U emisiji Hrvatskog radija Intervju tjedna potpredsjednica Vlade RH i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić osvrnula se na prioritete i zadatke koji joj predstoje kao novoj glavnoj tajnici Vijeća Europe.
“Meni je rezultat izbora velika satisfakcija. Cijeli tim i ja radili smo vrlo zdušno na predstavljanju prioriteta i onoga kako vidim sadašnjost i budućnost Vijeća Europe”, kazala je Pejčinović Burić i istaknula kako smatra da je sadašnjost Vijeća Europe vrlo složena. Navodi da se ta institucija suočila s možda najvećim izazovima političke, institucionalne i financijske prirode.
> Marija Pejčinović Burić kao tajnica Vijeća Europe imat će godišnju plaću od oko 300.000 eura!
> Ministrica Marija Pejčinović Burić izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe
Voditeljica je kazala da da Pejčinović Burić nisu podržali samo zastupnici Europske pučke stranke, već i drugi. Ministrica je pak napomenula da nitko niti ne bi mogao dobiti izbore samo na temelju potpore jedne političke grupacije.
“Kriza Vijeća Europe jer statut nije primijenjen na isti način u Odboru ministara i Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe”
Nastojala je objasniti da je kriza Vijeća Europe nastala jer statut nije primijenjen na isti način u dva glavna tijela – Odboru ministara i Parlamentarnoj skupštini.
“Odbor ministara je Rusiju, kada je izvršila agresiju na Krimu, ostavio u svom sastavu, a Parlamentarna skupština je Ruskoj Federaciji oduzela pravo glasa. To je dovelo zadnjih nekoliko godina do vrlo napetog odnosa između dvaju tijela te unutar same Parlamentarne skupštine. To je rezultiralo i time da se Ruska Federacija potpuno povukla i prestala plaćati. Tako je uz tu političku i institucionalnu krizu došla i financijska. Dug koji Rusija treba platiti do kraja lipnja popeo se na 67 mil. eura bez kamata”, izjavila je Pejčinović Burić.
Pejčinović Burić: Sustav nadzora je potreban
Ministrica je u svojim razgovorima i predstavljanjima u Vijeću Europe govorila i o razini demokratskih standarda, vladavini prava i slobodi medija. No njeni kritičari navode da u spomenutim područjima ni Hrvatska “ne stoji sjajno”.
Pejčinović Burić kazala je da ima država koje su u stalnom monitoringu, kao npr. Srbija i BiH, a i onih nad kojima je postmonitoring ili redovni periodični pregled stanja.
“Dakako, kada se dogodi neka iznimna situacija, kao npr. ubojstva novinara u Slovačkoj i Malti, koja su pod još nerazjašnjenim okolnostima, onda se ide na posebnu vrstu izvješća i praćenja. Sve države prolaze taj monitoring. Mi sigurno nismo niti među onima koji su na dnu skale niti smo među onima koji su na vrhu, ali smo sigurno u sredini. U Hrvatskoj, ali i u mnogim drugim državama, treba još uvijek raditi. Zato i treba taj sustav nadzora”, naglašava ministrica.
Izborom nove glavne tajnice Hrvatska dobiva “vidljivost” koju inače ne bi imala
Na pitanje hoće li se u svome radu moći “distancirati” od Hrvatske i biti objektivna, odgovorila je da su ovi izbori za glavnog tajnika Vijeća Europe bili po nešto strožijim, Junckerovim kriterijima.
“Nakon što ste izabrani vi zaista morate raditi u ime institucije i provoditi ono što treba. Ono što je dobro za Hrvatsku je svakako dobar proces nominacije, da se o Hrvatskoj razgovara. Posebno je to važno za manje države. U svim medijima, svim članicama Vijeća Europe, govori se o novoj glavnoj tajnici koja dolazi iz Hrvatske. Dobivamo jednu vidljivost koju inače ne bi imali”, dodala je.
“Založit ću se da 11. srpnja postane službeni dan sjećanja na žrtve genocida 1995. godine”
Rad s povjerenicom za ljudska prava smatra vrlo važnim. Istaknula je da je prošlu srijedu svjedočila zahtjevima majki Srebrenice da se 11. srpnja proglasi službeno danom sjećanja na žrtve genocida 1995. godine.
“Ja sam im rekla da ako dođem na mjesto glavne tajnice, da ću s povjerenicom za ljudska prava, sve napraviti da za godinu dana ne moraju slati istu poruku”, kazala je ministrica.
Pejčinović Burić: Na premijeru je da odabere novoga ministra ili ministricu
Odgovarajući na pitanje je li bi na njeno mjesto u ministarstvu mogao doći, kao što prenose neki mediji, Davor Ivo Stier, Vladimir Drobnjak, Andrea Zgombić-Metelko ili Davor Božinović, odgovorila je da bi to svakako trebala biti osoba koja ima iskustva u vanjskim i europskim poslovima.
“Puno je izazova pred Hrvatskom, posebno uoči predsjedanja Vijećem EU-a. Svi spomenuti su sjajni ljudi. Međutim, trebamo ostaviti premijeru da to odabere”, izjavila je za HRT.
