(VIDEO) Raspudić: Jedan od otaca Europske unije, Schuman, rekao je da demokracija može biti samo kršćanska

Foto: snimka zaslona

Mladi i konzervativni te angažirana glazba bile su teme Petog dana. Komentirali su ih: Marija Selak, Aleksandar Musić, Nino Raspudić, Marijana Bijelić, Petar Tomev Mitrikeski.

Najprije se govorilo o rezultatima istraživanja prema kojemu su mladi u Hrvatskoj sve više konzervativni.

Voditeljica ističe da su se rezultati dvaju različitih istraživanja, poklopila. Prvo je istraživanje provela globalna mreža znanstvenika, World Value Survey, a drugo koje je provela zaklada Friedricha Eberta Schtiftunga i naš Institut za društvena istraživanja. Možemo li im vjerovati? – upitala je voditeljica Ninu Raspudića.

> Unatoč medijskim obmanama, međunarodno istraživanje pokazalo da su Hrvatima važne istinske tradicijske vrijednosti: Obitelj, vjera, nacionalni ponos

Raspudić je rekao da će se orijentirati na drugo istraživanje „jer je puno veće i jer se u hrvatskoj javnosti prezentiralo kao nekakav neupitni autoritet.“
„Kao da postoji svjetsko, globalno, nepristrano oko koje gleda cijeli svijet pa će nam reći kako je gdje na svijetu, poredati zemlje prema tim vrijednostima i sugerirati onima koji su niže na toj ljestvici kakvi bi trebali biti“.

Istaknuo je kako je to istraživanje izdašno financirano od Švedske banke.

Raspudić: „U pozadini istraživanja je materijalistička teorija“

„Dvije osi koje su prikazane, upitno je već kako su one postavljene. To su tradicionalne vrijednosti s jedne i „sekularno-racionalne“ s druge strane. U kritikama se moglo čuti da je možda bolje reći religiozne vrijednosti s jedne i nereligiozne vrijednosti s druge strane, jer je nejasno zašto bi ovo „racionalno“ bilo vezano uz nereligiozno i zašto bi bilo suprotno religioznom“ – kazao je Raspudić ističući primjer rodne ideologije koja je suprotna racionalnim, znanstvenim istinama o tome dva spola.
„To su vrijednosti koje su daleko od racionalnog i znanstvenog“ – kazao je.

„Druga os tiče se nečega što su nazvali vrijednosti preživljavanja, a odnosi se na sigurnost, na vrijednost obitelji, tradicije, autoriteta, a s druge strane vrijednosti „self expresion“ – samoizražavanja.
Također nije jasno odakle takva podjela i zašto bi jedne bile opreka drugima i kako se mogu promatrati neovisno o kontekstu: čovjek koji je životno ugrožen, naravno da će mu na prvom mjestu biti vrijednosti sigurnosti, a ne vrijednosti samoizražavanja. Isto tako, te se vrijednosti mijenjaju ovisno o kontekstu – dovoljno se sjetiti da su nakon napada 11. rujna u SAD-u ljudi vrlo brzo bili spremni odustati od nekih građanskih sloboda kako bi imali veću sigurnost.“ – rekao je Raspudić ističući da postoji velika neravnoteža već u načinu kako su postavljene ove kategorije.

„U pozadini svega ovoga je jedna materijalistička teorija socijalne promjene, slična marksističkoj koja smatra da ekonomski i tehnički razvoj dovodi do promjene vrijednosti. To nije tako jednostavno. Dovoljno se sjetiti Maxa Webera i to kako je protestantizam utjecao na način proizvodnje i na razinu ekonomskog razvoja. Ili kakav je utjecaj imao islam na arapska plemena i kako su, zahvaljujući nečemu što je nematerijalno, a to je vjera, islam, koliko je on osnažio i pretvorio u veliku silu te narode koji su prije toga živjeli na vrlo niskoj razini organizacije.
Tako da je problematična već ta početna postavka.“ – kazao je Raspudić.

„Problematično mi je što se ovo istraživanje nereflektirano predstavlja našoj javnosti kao neko neupitno, čvrsto, znanstevno, Bogom dano istraživanje, a iz toga se onda izvode neke političko-ideološke smjernice koje bismo mi morali slijediti da bismo postali, prije svega, kao Šveđani.
Zanimljivo je da vidiš svoje vrijednosti, a zatim po njemu složiš vrijednosti, i zatim napraviš istraživanje po tome, tako da cijeli svijet složiš ispod sebe kao primitivniji i nazadniji“ – komentirao je Raspudić istraživanje.

