(VIDEO) Ministar Bošnjaković: ‘Imamo pristojne zakone protiv nasilja u obitelji, problem je u njihovoj primjeni’

Foto: Snimka zaslona

Građanska inicijativa #spasime organizirala je panel diskusiju o novom Protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, koji se nalazi u e-savjetovanju, a ovo je bila tema i Otvorenog na HRT-u.

> Nino Raspudić: ‘Dioba vlasti u Hrvatskoj – zakonodavna, sudska, izvršna i Jelena Veljača’

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić istaknula je kako postoji jaka politička volja da se Protokolom ojača međuresorna suradnja kako bi se nasilje u obitelji tretiralo na odgovarajući način i svelo na najmanju moguću mjeru.

> Hrvatska ima odlične zakone za zaštitu žena – zašto se ne primjenjuju?

Marijana Zrinka Jegrišnik, predsjednica Udruge “Ženska pomoć sada”, kazala je da je u posljednje vrijeme najčešći “okidač” za nasilje u obitelj upravo teška ekonomska situacija unutar obitelji, ovisnost o kocki, alkoholizam i slično.

“Javljaju nam se žene koje su u braku od pet do 30 godina. Tek kada dođe do eskalacije onda se obraćaju za pomoć”, rekla je.

Željka Barić, Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja “Duga – Zagreb”, izjavila je da zaposleni u Domu svjedoče okrutnostima žrtava koje im dolaze.

“Ima ih i koje nakon 10 godina traže pomoć. Osoba se navikne na takav život i negdje duboko u sebi smatra da je sama za to kriva. To je veliki problem jer žrtva kroz razvoj tog nasilničkog odnosa počinje gubiti svoje granice i preuzima odgovornost za odnos nasilnika prema njoj. Kada takve osobe dođu u Dom onda pokušavamo poraditi s njima na “slici o sebi”, na samopouzdanju. Alkoholizam i ovisnosti nisu uzroci nasilja već su to oblici poremećaja u ponašanju. Za nasilje nema opravdanja”, kazala je Barić.

Prof. Dean Ajduković s katedre za socijalnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu kazao je da je prema nekim istraživanjima prosječno trajanje izloženosti nasilju oko sedam godina.

“Nasilje u obitelji je sramni događaj. Žrtve se osjećaju krive da se njima to događa. Tu je i strah od počinitelja, a koji eskalira u tom nasilju. Česte su i ucjene da će muškarac npr. uzeti djecu, ocrniti ju u javnosti ili negdje gdje je njoj važno”, rekao je.

> Petir: “Ne postoje dokazi da se nasilje smanjilo u državama koje su ratificirale Istanbulsku konvenciju”

Smatra da je potrebno naglašavati da žrtva nije kriva za to što se njoj događa, već nasilnik. “Nemojmo zaboraviti da u mnogim dijelovima Hrvatske, u selima ili pak zaseocima, mi zapravo ne znamo sasvim dobro što se događa”, rekao je Ajduković.

Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa, kazao je da sustav u Hrvatskoj štiti žrtvu.

“Mi imamo pristojne zakone i malo toga imamo za prigovoriti. Ono što vidim kao problem je primjena zakona. Najveći problem je što se žrtve obeshrabruju da se obrate sustavu. Zbog dugotrajnosti postupka žrtve su izložene novom nasilju. Mislim da je napravljeni protokol dobro postavljen”, kazao je ministar.

> U ime obitelji: Analiza koristi i šteta ne opravdava ratifikaciju IK

Murganić: U novom protokolu daje se naglasak na rano otkrivanje nasilja

Nada Murganić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku istaknula je da se s problemom nasilja u obitelji teško nose i države koje su taj problem bitno ranije prepoznale, a i one koje imaju mnogo jače resurse.

Istaknula je da vjeruje u novi protokol zato što se u njemu daje jači naglasak na rano prepoznavanje i otkrivanje nasilja. Kazala je da postoje i primjeri nasilja nad roditeljima, vrlo starim osobama.

Odgovarajući na pitanje ima li kakve primjedbe u vezi s protokolom o postupanjima u slučajevima nasilja u obitelji Marijana Zrinka Jegrišnik rekla je da se ne zna tko će pratiti rad stručnjaka koji rade sa žrtvama nasilja te tko će uopće provoditi provjeru tog protokola da se on zaista provodi. Potom je objasnila da se dosadašnji protokol prestao primjenjivati.

“Čak se zajedno privodilo žrtvu i nasilnika, pa i zajedno ih stavljalo u pritvor, kazala je. Naravno da su se žene tada počele povlačiti i zato su izbjegavale prijavu nasilja u obitelji”, dodaje.

Barić je istaknula kako smatra bitnim da novi protokol “bude poligon preko kojega će se provoditi mjere zaštite i djelovanja prema žrtvi”.

Ajduković: Sudovi odbili surađivati na projektu oko procjene cijene obiteljskog nasilja u Hrvatskoj

Ajduković je rekao da novi protokol uvodi i neke nove službe koje prije nisu postojale, kao što je npr. probacijska.

“Daje novu perspektivu odgovornosti, ali i partnerstva nevladinom sektoru. Zaštita od nasilja je skupa, ali se ona isplati”, kazao je Ajduković i naglasio da je prije nekoliko godina postojao jedan projekt u vezi s procjenom cijene obiteljskog nasilja u Hrvatskoj.

“Sredstva su bila osigurana, metodologija je bila napravljena. Palo je na tome da sudovi koji su trebali kontaktirati presuđene počinitelje i žrtve i pitati ih bi li oni sudjelovali u nečemu takvom – odbili su kooperirati”, dodao je.

Bošnjaković: Želimo pooštriti kaznenu politiku

“Mi sad imamo zakonske projekte i radne skupine za izmjenu kaznenog zakona i za izmjenu zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te za izmjenu zakona o kaznenom postupku. Želimo pooštriti kaznenu politiku. Osim toga, želimo da žrtva kroz kazneni proces ne prolazi ono što je već prošla”, rekao je ministar Bošnjaković.

> Dobri zakoni i loša provedba u suzbijanju nasilja nad ženama

Ajduković i Jegrišnik govorili su i o potrebi bolje međuresorne suradnje, Bošnjaković o edukaciji za sve sudionike u postupku, a Murganić kako će obvezati sve županije u kojima nema skloništa da pronađu prostor za to.

> Kako Istanbulska konvencija uz zaštitu žena “šverca” nametanje rodne ideologije

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT