Nakon što se obrušio na Dalmatince i Hercegovce Dragan Markovina je ovaj put komentirao muslimane i kršćane.
Tijekom razgovora o svom rodnom Mostaru i o tamošnjim muslimanima, Dragan Markovina rekao je da mu se gadi “islamski tradicionalizam” i ono “u što su se oni pretvorili”.
“Možda sam zadrt i netolerantan, kao što ne mogu podnijeti da svi idu na misu. Stvarno ne mogu to gledati!”, izjavio je Dragan Markovina.
“U zapadnom dijelu grada ne mogu tolerirati ustaštvo. Nema dovoljnog fonda ljudi koji misli kako je mislio prije rata, premalo ih je da se išta promijeni”, smatra Markovina.
Portal Sloboda.hr došao je u posjed više snimaka u kojima Dragan Markovina vrlo grubo i vulgarno, pokazuje svoju netrpeljivost i mržnju prema ljudima na temelju njihove vjerske, nacionalne, regionalne i spolne pripadnosti.
Nedavno smo objavili snimku na kojoj je Dragan Markovina “počastio” Dalmatince, okarakteriziravši ih kao “maliciozno podle ljude”, te Splićane hercegovačkog podrijetla nazvavši ih “hercegovačkim šljamom”.
Predsjednik nove stranke Nova ljevica rođen je u Mostaru 6. veljače 1981., djelatnik je odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. Povjesničar Dragan Markovina na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je u rujnu 2004. na temu “ZAVNOH-temelji i političko djelovanje”. Dragan Markovina za Documentu u videu iz serije Osobna sjećanja koji traje više od sata govori o sebi i svojoj obitelji. Odrastao je miješanoj hrvatsko-srpskoj obitelji. Djed je bio pukovnik u JNA. Početak rata dočekao je u Mostaru, u dobi od jedanaest godina te kroz svoja sjećanja na djetinjstvo “svjedoči o poremećaju međunacionalnih odnosa i govoru mržnje koji je nastupio.” Opisuje kako je JNA evakuirala Srbe, otac “kao narodni zastupnik” nije htio otići, ali je predložio ostatku obitelji da mogu otići u Beograd jer će tamo biti sigurno. S majkom i bratom odlazi u izbjeglištvo u Lumbardu na otoku Korčuli te tamo završava osnovnu i srednju školu. U videu između ostalog kaže da su se na popisu iz 1991. otac i on izjašnjavali kao Hrvati, a brat i majka kao Jugoslaveni, ali danas je on “žešći Jugoslaven od ikoga”. Dodaje da mu je otac “pisao hrvatskom varijantom jezika, ali kad god bi vikali Jugoslavija ili išla himna Hej Slaveni mi bi se u stanu digli na noge i slušali tu himnu. Ja danas kad čujem Lijepu našu molim Boga da Hrvatska izgubi. Meni Hrvatska ništa ne predstavlja”. Na pitanje da usporedi II. svjetski rat i Domovinski na predstavljanju Antifašističke lige u Splitu, Markovina je odgovorio kako je ovaj prvi imao tri cilja – obranu zemlje, borbu za socijalističko društvo te uspostavu bratskih odnosa među različitim narodima. “To su bili plemeniti ciljevi, koji jesu imali svojih devijacija“, rekao je Markovina nastavivši kako je Domovinski rat, jednako kao i II. svjetski rat, za cilj imao obranu od neprijatelja. No, drugi cilj Domovinskog rata, onaj politički, HDZ-ov bio je stvaranje nacionalističke države bez manjina i s jako izraženim uplivom Katoličke crkve u politička pitanja. Tuđman je za Markovinu autokrat, “koji je usmjerio Hrvatsku u okrilje Vatikana, ponajprije putem Vatikanskih ugovora, ali nije dopustio definitivno otklizavanje sekularne države u katoličku džamahiriju”, ali za njega su stvari danas dosta drukčije, pa “živimo usred ulično-crkvene revolucije koja želi srušiti i posljednje barijere koje su devedesetih stavljene pred klerikalna nastojanja.” Milanovićevu Vladu optužuje da je “propustila pokrenuti kampanju Protiv sa svim raspoloživim kapacitetima” da bi zaustavila referendum o ustavnoj definiciji braka i da “ostaje sasvim jasan dojam da tzv. lijevo-liberalna koalicija nije ni približno pokrenula akciju kojom bi mobilizirala pristojan svijet da opstruira nastojanja Željke Markić i ostalih talibana.”, piše Dragan Markovina na portalu Stav udruge Cenzura plus koja je od Ministarstva kulture dobivala potpore, a udruga je korisnik i institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
