(VIDEO) Skočile cijene najma stanova: ‘Građani u riziku od siromaštva zbog opterećenosti stambenim troškovima’

Foto: Thinkstock

Iz godine u godinu cijene najma, ali i kvadrata stana dramatično rastu, a život u većim hrvatskim gradovima mnogima postaje financijski neodrživ, prenosi RTL.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Sve je postalo nekako podređeno turistima i ti apartmani i zapravo cijeli centar je zapravo jedan restoran i pizza cut sve je namijenjeno za turiste, a ne stanovnike Splita”, govori podstanarka iz Splita Nika Meštrović.

Nika je Zadranka sa splitskom adresom. Tu adresu u samo godinu dana promijenila je čak 3 puta.

Zbog turističke sezone i turista, brojni vlasnici stanova na ulicu izbacuju podstanare.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Moram iseliti 15. srpnja pa se mogu vratiti kada počne faks”

Scenarij je to poznat Osječanki Luciji Anton. U 3 godine koliko je u Splitu – svaki put je morala iseliti prije sezone. Ove godine smije ostati do polovine srpnja, što se ovdje smatra privilegijom.

“Sa sadašnjim vlasnikom imam potpisan ugovor koji me obvezuje da moram ostati do 1.7., a dalje je prema dogovoru. Zato smo dogovorili ove godine do 15.7., ali to je krajnji rok, moram otići iz stana sa svim svojim stvarima da bi taj stan dao turistima i onda se mogu vratiti kada mi počne ponovno faks”, rekla je Osječanka Lucija Anton koja je podstanarka u Splitu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Splitu živi 19 tisuća studenata, a lani, samo u srpnju, stiglo je 177 tisuća turista. Računica je jednostavna. U samo nekoliko dana vlasnici apartmana zarade više nego što bi zaradili od podstanara i mjesečne rente.

“U to vrijeme mi budu i ispitni rokovi, onda uz što mislim o rokovima, moram i gledati gdje ću biti još ta 2, 3 tjedna što duže moram ostati. Pa je poprilično stresno uz rokove gledati kako ću iseliti iz stana”, rekla je Lucija.

Cijene previsoke, standard nizak

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U 3 godine broj apartmana koji se iznajmljuju kratkoročno, udvostručio se, s 3 i pol na 7 tisuća. Bez ikakvog urbanističkog plana ili kontrole – objašnjava arhitekt Jere Kuzmanić.

“Ono što se desilo u Splitu je stihijski. Krajnji rezultat je da su cijene počele ludovati, i da se sve veći broj ljudi pronašao u situacije ne da ne mogu pronaći stabilan stan nego traže na razno razne načine, na par mjeseci, pa sele kod roditelja, pa se parovi razdvajaju da bi jedan živio kod jednog roditelja, znači taj prostorni resurs je toliko sužen da su ljudi prisiljeni na dosta ekstremne načine prilagodbe”, rekao je arhitekt Kuzmanić.

No, uz to što stanova nema ili su preskupi – ova posvećenost turizmu mijenja grad.

“Drugi efekt je taj što se skupa s Airbnb-om povlače sekundarni efekti, a to su npr. turistifikacija, tj. promjena cijele ponude koja se pomakne s ponude za lokalno stanovništvo na ponude za turiste”, rekao je Kuzmanić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I Zagreb udvostručio broj apartmana za najam

No ovakve promjene nisu rezervirane samo za obalne gradove. I Zagreb, baš kao i Split, u protekle 3 godine udvostručio je broj apartmana. S 2 na 4 tisuće.

Cijene dugoročnog najma stanova u godinu dana porasle su za više od 10 posto.

U europskim gradovima sve je manje stanova za građane
Ovo što se događa u Hrvatskoj – već se odavno dogodilo vani. U europskim gradovima sve je manje stanova za građane.

Prosvjed u Berlinu bio je prije 3 mjeseca. A na razini Europe pokrenuta je građanska inicijativa – Housing for All. Zalažu se za regulaciju stranica poput Airbnb-a i gradnju više javnih stanova. I Hrvatska je dio toga.

“Ono što se dešava u Europi u zadnjih 30 godina jest da se agresivno guraju politike koje privatiziraju javne stambene fondove i koje guraju stanovanje sve više na tržište. Opterećenost stambenim troškovima stvara cijelu vojsku ljudi koji su u riziku od siromaštva“, rekla je Iva Marčetić iz građanske inicijative Housing for All.

Zato je 10 europskih gradova zatražilo pomoć od Europske unije u borbi protiv Airbnb-a, a Pariz i Berlin uvode gornje granice za cijene najma stanova. Isti proces koji se događa u Europi, postoji i tu, samo ga ovdje nitko ne prepoznaje, niti se s njim suočava – objašnjava Marčetić.

“Ljudi više ne mogu izdržati situaciju u kojoj žive. Mi, ako uzmemo grad u kojem jesmo, Zagreb ima situaciju u kojoj godišnja renta raste za oko 11 posto, renta u dugoročnom najmu, gdje imamo problem da je stambena ponuda jako loša, da su stanovi koji su u najmu nekvalitetni, a da nam cijene stanova za kupnju užasno rastu i nadilaze mogućnosti našeg dohotka“, rekla je Marčetić.

Iz Ministarstva graditeljstva objašnjavaju da vode računa o stambenom zbrinjavanju kroz POS stanove i subvencioniranje kredita.

“Evo sada idemo u nove izmjene Zakona, da pomognemo onim obiteljima koje već imaju malodobnu djecu, da im se prizna po jedna godina za svako takvo dijete dodatno za sufinanciranje odnosno bespovratno financiranju Hrvatske države, rekao je državni tajnik Ministarstva graditeljstva Željko Uhlir.

“Država na neki način pomaže tržištu da poveća cijene”

S druge strane – objašnjava Marčetić – upravo je ta mjera napravila još veći kaos na tržištu. “Država na neki način pomaže tržištu da poveća cijene. Oni koji prodaju stanove čekaju da dođe vrijeme kada će država pustiti taj program subvencija i onda se oni puste na tržište po većoj cijeni, ljudi ih pograbe jer je to jedini način da mogu proći bolje”, rekla je Marčetić.

Najveći problem je što se Airbnb i slične stranice vode kao pružatelji digitalnih usluga, a ne kao, sad već 31 milijardu dolara vrijedan biznis s nekretninama.

“Ako danas gledamo da se danas oko 2 milijuna noćenja se dnevno dešava u Airbnb-u i sličnim platformama, onda govorimo o 2 milijuna stanova koji su dnevno izuzeti iz ponude stanovanja”, rekao je arhitekt Kuzmanić.

I tako smo se našli u situaciji da gotovo cijeli život otplaćujemo stan od 50 kvadrata na rubu grada ili živimo u garsonjeri za 500 eura na mjesec. To se može i treba regulirat, poručio je Kuzmanić za RTL.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.