Dugogodišnja SDP-ova saborska zastupnica Milanka Opačić u srijedu je zatražila brisanje iz članstva u SDP-u, jer je to, kaže, postala marginalna oporbena stranka, a politički će put nastaviti kao nezavisna zastupnica i “glasovati za svaki dobar zakonski prijedlog, bez obzira od koga dolazio”.
“Nakon 28 godina rada u stranci donijela sam odluku da više u SDP-u nemam prostora za djelovanje i izlazim van”, objavila je Opačić na konferenciji za novinare u Saboru prije početka aktualnog prijepodneva.
> Opačić odlazi iz SDP-a: Još jedna ruka za Plenkovićevu vladu?
Kao osnovni razlog navela je zadnji četverosatni sastanak u stranci na kojemu je, kaže, bilo potpuno jasno da ni jedna ni druga strana nemaju volje SDP izvući iz krize.
Opačić se pohvalila i kako je u proteklih 28 godina u SDP-u dala svu svoju energiju i znanje.
“Danas smo samo privjesak manjim strankama i trčimo za njima, a moj utjecaj u stranci sveden je na minimum. Daljnji ostanak u stranci bilo bi sudjelovanje u rastakanju stranke. Ja to više ne želim”, ustvrdila je Opačić, bivša potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih, najpoznatija po kontroverznom Obiteljskom zakonu kojeg je srušio Ustavni sud.
Najavila je da će svoj politički put nastaviti kao nezavisna zastupnica i glasovati za svaki prijedlog, “neovisno od koga dolazio, koji je dobar za građane i predstavlja korak naprijed”.
“Sačuvat ću socijaldemokatski identitet i glasati za one prijedloge koji će pomoći da se živi bolje i da se građani ne iseljavaju”, dodala je.
Na pitanje znači li to da će podržati Vladu, odgovorila je kako o tome sada ne želi govoriti.
Politički put Milanke Opačić
SDP-ovac Marko Melčić, bivši direktor zagrebačke Čistoće, više je puta bio vrlo kritičan prema svojoj stranačkoj kolegici.
“Vrijeme je da se Milanku Opačić ‘outsourca’ iz vrha stranke jer je došla ravno s faksa u vrh stranke i Sabor i nije radila nikad ništa konkretno u realnom sektoru.”, navodio je Melčić.
Gostujući na HRT-u 2015. rekao je da nije omiljena u stranci. “Milanku je uvijek na funkcije stavljao šef stranke. Najprije Ivica Račan, a sad i Zoran, i ona jako dobro živi od toga, dobro se oblači. Potužila se pred neki dan – što ćemo sad kad nam smanje plaće?”
Kazao je da s njom nikada nije bio u kontaktu, jer se ona uvijek držala uskog kruga, a Bernardić i ostali su ju mogli rušiti ali su odustali da ne ljute šefa.
> Melčić: Milanović nije omiljen u SDP-u, a Milanka Opačić partijska je sponzoruša
Nakon dolaska Davora Bernardića na čelo stranke Milanka Opačić optužila ga je da rastjeruje ljude, ali i Rajka Ostojića i Zlatka Komadinu da stoje iza Bernardića.
Milanka Opačić rođena je 1968. godine u Zagrebu, gdje je diplomirala na Fakultetu političkih znanosti, a članica SDP-a postaje 1990. godine.
“Prema određenim indicijama kao vrlo mlada bila je tajnica Jovana Raškovića, inače mentora planetarno poznatog ratnog zločinca Radovana Karađića”, navodi hrsvijet.net.
Za članicu direkcije SDP-a izabrana je 1992., a u nekoliko navrata bila je članica Glavnog odbora SDP-a i njegova potpredsjednica u dva mandata. Potpredsjednicom stranke postaje 2004. i ponovno 2008., u četiri mandata bila je SDP-ova saborska zastupnica.
U 2. sazivu Sabora sudjelovala je kao predstavnica srpske nacionalne manjine na listi SDP-a, a u 8. sazivu bila je potpredsjednica Sabora.
Bila je potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ministrica socijalne politike i mladih u SDP-ovoj Vladi Zorana Milanovića. Nakon dolaska na mjesto ministrice propitivalo se koje su kompetencije za tu dužnost osobe koja nema niti dana radnog staža izvan politike.
Kao ministrica socijalne politike i mladih, Opačić je najviše poteškoća imala s donošenjem Obiteljskog zakona, koji je na snazi bio od 1. rujna 2014., a suspendiranoga u siječnju 2015. od Ustavnog suda.
