(VIDEO) Neuropsihijatar Sakoman: ‘Kako je moguće da u Hrvatskoj konzumacija kokaina poraste za 300 posto, a istovremeno bilježimo pad zapljena te iste droge?’

Foto: Snimka zaslona

U Hrvatskoj raste konzumacija kokaina, amfetamina i marihuane. Istraživanja pokazuju da se u Zagrebu dnevno troši tri puta više kokaina nego prije pet godina, iako je to i dalje ispod europskog prosjeka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najveću stopu liječenih osoba bilježe Istarska i Zadarska županija. Trostruko ubojstvo u Splitu ponovno je otvorilo pitanje učinkovitosti sustava. Čini li se dovoljno da se smanji količina opojnih droga na ulici? Koliko dilera i droge prolazi ispod radara?

Gosti emisije HRT-a Otvoreno bili su neuropsihijatar prof. dr. sc. Slavko Sakoman, zamjenik načelnika PU splitsko-dalmatinske Marko Serdarević, pročelnik Zavoda za liječenje bolesti ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče doc. dr. sc. Ante Bagarić, ravnatelj ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH Željko Petković, voditelj Službe kriminaliteta droga Uprave kriminalističke policije Dražen Rastović i predsjednica Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga Zadarske županije Marija Pupić-Bakrač.

Sakoman je rekao kako institucije nisu taj važni socio-patološki fenomen stavile na listu prioriteta, osobito ako je riječ o društvenoj zaštiti mladeži.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naglasio je kako je kokain droga koja je uništila pravne sustave južne i srednje Amerike. Europa bilježi enormni porast konzumacije te droge.

“Postavlja se pitanje kako jedna mala zemlja poput Hrvatske dopusti da konzumacija ove droge u 5 godina poraste za 300 posto, a istovremeno bilježimo pad zapljena te iste droge”, naglasio je Sakoman.

“Najznačajniji čimbenik pojavnosti droga i broja ovisnika, jest faktor dostupnosti”, rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rastović je kazao kako hrvatska policija zajedno sa hrvatskom carinom nikada u povijesti nije plijenila toliko droge kao u zadnjih 6 godina.

“Kada se pogledaju statistički podatci za 2019. godinu u odnosu na ranije razdoblje, može se vidjeti veliki broj zapljena. Kada se pogleda 1990. godina, mi smo od 500 zapljena došli prošle godine na preko 10 tisuća zapljena svih vrsta droga”, rekao je i dodao kako policija i carina daju sve od sebe da se suzbije aktivnosti na hrvatskom tržištu ponude droga.

Istaknuo je kako se radi o globalnom trendu i kako nikada nije bilo više proizvodnje droga, ponude svih vrsta i kako droga nikada nije bila jeftinija i kvalitetnija što se tiče čistoće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dostupnost je postala velika i došlo je do povećanja potražnje droga

“Da bi se suzbile aktivnosti na tom ilegalnom tržištu, moraju sudjelovati svi čimbenici”, naglasio je i dodao kako droge ima puno, te da hrvatska policija sukladno svojim kapacitetima i mogućnostima daje sve od sebe.

“Postoji digitalizacija i globalizacija tržišta. Proizvodnja svih droga je rekordna. Europa više nije samo tržište već je i proizvođač. Dostupnost je postala velika i došlo je do povećanja potražnje droga”, rekao je.

Naglasio je kako će se tijekom hrvatskog predsjedanja EU, pokušati ovu problematiku droga ponovno staviti na agendu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Hrvatska, što se tiče heroinskih ovisnika, ima registrirano između 7 i 8 tisuća ljudi. Mi imamo jedan od ponajboljih sustava koji se bavi liječenjem teških ovisnika o heroinu. Hrvatska nema porast ovih ovisnika”, istaknuo je Petković.

Rekao je kako je prije 20 godina na globalnom nivou, policija plijenila 10 posto proizvedene droge, a danas, što se tiče zaplijene kokaina, je ta brojka u globalnim razmjerima između 20 i 30 posto, ali je proizvodnja 3-4 puta veća.

Važnost prevencije

“U Hrvatskoj je potrošnja kokaina ispod europskog prosjeka. Ono što je dobro posljednjih godina je to da se na području prevencije ide naprijed”, kazao je.

Bagarić je napomenuo kako je droga svugdje u svijetu veliki problem. Što se tiče Hrvatske, taj problem je uvijek spadao među prvih 5 problema, no on je ispao iz fokusa.

“Droga je nesretan spoj teške bolesti i teškog kriminala. Ovisnik o heroinu kada postane bolestan, njegov jedini izbor da svoju bolest olakša je da nabavi novi heroin i da ga proda”, rekao je i dodao kako je potreban čitav niz mjera koje se provode u društvu kako bi se situacija učinila boljom.

Naglasio je kako je dobro da su građani uznemireni i da traže odgovore te kako je važno da se od najranije dobi radi moderna i kvalitetna prevencija kako ne bi došli u situaciju da nam se “događa Meksiko”.

“Treba se naglasiti što svi moramo napraviti u našoj državi kako ne bi postalo gore”, govori doktor Bagarić.

Serdarević je rekao kako je splitska policija zajedno sa policijskim nacionalnim USKOK-om, u prošlih nekoliko godina provela niz kriminalističkih istraživanja i prijavila niz osoba za zločinačko udruživanje.

“Prošle je godine bilo 10 takvih akcija u Hrvatskoj i to su kompleksna istraživanja koja se provode u cijeloj zemlji i djelatnici splitske policijske uprave su aktivno sudjelovali u tome i osobe koje su prijavljivane su dijelom s područja splitsko-dalmatinske županije”, istaknuo je i dodao kako se javlja pitanje koliko je društveno opasna osoba koju policija prijavljuje za zlouporabu droga, bez obzira je li ona bila uključena u zločinačko udruživanje.

Istaknuo je kako je osoba koja preprodaje drogu društveno opasna i da toj osobi društvo treba odgovoriti represijom na kvalitetan način i kaznom koja će biti ozbiljna.

Sakoman je naglasio kako represivni aparat nije ujednačen u funkcioniranju niti ne daje jasnu poruku ljudima koji su skloni zarađivanju novca putem kriminala.

Pupić- Bakrač je rekla kako želi vjerovati da hrvatsko pravosuđe radi po zakonima i vjeruje da je u interesu i pravosudnih organa, kao i svih institucija da rade na povećanju percepcije cijelog naroda glede njihovog rada.

Bagarić je rekao kako je u današnje vrijeme imperativ da se stalno bude sretan i uspješan, a ove nove droge to vrlo brzo i lako osiguravaju.

Sakoman je zaključio kako se stanje u Hrvatskoj, što se tiče upotrebe droga, nepotrebno pogoršava. Bagarić se složio s time i rekao kako svi moramo raditi na tome da se situacija poboljša.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.