Predsjednik Zoran Milanović za RTL otkrio je da će se sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost održati tijekom ovog tjedna, a s Plenkovićem nema dogovoren termin.
“Uskladit ćemo obveze. Ja ću se po potrebi prilagoditi, lakše nego on i neki ministri koji su sad u pogonu.”
O kritikama na savjetnicu Žarković jer je slala prosvjetne radnike na predavanja udruge U ime obitelji
Komentirao je napade lijevo-liberalnih udruga te dijela stranke zbog imenovanja psihologinje i nekadašnje ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranke Žarković savjetnicom za obrazovanje. Sporno im je što je kao ravnateljica Agencije odobrila odlazak prosvjetnih radnika na predavanja udruge U ime obitelji i Hrvatskog generalskog zbora, iako je riječ o međunarodnoj konferenciji.
> (VIDEO) Dr. Željka Markić i Pavao Miljavac komentirali napade Gay Pridea
“A tko je Željka Markić, državni neprijatelj? Mislim, to je osoba s kojom se politički ne slažem ni u čemu. U tom slučaju ja sam izabrao savjetnicu, ako je to interes javnosti, a vidim da već danima u stvari nije i vidim da je bilo nekih tekstova koji su stvar totalno pojasnili i čini mi se da ljude to ne zanima. Kao predsjednik, u ovoj konstelaciji, biram ljude od kojih mogu dobiti dobar savjet. Netko tko je četiri godine vodio Agenciju za odgoj i obrazovanje, i to prvi puta nakon što je njezin prethodnik to radio 12 godina, u vrijeme početka strategije znanosti i obrazovanje koja je donesena na prijedlog moje Vlade i mene kao predsjednika, kao i Kurikularna reforma, ja sam u tome osobno sudjelovao kao političar…”, izjavio je Milanović te dodao:
“O ovome prvi puta govorim. Dakle, ako netko poznaje sustav, poznaje ga ta osoba. Što se tiče njezinih osobnih svojstava, to je osoba koja je uglavnom prošla neopažena te četiri godine i reći da nije napravila ništa – je ustvari kompliment. Ona nije mogla napraviti ništa u toj političkoj konstelaciji. Što se tiče “incidenta” na koji se nakačilo nekoliko ljudi, samo nekoliko ljudi, a onda neki ljudi to prihvatili. Radi se, koje li ironije, o slučaju u kojem sam osobno sudjelovao. I ta osoba me, nakon što dugo nismo komunicirali, tada nazvala i pitala, što da radim. Imate li neki savjet? Mi smo toliko bliski da smo na vi. S većinom ljudi sam ovdje na ti. Pitala me imate li neki savjet u ovoj situaciji ‘za ubit se’. Moj savjet je bio, ne bavim se aktivnom politikom, ali – gledajte da se sačuvate. Nekom ćete se sigurno zamjeriti. Kao za vraga, imam iskustvo i u tom slučaju. Ali ružno je da nekoga tko je toliko uredan i nekontroverzan građanin, i osoba s iskustvom, radila je taj posao četiri godine, prikazujete homofobom. To je ružno i ona to nije. Takva osoba ne bi mogla biti moj savjetnik jer ja ovdje nemam socijalne revolucionare, ali imam ljude koji su slično mog uvjerenja. Za kraj, gospođa uopće nije stranački čovjek.”
