Premijer Andrej Plenković, koji je u petak Hrvatskom saboru predstavio Vladin travanjski paket pomoći gospodarstvu, kazao je “Kako god se situacija razvijala, u mirovine se neće dirati ni za ožujak, ni travanj, ni svibanj, ni lipanj, za njih ćemo uvijek naći sredstva”.
Marić: Ove mjere za gospodarstvo, iduće usmjerene na pomoć građanima
Ministar financija Zdravko Marić predstavljajući u petak Hrvatskom saboru travanjski paket Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu, istaknuo je da je cilj olakšati situaciju gospodarskim subjektima i očuvati radna mjesta a sljedeći paketi bit će usmjereni na građane.
„Na ovome nećemo stati kako bismo oživjeli naše gospodarsko, poglavito domaće potražnje; možete očekivati da će sljedeći paketi biti usmjereni ne samo na gospodarstvo, nego i na građane”, poručio je Marić zastupnicima.
Ministar financija poslao je poruku poslodavcima pogođenim krizom u situaciji epidemije koronavirusom, a kojima će država isplaćivati potporu za isplatu plaća radnicima od 4000 kuna, da isplate plaće koliko god mogu, pa i potpunu plaću radnicima.
„Podizanje na 4.000 kuna kreće od travnja i vrijedit će za travanj i svibanj i isti princip oslobođenja od javnih davanja će važiti za te mjesece”; kazao je Marić predstavljajući zastupnicima Vladin paket mjera.
Kada je riječ o plaćanju poreza na dodanu vrijednost tek po naplaćenom računu, ministar financija rekao je da se sada svima otvaraju vrata za takav način plaćanja.
„Sve što ćemo moći podnijeti na sebe, to ćemo i učiniti”, kazao je i istaknuo da je spašavanje ljudskih života prioritet.
Marić je naveo da će za sve mjere i funkcioniranje države trebati puno više sredstava nego je planiramo u normalnim uvjetima. Za potrebe funkcioniranja države, mirovine, socijalne naknade, poticaje u poljoprivredi, treba 42 do 45 milijardi kuna, povrh 20 milijardi kuna za podmirenje obveza iz prijašnjih razdoblja, rekao je.
Plenković: Mjere su izdašne, pravodobne i pripremaju gospodarstvo za trenutak nakon krize
Anka Mrak Taritaš (GLAS) nazvala je novi paket mjera „travanj 1.0” te izrazila nadu da će se slijediti i set mjera „travanj 2.0” kako ne bi nakon krize ostala „spaljena zemlja’. Zanimalo ju je i imali li Vlada rješenje za kulturu i za udruge koje se bave socijalnom skrbi.
Premijer Andrej Plenković, koji je također u Saboru predstavio nove mjere, kazao je kako će se i za to naći rješenje.
„Poduzete mjere su izdašne i pravodobne i pripremaju gospodarstvo za trenutak nakon krize, najvažnije da su mjere usmjerene na očuvanje radnih mjesta”, istaknuo je premijer na upit Miranda Mrsića (Demokrati) kako planira sačuvati javne financije .
Miri Bulju (Most) kojeg je zanimalo kada će država početi dodjeljivati neobrađeno zemljišta seljacima Plenković je rekao da će ministrica poljoprivrede u ponedjeljak pojasniti mjere za poljoprivredu.
Naglasio je da će svi javni naručitelji kod procesa javnih nabava 60 posto nabavljati od domaćih proizvođača.
Premijer je rekao i kako se rješavaju „uska grla” glede propusnica, i ako bude potrebno, produljit će se rok za njihovo izdavanje.
U suradnji s epidemiolozima tražimo detaljne upute i o otvaranju tržnica kako bi taj korak bio siguran, odgovorio je Plenković na upit Ivana Lovrinovića (PH) zašto ne rade zelene tržnice a rade dućani oko tržnica.
Ministar rada vodi računa i onima koji su ostali bez posla, poručio je premijer Plenković zastupniku Ivanu Pernaru koji se osvrnuo na 150.000 ljudi koji su nezaposleni, a od kojih mnogi nemaju pravo na nikakvu naknadu sa burze.
Hrvoje Zekanović (HRAST) pozdravio je Vladine mjere, ali smatra da su zakašnjele jer da su ranije uvedene ne bi imali tisuće novih nezaposlenih na burzi.
