darinko Bago ističe kako postoji cijeli niz razloga zašto neke stvari ne idu kako treba.
– Otkad je krenula priča o izborima sve stranke su krenule sve obećavati, mentalno smo se vratili u bivšu Jugoslaviju i to je najveći problem. Moramo sačuvati radna mjesta, afirmirati izvoz, potrošnju i poduzetništvo. Neće nas spasiti država, mi spašavamo državu. Turizam je apsurd. Tko bi trebao pomagati turizmu, a godinama se pomagalo turizmu, pita se Bago.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