Selak: Usporedbom istraživanja pokazuje se da su hrvatski mladi progresivniji čak i od američkih

Marija Selak je, komentirajući ta istraživanja, kazala:

„Prvo mi je zanimljiv jedan načelni paradoks – kada govorimo o mladima, da su isti oni koji su se sada po medijima zgražali kako je Hrvatska postala „ultrakatolička zabit“ su oni koji, kada dođe do obrazovnih reformi prvi skaču i govore da mladi trebaju odlučivati o svemu jer su oni jedini sposobni za to, „na njima je promjena, na njima je budućnost“.

„Prvi je problem da problema nema, tj. mi zapravo istraživanja nemamo.“ – kazala je Selak komentirajući kako još uopće nema konačnih rezultata spomenutih istraživanja.

„Ja sam za proučavanje ovog istraživanja imala samo jedan dan, uz sve tekuće poslove i to mi je bilo dovoljno da vidim da stvari uopće nisu tako jednostavne kao što se čine.“ – kazala je Selak.

Prvo, nije riječ o istraživanjima World Value Studies, kojih je Hrvatska dio nego je riječ o zajedničkom istraživanju European Value Studies i World Value Studeis, a Hrvatska je donekle sudjelovala u istraživanju European Value Studies.

Selak je otkrila da rezultati ovog istraživanja uopće nisu još dostupni te da ne zna na čemu se bazira vijest, osim možda na objavljenim pretpodatcima.

O tom konzervativizmu u Hrvatskoj Selak je rekla:

„Hrvatska se u ovo istraživanje uključila tek 1999., u European Value Studies. Dakle, nemamo podatke za svo razdoblje, nego imamo podatke za tri ciklusa.“

Zatim je Selak pokazala, uspoređujući provedena istraživanja za svaku pojedinu godinu, da su se hrvatski rezultati kretali prema liberalnijim, a ne prema konzervativnijim.

„1999. što se tiče braka – za 85% brak nije bio zastarjela institucija, a 2008. se za 5% povećalo udio onih koji brak smatraju zastarjelom ustanovom.“ – rekla je. Slični trend navela je i kod pitanja odnosa prema Crkvi.

Također je kazala kako se i u drugim zemljama spominje ta „generacija Z“ koja postaje sve konzervativnija, te kako su hrvatski mladi, u usporedbi s nekim istraživanjima američkih mladih, mnogo konzervativniji.

„U Americi 40% generacije Z ne slaže se da muškarci moraju nositi kruh u kuću, a 90-tih je to bilo 60%.
Kada to usporedite s Hrvatskom, u Hrvatskoj se 66% njih ne slaže s time da se uloge muškarca i žene trebaju razlikovati jer su žene te koje bi trebale primarno biti posvećene kućanstvu i brizi o djeci.
Dakle, ispadamo progresivniji i od Amerike 1990-ih.“

Raspudić: Schuman je rekao da demokracija može biti samo kršćanska

Nino Raspudić je, komentirajući istraživanja političkih stavova, istaknuo kako je Schuman, jedan od otaca Europske unije rekao da demokracija može biti samo kršćanska jer ako nije kršćanska postaje ili tiranija ili anarhija.

Istaknuo je i kako uspješnu Švedsku nije stvorila ove generacija „već njihovi djedovi i pradjedovi koji su bili vrlo tradicionalni i konzervativni“.

Povod za drugu temu bila je dodjela nagrade Porin, gdje je Vojko V. osvojio čak tri Porina. Voditeljica se osvrnula na činjenicu da se i Peti dan našao u njegovom spotu.

„Vojko je tek u nekakvom početku kao samostalan izvođač i tek treba vidjeti koliki će bit njegov kontinuitet.“ – istaknula je Selak.

„Kod njega se vidi izniman, golem talent. Ali osim talenta se vidi i rad. I vidi se da je riječ o bistrom čovjeku. To se vidi na cijelom albumu i na svakoj pojedinačnoj pjesmi.“ – komentirao je Vojka Nino Raspudić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr