(VIDEO) Marija Selak: ‘Svjetonazor ne smije biti relevantan kada se radi o osudi totalitarnih simbola’

Foto: Snimka zaslona

Godinu dana radilo je Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Objavili su dokument od tridesetak stranica s temeljnim polazištima, preporukama i zaljučcima te predali naručitelju, premijeru tj. Vladi RH. O tom dokumentu razgovaralo se u prvoj temi emisije ‘Peti dan’ u petak navečer, u kojoj je ovoga puta izostao Nino Raspudić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Nino Raspudić: Plenkovićev paradoks i nedodirljivost petokrake

> Thompson o preporuci Vijeća: ‘Bojna Čavoglave ne smije biti zabranjena, ona je simbol Domovinskog rata’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Raspravu je započeo 30-godišnji politolog Aleksandar Musić koji je kazao da se ne trebamo maknuti od povijesnih tema jer je “revizija nužan i poželjan potez čišćenja svakog društva”.

Musić smatra kako je jedan totalitarizam danas ipak zastupljeniji u hrvatskom društvu, a to je ustaški, jer “nitko s petokrakama ne provocira i ne odlazi na grobove komunističkih zločina, dok se s ustaškim znakovljem to radi, provocira i huška”, ustvrdio je.

> (VIDEO) Evo 4 zaključka oko kojih se Vijeće složilo: Oko Dokumenta – bez suglasja

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na Musićeva razmišljanja reagirala je doktorica filozofije Marija Selak, kao i na tvrdnju “da se sve točno i precizno zna pod kojim je režimom koliko i gdje zločina učinjeno, počevši od Jasenovca i Bleiburga”.

> (VIDEO) Podsjetimo se što je sudac Šumanović rekao u izdvojenom mišljenju u slučaju ‘Za dom spremni’

Selak je upozorila da to nije istina, jer u Hrvatskoj ne postoji konsenzus u osudi totalitarnih režima – i komunizma i fašizma, te da petokraka ima veću simboliku za hrvatsku državu od ustaškog znakovlja i pozdrava jer je pod tim komunističkim simbolom napadana Hrvatska u Domovinskom ratu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naglasila je da također da svjetonazor, lijevi, desni, ne smije biti relevantan kada se radi o osudi totalitarnih simbola.

Psiholog Boris Jokić istaknuo je kako cijeni trud Vijeća jer se radi o vrijednom i hrabrom pokušaju, ali i da bi trebalo napraviti ilustrirani Ustav RH kao za djecu od tri godine i darovati ga političarima jer ga oni očito ne znaju niti ga se pridržavaju, a u njemu ‘sve lijepo piše’. ‘Usput’ je spomenuo i film Ustav Republike Hrvatske, propagandistički filmski uradak Rajka Grlića.

> Izdvojeno mišljenje prof. Tanjića: ‘Komunizam i njegovi totalitarni korijeni još su neistraženi a često i prikrivani’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Molekularni biolog i genetičar Petar Mitrikeski našalio se kako nije etnički Hrvat pa se valjda ne mora ispričavati za ustaštvo, kao što se Hrvati cijelo vrijeme moraju još iz komunističkog vremena, kao i da je dokument koje je donijelo Vijeće, omogućilo da se rasprava prvi put s emocionalnog spusti na činjeničnu.

“Zato ga pozdravljam, kao i hrabrost i premijera i ljudi koji su radili u tom Vijeću”, rekao je.

Uključivši se ponovno u raspravu, bivši kontroverzni voditelj reforme obrazovanja Boris Jokić smatra kako bi trebali osnovati i povjerenstvo za suočavanje s budućnošću zbog niza problema koji nas tište kao što su siromaštvo, iseljavanje mladih, zdravstveni sustav, obrazovni….Temama iz prošlosti, uvjeren je, samo se skreće fokus s naše budućnosti, poručio je.

> Izdvojena mišljenja Vijeća za suočavanje s nedemokratskim režimima: Ančić, Jovičić, Lučić, Nazor, Šetić, Savić

Na to je reagirala Selak rekavši kako je to naš malograđanski kompleks da se ne smijemo baviti prošlošću.

“Pa Židovi samo i pričaju o svojoj prošlosti i svi pričaju o njihovoj prošlosti i to je dobro jer je to način izgradnje identiteta. Zašto se onda mi moramo opravdavati”, upitala je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.