Prije deset godina Hrvatska se pridružila NATO-u. Deseta godišnjica članstva obilježava se u vrijeme najlošijih odnosa NATO-a i Rusije od kraja hladnog rata te pritiska SAD-a na europske saveznike da povećaju vojne proračune.
NATO-ovih 70 godina: Rusija se vraća na vrh dnevnog reda Saveza, pozornost dobiva i Kina
Gosti HRT-ove emisije Otvoreno bili su načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov, voditelj izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Miroslav Tuđman, zastupnik u Europskom parlamentu iz redova SDP-a Tonino Picula, vojni analitičar Jan Ivanjek te glavni urednik euractiv.hr pri Jutarnjem listu Željko Trkanjec.
Šundov: Sudjelujemo u svim najvažnijim operacijama, ponajviše u Afganistanu
“Treba reći da smo mi još u Domovinskom ratu poštivali neke standarde NATO-a, iako nismo bili članica. Danas smo punopravna članica, sudjelujemo u svim najvažnijim operacijama, ponajviše u Afganistanu gdje dajemo svoj doprinos u obuci i osposobljavanju Afganistanskih snaga sigurnosti. Moram istaknuti i naše angažiranje u Poljskoj i Litvi,” rekao je načelnik Glavnog stožera RH Mirko Šundov dodajući da je u misijama diljem svijeta trenutno više od 400 ljudi iz Hrvatske.
“Taj proces ulaska Hrvatske je zapravo dvosmjerni proces. Doktrina Domovinskog rata izučava se i u sastavnicama NATO-a te u SAD-u u vojnim školama. Hrvatska vojska ima iskustva iz Domovinskog rata, puno veću od drugih zemalja, poručio je Miroslav Tuđman.
Picula: Koliko su stabilne države s kojima mi graničimo?
Sigurnost je jedan od političkih prioriteta i u Europskoj uniji, dodaje Tonino Picula.
“Geopolitička situacija Hrvatske određena je članstvom u EU-om i NATO-u. S obzirom da su promijenjene naravi sigurnosnih izazova, dobro je podsjetiti koliko je važno biti članica NATO-a. Treba se i zapitati koliko su stabilne države s kojima mi graničimo? Možemo i postaviti pitanje zašto smo nakon članstva 6 godina u EU i 10 godina u NATO-u, ograđeni bodljikavom žicom od strane naših susjeda (Mađarska, Slovenija op.a.). Vide li nas sve susjedne zemlje unutar granica koje mi priznajemo kao državne granice RH?”
Hrvatska ima jasno definirano svoju ulogu u NATO-u te se u toj asocijaciji dobro snalazi za razliku od pozicije u Europskoj uniji, kaže analitičar Željko Trkanjec.
“Hrvatska ima jasno definirano ono što želi, ono što zna i ono što može. U EU ne funkcioniramo kao potpuno sastavni dio već smo na nekoj periferiji. Mi niti dan danas ne znamo što želimo s Europskom unijom. ”
Članstvo u NATO-u imalo je značajne benefite za oružane snage te za vojnu industriju kaže vojni analitičar Jan Ivanjek.
General Šundov dodaje da su benefiti brojni, da naši vojnici u misijama sto posto koriste hrvatske proizvode.
Ističe da je sudjelovanje u misijama u Litvi i Poljskoj rezultiralo time da će Litavci naručiti hrvatske kacige te da postoji interes Češke te Mađarske.
Crna Gora je postala 29. članica NATO saveza, uskoro bi u članstvo mogla ući i Sjeverna Makedonija, no postavlja se i pitanje hoće li ikada ući BiH ili eventualno Srbija.
“Dobro je što postoje trendovi širenja NATO-a na zemlje jugoistoka Europe. No postoje i vrlo ozbiljni otpori”, dodaje Tonino Picula u Otvorenom.
Hrvatska ima 16.500 profesionalnih vojnika i oko 20 tisuća ljudi u pričuvi plus 1000 ugovornih pričuvnika.
“To je blizu 40 tisuća ljudi koje treba opremiti, obučiti i uvježbati, a to je onda ona garancija kojom političko vodstvo može preduhitriti bilo kakvo iznenađenje. To je snaga kojom mi računamo sami”, dodaje general Šundov.