Nakon što je radna skupina za mandata Tihomira Oreškovića, koju je osnovala Bernardica Juretić kao nasljednica ministrice Opačić, ocijenila da je važeći zakon koji je donijela ministrica Opačić “nekvalitetan, nečitak, nomotehnički konfuzan te da ga nije moguće popravljati izmjenama i dopunama, već treba pokrenuti postupak izrade novog”, osnovana je radna skupina koja za kreiranje prijedloga novog obiteljskog zakona, na čelu s dekanicom zagrebačkog Pravnog fakulteta Dubravkom Hrabar.
Radna skupina kreće u izradu prijedloga novog Obiteljskog zakona!
U radnoj skupini koja je ocijenila zakon bili su predstavnici centara za socijalnu skrb, profesionalnih udruženja socijalnih radnika, suci, odvjetnici, predstavnici različitih udruga, predstavnici akademske zajednice i nezavisni stručnjaci iz područja obiteljsko pravne zaštite i prava djece. Među pozvanima da iznesu svoje mišljenje bila je i udruga ‘U ime obitelji’ čiji je predstavnik bio odvjetnik Krešimir Planinić.
Kronologija nametanja lošeg Obiteljskog zakona
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske optužio je 2014. Milanku Opačić da je lagala Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa: “Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić lagala je Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa glede statusa SDP-ovca Žarka Vukobrata prije travnja 2012. godine, odnosno njegova imenovanja savjetnikom ministrice u Kabinetu ministra, temeljem čega je ovo tijelo zaključilo da ne postoje povrede odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa”.
Melčić: Milanović nije omiljen u SDP-u, a Milanka Opačić partijska je sponzoruša
Kako je tada prenio Večernji list, Sindikati su naveli da je Opačić Povjerenstvu dostavila dopis u kojem navodi sljedeće: “Žarko Vukobrat nije surađivao s Ministarstvom socijalne politike i mladih niti je na bilo koji drugi način obavljao poslove za Ministarstvo u navedenom razdoblju od siječnja do travnja 2012. godine”. No, ustvrdili su Sindikati, da nije tako potvrđuju brojne cirkularne elektroničke poruke Ministarstva socijalne politike i mladih iz ožujka 2012. godine, upućene svim ili samo nekim djelatnicima Ministarstva, u kojima se Žarko Vukobrat nalazi na listi zaposlenika, a sadrže različite obavijesti vezane uz svakodnevni rad.
Kako je Opačić 2012. predvidjela budućnost
Nakon što je, unatoč protivljenju gotovo kompletne vladajuće elite i državnog vrha, u čemu je i sama sudjelovala, referendumom odlučeno kako će u Ustav ući odredba o braku kao zajednici muškarca i žene, Opačić je, kako prenosi Poslovni tjednik, izjavila da joj je “žao što je potrošeno 48 milijuna kuna iz državnog proračuna na ovaj nepotreban i suvišan referendum i što je Hrvatska pokazala da je zemlja u kojoj postoji većina vrlo netolerantna prema ljudskim pravima”.
Opačić je u svibnju 2012., godinu i pol dana prije referenduma, u Bruxellesu ustanovila da “naš Ustav definira brak kao zajednicu muškarca i žene”, kako piše Večernji list. Iako se prvotno može učiniti da je riječ o zabuni i da je ministrica zapravo mislila na Obiteljski zakon u kojemu je već tada stajala ta definicija, nastavak njezine izjave kako je “naš Ustav je definirao brak kao zajednicu između muškarca i žene što znači da ćemo tu vrstu prava morati nešto drukčije nazvati kako bismo toj populaciji osigurali mogućnost registriranog partnerstva” potvrđuje da je očito bila riječ o neupućenosti.
SDP-ove ruke za HDZ-ov opstanak na vlasti
Predsjednik SDP-a Davor Bernardić, nakon odlaska Bojana Glavaševića upozorio je da “uvijek kad se dogodi problem u Vladi, dogodi se određen izlazak iz SDP-a i više ne vjeruje da je to slučajno”.
Bernardić je podsjetio kako je, u vrijeme kada se odlučivalo o opozivu ministra financija Zdravka Marića, SDP napustio Tomislav Saucha, a kada se raspravljalo o bivšoj potpredsjednici Vlade Martini Dalić otišao Zdravko Ronko, koji je već potvrdio da će podržavati HDZ-ovu i HNS-ovu većinu u Saboru.
