Što je u pozadini poruka mržnje u obliku sramotnih transparenata i grafita posljednjih dana, jesu li grafiti pomno planirani zbog izbora, te mogu li narušiti odnose u društvu, novinar Dnevnika Nove TV upitao je stručnjaka za sigunost Gordana Akrapa.
Gospodine Akrap, jesu li ovi grafiti slučajnost ili su ovi slučajevi pomno tempirani zbog izbora u Hrvatskoj, ali i Srbiji?
Ne bih samo rekao da su slučajnost, jer slučajnost se događa onima koji su, ili slabo informirani, ili pak imaju dovoljno informacija ali ih nisu u stanju pročitati. Kad govorite o izborima u Hrvatskoj, da oni jesu za tri tjedna, ali ne smijemo smetnuti s uma da su slijedeći tjedan parlamentarni izbori u Srbiji. Iako se očekuje neupitna pobjeda stranke srpskog predsjednika Vučića, politički riječnik koji se koristi u Srbiji i njihovoj izbornoj kampanji pokazuje da se oni vrlo česte sjete Hrvatske na potpuno neprihvatljiv način.
S druge strane, kad pogledate sve te aktivnosi i činjenice, da se neće održati skup na Kosovu, da se Kosovo ne spominje, onda u svakom slučaju treba naći jednog vanjskog neprijatelja, a to je u ovom slučaju Hrvatska.
Gospodin Pupovac kaže kako iza svega stoje političke opcije koje idu na izbore, no ne želi ih imenovati – što vi mislite?
Nisam sklon vjerovati da se radi o političkim aktivnostima pojedinih političkih stranaka na hrvatskoj političkoj sceni. Istraga će pokazati rezultate koji će reći o čemu je točno riječ. Nadam se da se istraga neće zaustaviti samo na počiniteljima, nego i na onima koji su potakli te pojedince, neodgovorne pojedince koji misle da je govor mržnje i rasizam prihvatljiv način komuniciranja.
Iz prijašnjih aktivnosti koje su mi poznate kao bivšem pripadniku sigurnosnog sustava znam da je u sigurnosno-obavještajnim krugovima često cilj da se protivnika tjera da se bavi sam sa sobom. Na ovakav način se protivnike prisiljava da se bave sami sa sobom i tako se dobivaju određeni bodovi i korist za vlastite interese.
Kad govorimo o kaznama, vidimo da je riječ o visokim kaznama. Državni vrh je oštro osudio govor mržnje, kao i brojne političke stranke. Mogu li strože kazne spriječiti ovakve stvari u budućnosti?
Rekli ste ključnu stvar, država je reagirala na način kako bi uvijek trebala reagirati kad se primjeti govor mržnje i netrepeljivosti. Ljudi su pronađeni i oni će snositi određene kazne, pravosudni sustav će odrediti kako treba. U svakom slučaju, govor mržnje se ne treba tolerirati i ne smije biti prihvatljiv. Takav govor u Hrvatskoj nije pravilo, pogotovo ne u političkom smislu.
Uvjetno govoreći, desni radikalizam ili velikohrvatski radikalizam je u Hrvatskoj relativno minorna pojava, dok je to u Srbiji, usudio bih se reći, čak i vodeća ideologija i politika. Kad pogledate, takav radikalizam treba jedan drugog da bi opravdao svoj smisao postojanja i da bi rekao, vidite mi moramo postojati da vas zaštitimo od suprotne krajnosti.
