Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u utorak je pozvao Vladu da postavi dvojezične ploče na državne institucije u Vukovaru i svim ostalim jedinicama lokalne samouprave u kojima postoji zakonska obveza za to, javlja HRT.
Također je zadužio Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da izradi akcijski plan postavljanja dvojezičnih natpisa na ulazu u mjesta u onim jedinicama lokalne samouprave u kojima postoji ta zakonska obveza.
Taj će saborski odbor na svojoj prvoj sjednici u rujnu raspraviti prijedlog Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina koji je 2015. Ministarstvo uprave uputilo u proceduru te nakon toga pokrenuti postupak usvajanja ovog zakona koji je već ranije prošao prvo čitanje.
Odbor će osnovati i izaslanstvo koje će posjetiti Vukovar i još neke jedinice lokalne samouprave kako bi se sastali s predstavnicima lokalnih vlasti, institucija, političkog života i predstavnicima većinskog naroda i manjinskih zajednica kako bi spoznali kakvo je stvarno stanje i gdje su stvarni problemi, predložio je predsjednik Odbora, SDSS-ov Milorad Pupovac.
Tako glase jednoglasno usvojeni zaključci na tematskoj sjednici Odbora o odluci Ustavnog suda od 2. srpnja o ocjeni suglasnosti s Ustavom i zakonom Statuta Grada Vukovara i statutarne odluke o ostvarivanju ravnopravne službene uporabe jezika i pisma srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara, te pretpostavke za provedbu odluke Ustavnog suda.
Na sjednici se nije pojavio ni jedan HDZ-ov zastupnik, a ministar uprave Ivan Malenica je ustvrdio je da vukovarsko Gradsko vijeće mora poštivati odluku Ustavnog suda.
Njegov državni tajnik Darko Nekić smatra da raspuštanje Gradskog vijeća kao kaznena mjera treba biti krajnja sankcija te istaknuo da je potrebna strategija i akcijski plan kako to riješiti u cijeloj Hrvatskoj jer problem nepoštivanja prava manjina na jezik i pismo nije u samo Vukovaru.
SDP-ov Arsen Bauk je podsjetio da je ovaj zakon koji predviđa sankcije u saborskoj proceduri još od 2015. godine kada ga je on kao tadašnji ministar uprave predložio temeljem odluke Ustavnog suda iz 2015. kako treba predvidjeti sankcije za neprovođenje ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Pupovac je istaknuo da su se u Vukovaru ispunile pretpostavke za primjenu manjinskog jezika i pisma, no već je otvaranje te teme, podsjeća, završilo srazom Vlade i političkih stranaka koje su se tome suprotstavljale i cijeli proces je kolabirao u nekoj vrsti nasilnih radnji i podjelama.
Tri godine, naglašava, čekala se odluka Ustavnog suda na Statut Grada Vukovara kojim se, umjesto osiguravanja prava, išlo na maksimalno ograničavanje prava Srba. Zato sad Ustavni sud traži donošenje novog statuta kako bi se proširila prava Srba.
Naveo je još niz općina gdje se Ustavni zakon o pravima manjina uopće ne primjenjuje, ili primjenjuje tek djelomično poput Končanice, Plaškog, Krnjaka, Vojnića, Vrhovina, Udbine, Kneževih Vinograda, Vukovara, Gračaca, Negoslavaca.
GLAS-ov Goran Beus Richembergh kazao je da živi u zemlji paradoksa gdje oni koji stavljaju desnicu na Ustav i prisežu na predsjedničku funkciju odmah govore da neće poštovati Ustav. Istaknuo je da su naši dobri zakoni tek mrtvo slovo na papiru, a strahuje i da će se pitanje dvojezičnosti u Vukovaru iskoristiti u predsjedničkim kampanjama.
– Ovo pitanje će sigurno biti zloupotrebljeno, jer u listopadu dolazi godišnjica pada Vukovara i predsjednička kampanja, pa će to biti prigoda da se ovo pitanje još jednom ispolitizira i ne bih se čudio da u Vukovaru opet imamo dvije kolone kojima će na čelu biti predsjednički kandidati, smatra Beus.
SDSS-ova Dragana Jeckov navela je da ispada da su vukovarski Srbi krivi za sve.
– Krivi su ne samo za agresiju nego i za neprovođenje zakona. Ispada da Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina vrijedi za sve manjine osim Srba, pa to izaziva opravdani strah, nezadovoljstvo i brigu jer smo dovedeni u neravnopravni položaj, upozorila je.
Zastupnik talijanske manjine Furio Radin istaknuo je da uskratiti pravo na jezik i pismo zapravo znači uskratiti pravo na identitet, a uskraćivanje tih prava zapravo znači da ta manjina ne živi u tom mjestu. Kazao je i da je uvođenje dvojezičnosti u Istri nakon Drugog svjetskog rata pokazalo da to vodi do zbližavanja, a ne podjela.
Ovo je stvar nijekanja države. Koliko god govorimo o pravima manjina, govorimo o pravima svih građana Republike Hrvatske, a ovo je samo jedan modalitet nepoštivanja države, ustvrdio je Pupovac.
Podsjetimo, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava reagirao je nedavno na zaključak Ustavnog suda o pravima srpske nacionalne manjine u Vukovaru, sazvavši konferenciju za novinare. Na konferenciji je poručio kako je odredba Ustavnog suda na čekanju sve dok se ne budu ispoštovala prava stradalnika Domovinskog rata.
Gostujući u Dnevniku Nove TV u nedjelju, na pitanje zašto misli da još uvijek nije vrijeme za ćirilicu u Vukovaru, Penava je kazao:
„Zato što postoji niz odredbi Ustava koji se tiču temeljnih ljudskih prava koje nažalost u 28 godina većina građana Vukovara nije imao prilike konzumirati. Država nije našla snage provesti odredbe Ustava i naprosto u smislu reda i pravde nepojmljivo mi je da inzistiramo na provedbi nečega što je puno, puno manje znači od ljudskog život, pravo na dostojanstven život, protiv zlostavljanja, što sve skupa u Vukovaru imamo, što je većina građana ovoga grada na svojoj koži osjetila.“
Trenutno u gradu Vukovaru, kojega vodi gradonačelnik Penava, nema postavljenih dvojezičnih natpisa. Prošlotjednim zaključkom Ustavnog suda izražava se, čini se, nezadovoljstvo zbog toga što dvojezične ploče nisu postavljene, no vukovarski gradonačelnik ustraje u tome da se prije svega u Vukovaru treba osigurati poštivanje temeljnih ljudskih prava u pogledu procesuiranja ratnih zločina počinjenih u Domovinskom ratu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
