Čeka se objava pete nacionalne demografske politike – odnosno Strategiju demografske revitalizacije države koja bi trebala obuhvaćati stotinjak mjera. Najavljivan je paket mjera, no na kraju – prvog travnja sljedeće godine na snagu stupa samo jedna konkretna. Umjesto 3990 kuna – maksimalni iznos roditeljske naknade u drugih 6 mjeseci bit će 5600 kuna.
Postoji li dokument koji demografske minuse može pretvoriti u pluseve u kratkom roku? Kako povećati natalitet i spriječiti daljnje demografsko propadanje Hrvatske? O tome su u HRT-ovom Otvorenom govorili ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, politički tajnik SDP-a i bivši ministar rada i soc. skrbi Davorko Vidović, demograf s Instituta Ivo Pilar prof. dr. sc. Nenad Pokos, predstojnik Katedre za teoriju i metodologiju socijalnog rada, Pravnog fakulteta Zagreb Nino Žganec i Kristijan Kapović, načelnik općine Vir.
“Od 1991. Hrvatska gubi stanovništvo prirodnim putem. Niti jedna vlada nije napravila ništa. Ova Vlada nešto pokušava ali sve to ide presporo. Napokon je shvaćeno da se tijekom mandata jedne vlade neće ništa popraviti. Napredak postoji, ali je tempo prespor. I ove godine ćemo izgubiti oko 18 tisuća ljudi. Zadnjih godina u Njemačku je iselilo oko 35 tisuća, u Irsku ih ide godišnje oko 5 tisuća”, istaknuo je Nenad Pokos.
Nada Murganić ustvrdila je kako kritike gleda kao znak da smo kao društvo shvatili da je demografija ključni problem. Ponovila je kako ova Vlada nije odgovorna za te probleme, ali se nada da će postaviti dobre temelje za budućnost. “Nema univerzalne mjere kako preokrenuti trendove. Niz mjera stambenog subvencioniranja, naknada povećana za 3 tisuće kuna u odnosu na zatečenu i druge mjere – nisu obmana”, kazala je ministrica dodajući da sve ove mjere idu uz pretpostavke gospodarskog jačanja i poreznog rasterećenja.
“Demografska revitalizacija mora kontinuirano biti društveni prioritet”
“Problem je u kontinuitetu mjera. Nije istina da nitko ništa nije napravio. SDP-ova vlada je broj djece koja primaju dječji doplatak povećala sa 230 na 550 tisuća. S 1,4 milijarde kuna došli smo na 2,4 miljarde kuna za dječnji doplatak”, kazao je Davorko Vidović. “Mi smo povećali cenzus 1.7. 2018. i očekujemo da će broj korisnika rasti. Ovaj pad je zato jer je manji broj novorođene djece”, kazala je Murganić.
“Problem je što demografska revitalizacija nije kontinuirano društveni prioritet. Pitanje ‘što sve ljudima treba dati’ samo je jedan stup demografske revitalizacije. Međutim, postoje i još dva druga stupa – pitanje socijalnih usluga (podrške obiteljima) i pitanje društvenog razvoja (kvalitete funkcioniranja društva i kakve društvene vrijednosti živimo). To je pitanje korupcije, tolerancije, ravnopravnosti, kriterija sposobnosti a ne podobnosti”, kazao je Nino Žganec.
Načelnik općine Vir: ‘Manjak stanovništva jedno smo vrijeme grabili iz bazena BiH’
“Vir je 1990. imao 860 stanovnika, a danas ima njih gotovo 4 tisuće. Nema tajne formule i nema rezultata preko noći”, kaže načelnik Kristijan Kapović. Vir je od 60 godina prošlog stoljeća “na putu izumiranja”. Demografsku revitalizaciju postavili su kao prioritet i donijeli političku odluku da 10 posto proračunskih sredstava usmjere u to. To je isto kao da RH koja ima 140 milijardi kuna proračun – digne proračun Ministarstva za demografiju s 5 na 15 miljardi. Manjak stanovništva, dodao je Kapović – jedno smo vrijeme grabili iz bazena BiH.
Kao najuspješnije demografske mjere Kapović je izdvojio: otvaranje 500 stalnih i 500 sezonskih radnih mjesta na otoku, najveće rodiljne naknade u državi (12 tisuća kuna za prvo, 24 tisuće za drugo, 48 tisuća za treće, 95 tisuća za četvrto i 196 tisuća kuna za peto dijete), besplatan vrtić, besplatne knjige, stipendije i školarine. Potom, svim svojim učenicima i stipendistima daju pripravnički staž u društvima koja su u vlasništvu općine – uz plaću od 5.700 kuna. Hrvatska mora postati zemlja privlačna za useljavanje, smatra Kapović.
“Vir nije dobar primjer, jer najveći prihod Viru dolazi od iznajmljivanja apartmana pa je lako davati sredstva za revitalizaciju. I Zagreb ima prirodni pad, kao 90 posto općina. Država mora imati glavnu riječ, a općine moraju pomagati”, naglašava Nenad Pokos.
“Imamo problem što nam je država previše centralizirana”, smatra Vidović. Dodao je kako se dobar dio socijalnih usluga odvija na nižim razinama. “Zdušno bih podržao mjeru ove Vlade o većem uključivanju djece u vrtiće. Socijalno uključivanje je jedna od najvažnijih mjera, a ne traži velike investicije. Kao i uvođenje flesksibilnog radnog vremena radi usklađivanja obiteljskog i poslovnog života”, ustvrdio.
Ministrica Murganić kazala je kako se donose dva dokumenta: Strategija demografske revitalizacije države i Nacionalna razvojna stragegija RH do 2030. Mišljenja smo da oba dokumenta paralelno sazrijevaju kroz javne rasprave, i da bi trebali biti doneseni do kraja ove godine. Na kritike da se sve odvija sporo, napomenula je da se strategija radi za razdoblje od 10 godina.
“Skupina za Nacionalnu razvojnu strategiju nije se sastala šest mjeseci”
Nenad Pokos koji je član skupina koje su sudjelovale u izradi obiju strategija kazao je kako se radna skupina za Nacionalnu razvojnu strategiju nije sastala već šest mjeseci, a u lipnju bi trebalo početi e-savjetovanje te pokrenuti postupak usvajanja Vladi i donošenje u Saboru do kraja 2019. “Mene stvarno zanima hoće li biti tako?”, upitao je. Tek nakon usvajanja razvojne strategije, trebalo bi krenuti u realizaciju strategije demografske revitalizacije. Na to mu je odgovorila ministrica koja je kazala kako je ta strategija već gotova.
Izvor: narod.hr/HRT