O vojsci na granici
“Postoji zakonska mogućnost. 2015. godine je policija radila svoj dio posla, ali veliki dio logistike je radila Hrvatska vojska. U drugom planu, u slučaju da dođe do onakve masovne pojave kao 2015. godine, što je nemoguće, nadamo se da neće biti potrebe za tim, naročito nakon onoga što se događalo zadnjih dva dana. ”
O krizi 2015. godine
“Sve je drukčije, nekada su ljudi prolazili potpuno nesmetano, transportirani su grčkim brodovima i trajektima, prvenstveno s otoka… Ništa nije kao 2015. godine. To je bilo duboko humanitarno pitanje i mogli ste se postaviti kao Mađarska, međutim to je bilo grubo, popraćeno vrlo ružnim rječnikom… Tada je svatko mogao blokirati svoju ogradu žicom, poslati vojsku na granicu. Gledate da vas ljudi ne gledaju kao nečovjeka. Ali, kada je Njemačka rekla budemo mi to, onda su svi otvarali granice. Moj stav je da u slučaju da to Hrvatskoj zaista treba (vojska na granici), da uvijek postoji ta mogućnost. U tom slučaju bi o tome razgovarali. Ja ne mogu i neću reći unaprijed da to ne dolazi u obzir. I 2015. godine Hrvatska vojska je bila prisutna. U međuvremenu je donesen zakon kojim je predviđeno ono što smo radili 2015. ali kada bi vojska trebala, onda bi to bila velika kriza. Zakon tu mogućnost predviđa. Ne vidim okolnosti da se to dogodi. Stanje je mirno, mislim da će tako i ostati. U međunarodnom humanitarnom pravu se puno dogodilo u zadnjih 60 godina, postoji jedno načelo da ljude ne smijete odbaciti tamo gdje im prijeti ugroza, opasnost. Uzmimo primjer rata u Bosni, kada je Hrvatska primila stotine tisuće izbjeglica. To je tada bila i naša obveza, bez obzira na to što smo i sami bili u problemu. U ovom slučaju, pa čak ni 2015. nije prijetila ugroza ljudima koji su dolazili iz Turske. ”
O koronavirusu
” Nije me strah. Ali događa se nešto što se nije dogodilo. U svakom od prethodnih slučajeva zaraza je bila zadržana u regiji i prostoru u kojem je nastala. Sada nije. Nisam liječnik, nisam higijeničar, epidemiolog, ne bavim se javnim zdravstvom. Ruke se uvijek trebaju prati.
O službenim putovanjima
“U BiH sam išao na prvo službeno putovanje kao premijer. Bilo je očekivano da odem u ove zemlje, to sam najavljivao i u kampanji. Ove zemlje su naše težište, to je ta trilaterala. Ali, ne Alpe Adria. To je nastalo 80-ih godina kada su unutra bile i Bavarska, mađarske zapadne županije… Danas imamo vrlo konkretnije supstitute, EU i inicijativu trilaterale. To su Slovenija, Austrija i Hrvatska. To je glavni okvir za djelovanje, te su nam zemlje povijesno bliske.”
O odnosima sa Srbijom i Vučićem
“Gospodin Vučić i ljudi koji vode Srbiju moraju odlučiti kada i kamo žele, je li to Rusija, neutralnost… Da ću se navući na taj tanak led prljave vode, neću. Zasad, nema posjete Beogradu. Nemam nikakav plan da Srbiji pakostim i radim probleme. Nisam nikad ni imao. Moj politička karijera, put, moje društveno djelovanje – sve je suprotno od toga.”
U petak posljednji 12. kontingent Hrvatske vojske odlazi u Afganistan
“Da, to je posljednji. Kao što smo vidjeli prije nekoliko dana, Amerikanci su najavili odlazak.”
O Plenkoviću
“Kohabitacija je pojam koji sam prvi puta pročitao u novinama 1986. kada je za vrijeme Mitterranda baš Chirac postao gradonačelnik. Nisam prije ni znao za taj pojam.
Kohabitacija kao pojam ima smisla kada imamo predsjednika sa značajnim ovlastima, kao u Francuskoj, i Vladu koja je nešto slabija od predsjednika, ali i dalje vlada i ovisi o parlamentarnoj većini koja se bira na parlamentarnim izborima. Ovo u Hrvatskoj nikad nije kohabitacija. Imamo predsjednika ili predsjednicu, bez obzira iz koje političke obitelji dolazi, koja ima jedne ovlasti i Vladu koja ima druge. To što nismo iz iste stranke ne znači da ne možemo raditi na dobrobit naše zemlje. Komuniciram s predsjednikom Vlade, razmjenjujemo neke poruke i kontakte. ”
O Škori
“Ja jesam za osvježenja u politici, ali sam isto tako i za institucije. Političke stranke su ustavna kategorija, institucije su, njihov rad i djelovanje su u određenoj mjeri uređeni zakonom, a u drugoj nije – ostavljeno je njima na volju da se prezentiraju građanima i da građani ocjene koliko su vjerodostojne, poštene, organizirane… Koliko sam poštuju demokratsku proceduru. Vrlo je važno da Hrvatska ima jake, stabilne, manje ili više, ali jake, stabilne i prepoznatljive političke stranke. A svakako će s vrijeme na vrijeme neka nova energija, duh ili neki dobar duh ili zloduh izaći iz boce ili iz pluća i biti tu neko vrijeme. Ne mislim da je loše da Hrvatska ima dvije jake stranke. Time ne pozivam na veliku koaliciju jer to nitko ni ne prihvaća jer ljudi znaju s kim imaju posla. U dobrom i u lošem smislu riječi.”, zaključio je Milanović za RTL.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