Bivši SDP-ovac Tomislav Saucha, kojeg USKOK tereti da je kao predstojnik ureda bivšeg SDP-ovog premijera Zorana Milanovića lažirao putne naloge i zajedno sa svojom tadašnjom tajnicom nezakonito stekao 580 tisuća kuna, izdao je svoju stranku i spriječio smjenu HDZ-ovog ministra financija Zdravka Marića. Zahvaljujući Sauchinom glasu rezultat u Saboru bio je neriješen 75:75, čime je srušio SDP-ov plan da, po prvi put u 27 godina hrvatske demokracije, SDP iz oporbe sruši HDZ-ovog ministra.
Bivši dugogodišnji SDP-ov koalicijski partner koji je 17 godina nosio HNS i upravo zahvaljujući SDP-u ostvarivao nevjerojatnu zastupljenost u zakonodavnoj vlasti iako ne ostvaruje više od 2 % podrške birača također je izdao SDP. Tajnim pregovorima već u proljeće 2017. dogovarao je koaliciju s HDZ-om.
Čelnik HNS-a Ivan Vrdoljak ušao je u tajne pregovore s Andrejem Plenkovićem, a za laganje optužio Most nezavisnih lista, dotadašnjeg HDZ-ovog partnera, te Mostovca Nikolu Grmoju koji je tvrdio da se sprema do tada nepojmljiva, koalicija HDZ-a i HNS-a.
Uz HNS-ovu odluku da će koalirati s HDZ-om i zastupnici nacionalnih manjina najednom odustaju od ideje o prijevremenim izborima kao jedinim rješenjem, te je predsjednik Kluba manjina Furio Radin rekao da bi nova koalicija Hrvatskoj mogla donijeti željenu stabilnost.
Ubrzo je HDZ-ov Gordan Jandroković izabran na čelo Sabora s podrškom od minimalnih 76 zastupničkih glasova, a Furio Radin kao predstavnik ‘manjinaca’, postaje potpredsjednikom Hrvatskog sabora. Ubrzo su uslijedile brojne političke ucjene HDZ-ovih koalicijskih partnera, u čemu do danas vjerojatno prednjači SDSS Milorada Pupovca.
Više od 400 000 potpisa građana protiv političke trgovine i korupcije
Upravo zbog gore navedenih, ali i niza drugih prijevara hrvatskih birača te potrebu smanjenja političke trgovine i korupcije pokrenuta je referendumska inicijativa Narod odlučuje.
Cilj je referenduma osigurati veće odlučivanje birača o njihovim saborskim zastupnicima, veće sudjelovanje birača u izborima te smanjenje političke trgovine i korupcije kojoj svakodnevno svjedočimo.
GI Narod odlučuje prikupila je više od 400 000 potpisa građana za svako od dva referendumska pitanja, kojima bi se kroz 6 mjera uredio hrvatski izborni sustav te ovlasti saborskih zastupnika nacionalnih manjina.
Tako se više ne bi moglo dogoditi da u Sabor uđe, npr. sadašnji predsjednik Hrvatskog sabora, Gordan Jandroković s oko 800 glasova birača, a ne uđe netko tko ima nekoliko puta više glasova od njega – jer nije dosegao istodobno 10 % glasova cijele liste, odnosno svih kandidata. Isto tako, tri preferencijska glasa bez praga spriječit će predizborne koalicije kojima velike stranke uvode proizvoljno male stranke koje ne mogu same prijeći prag od 4 %.
Naime, do sada se dogovorom šefa stranaka, na primjer HDZ-a ili SDP-a s HNS-om – kandidate HNS-a stavljalo na prva mjesta na listi – što je bilo jamstvo da će ući u Sabor. Referendum će to promijeniti – više se nikome neće moći jamčiti ulazak bez potpore birača.
Referendumska inicijativa također osigurava da zastupnici manjina ne mogu glasovati o Vladi i proračunu. Naime, predstavnici manjina u Saboru imaju rezervirana mjesta, tako da ulaze u Sabor s i po deset puta manjim brojem glasova nego ostali zastupnici. Nema niti životnog niti pravnog rezona da zastupnici koji na privilegirani način ulaze u Sabor kako bi zastupali interese nacionalnih manjina, oni koji imaju višestruko manji izborni legitimitet, odlučuju o tome tko će sastavljati hrvatsku Vladu. Na ovaj se način sprječava i politička trgovina manjinskim mandatima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
