Istraživanje koje je nakon desetljeća rada objavio World Values Survey 2014. pokazalo je da Hrvati cijene istinske vrijednosti za koje se pokazuje da kroz generacije donose dobro.
Unatoč nastojanjima dijela medija da se sekularna društva okarakteriziraju kao ‘napredna društva’, istraživanje je pokazalo da su po pitanju pobačaja, razvoda i eutanazije – građani SAD-a, Kanade, Velike Britanije još konzervativniji od Hrvata.
WWS sa sjedištem u Stockholmu, čini globalna mreža znanstvenika s polja društvenih znanosti koji proučavaju promjenjive vrijednosti i njihov utjecaj na društveni i politički život, na čelu s međunarodnim timom znanstvenika.
Njihovi znanstvenici s polja politologije Ronald Inglehart i Christian Welzel izradili su koordinatni sustav svijeta prema vrijednostima i svjetonazorima.
Spomenuti politolozi države su podijelili po tome prevladavaju li u njima tradicijske ili sekularno-racionalne vrijednosti te po poticanju samoodređenja i prema tome odredili kategorije.
Na ordinati je opisan pomak od tradicjskih vrijednosti na svjetovno-racionalno, a na osi apscisa opisane su vrijednosti od preživljavanja do vrijednosti samoodređenja.
Tradicijske vrijednosti naglašavaju važnost religije, obiteljske odnose te poštovanje autoriteta. Ljudi koji prihvaćaju te vrijednosti također odbacuju razvod, pobačaj, eutanaziju i samoubojstvo. To su društva koja imaju visoku razinu nacionalnog ponosa i nacionalističke perspektive.
Sekularno-racionalne vrijednosti imaju suprotne preferencije prema tradicijskim vrijednostima.
Ta društva manje naglašavaju religiju, tradicijske obiteljske vrijednosti i autoritet. Razvod, pobačaj, eutanazija i samoubojstvo smatraju se relativno prihvatljivima.
Vrijednosti opstanka stavljaju naglasak na ekonomsku i fizičku sigurnost, dok samoizražavanje daje visoki prioritet zaštiti okoliša, rastućoj toleranciji stranaca, homoseksualnoj zajednici i jednakosti spolova te rastućim zahtjevima za sudjelovanjem u donošenju odluka u ekonomskom i političkom životu.
Hrvatska u kategoriji “Katoličke, tradicijske Europe”
Po njihovom istraživanju, Hrvatska pripada kategoriji ‘Katoličke Europe’ na granici između tradicijskih i sekularnih vrijednosti, zajedno s državama kao što su Grčka i Italija, Bahrein, Libanon.
U toj kategoriji Hrvatska je po prihvaćanju tradicijskih vrijednosti skoro potpuno izjednačena s Velikom Britanijom, a tradicionalnijima se izjašnjavaju Kanada, SAD i Irska.
U pretežno sekularne države na vrhu su Konfucijanci (Japan, Kina, Sjeverna Koreja), zatim Baltičke zemlje te Protestantska Europa (Njemačka, Norveška, Švedska). Na granici između sekularnih i tradicijskih ubrajaju se: Katolička Europa (Austrija, Češka), Pravoslavni svijet (Ukrajina, Srbija, Crna Gora), te zemlje engleskog govornog područja (SAD, Kanada, Australija).
U tradicijski dio svijeta ubrajaju se Islamski svijet i Afrika (Turska, Tunis, Maroko), Indija, kao i Latinska Amerika te dio zemalja engleskog govornog područja poput Irske i SAD-a, koji je smješten u obje kategorije.
Stajališta stanovništva također su u velikoj mjeri povezana s filozofskim, političkim i vjerskim idejama koje dominiraju u zemlji. Sekularno-racionalne vrijednosti i materijalizam formulirali su filozofi i ljevičarska politička strana u francuskoj revoluciji, a posljedica se može primijetiti osobito u zemljama s dugom poviješću socijaldemokratske ili socijalističke politike, objašnjavaju na stranici World Values Survey.
Vrijednosti preživljavanja karakteristične su za zemlje istočnog svijeta, a vrijednosti samoizražavanja za zemlje zapadnog svijeta.
Po istraživanju, društva koja imaju visoke ocjene u vrijednostima tradicijskog i opstanka: Zimbabve, Maroko, Jordan, Bangladeš. Društva s visokim ocjenama u vrijednostima tradicijskog i samoizražavanja: SAD, većina Latinske Amerike, Irske.
Društva s visokim ocjenama u svjetovno-racionalnim i preživljavajućim vrijednostima: Rusija, Bugarska, Ukrajina, Estonija, dok su društva s visokim rezultatima u vrijednostima sekularno-racionalnog i samoizražavanja: Švedska, Norveška, Japan, Beneluks, Njemačka, Francuska, Švicarska, Češka, Slovenija i neke zemlje engleskog govornog područja.
U videu je prikazano kako se od 1981. do 2015. mijenjao svjetonazorski zemljovid:
Tekst se nastavlja ispod oglasa