Vesnu Pusić (GLAS) zanimalo je zašto se neke odluke donose zaključkom, a ne u parlamentu, ustvrdivši kako je jedna od ‘žrtava koronavirusa’ – demokracija.
Premijer Plenković, pak, ističe da nema nikakve ugroze demokracije. „Sabor i Vlada normalo funkcioniraju i nema ugroze demokracije”, rekao je.
Arsena Bauka (SDP) zatražio je očitovanje premijera o sastanku u Banskim dvorima s glavnim urednicima medija, na što mu je premijer odgovorio kako je cilj tog sastanka bio objasnili urednicima ozbiljnost krize na isti način kao i što je to objašnjeno oporbi, te da nije bilo riječi o ‘nikakvim subvencijama’.
Nekoliko oporbenih zastupnika žalilo se na to što nije svim zastupnicima omogućeno repliciranje, pravilo koje je dogovoreno zbog mjera prevencije širenja koronavirusa.
„Izvanredne su okolnosti i nije sve propisno Poslovnikom, već je pitanje dogovora”, poručio im je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Oporba o Vladinim gospodarskim mjerama: Neke mogu biti i bolje
Saborski klubovi pohvalili su u petak Vladin travanjski paket mjera pomoći gospodarstvu, poručuju kako ih treba brzo provesti i nadzirati kako bi se spriječile zlouporabe i manipulacije, a dio oporbenih drži da bi neke mjere mogle biti i bolje.
Neke bi mjere trebale biti i trajne, kaže Božo Petrov (Most) i kao primjer navodi naplatu PDV-a tek po naplati računa, brisanje akontacije poreza na dobit, vraćanje olakšice na reinvestiranu dobit.
Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) referirao se na procjenu da će za spašavanje gospodarstva pogođenog pandemijom koronavirusa trebati 45 milijardi kuna, pitajući se odakle osigurati taj novac.
Lovrinović: Neka HNB upotrijebi ‘helikopterski novac’
Lovrinović je od HNB-a zatražio da upotrijebi tzv. helikopterski novac, odnosno svim punoljetnim građanima uplati dva puta po dvije tisuće kuna, tumačeći kako sada ne smije pasti potrošnja i potražnja. Predlaže da se odmah pokrenu veliki javni radovi, ukine PDV na vodu, uvede poseban porez bankama i teleoperaterima.
Klubovi ističu da već sada treba promišljati ‘dan poslije’, dakle vrijeme nakon pandemije.
Vlada je u pravu kada ovim drugim setom mjera u fokus stavlja poljoprivredu, kaže Milorad Pupovac (SDSS) i napominje kako je važno promišljati i o infrastrukturnim objektima i ekologiji.
Vladine mjere su dobre i treba ih brzo provoditi, no nužan je i nadzor da se s njima ne manipulira i da ih se zloupotrebljava, poručuje Pupovac i dodaje kako nitko razuman nije protiv mogućeg rezanja plaća u javnom sektoru, ali i napominje kako istraživanja govore da uštede ne bi bile velike.
“Razumijem da su mjere skupe, ali nije da imamo izbora”, ističe Anka Mrak-Taritaš (Glas) i napominje kako, kad epidemija prestane, moramo odmah biti spremni za pokretanje gospodarskih aktivnosti.
Batinić: Odreći se svega što nije nužno i na državnoj i lokalnoj razini
HNS-ov Milorad Batinić ističe kako se investicije moraju nastaviti, a potrebnim drži odricanje od svega što nije nužno, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini,
Batinić upozorava da se na lokalnoj razini može očekivati drastičan pad poreznih prihoda, a računa da se njegov Ivanec odrekao oko 10 posto takvih prihoda.
Klubovi iznose i sasvim konkretne prijedloge.
Most tako traži da država osigura bespovratna sredstva za male obiteljske tvrtke, samozaposlene, ‘freelancere’, da riješi “popucale” lance u poljoprivredi, stavi u funkciju 350 tisuća hektara svoje neobrađene zemlje.
Mrak-Taritaš poziva da se razmisliti kako pomoći kulturi te navodi kako je po njoj dostupnim informacijama HNK Split vanjskim suradnicima dužan oko tri milijuna kuna, a upozorava i da su stali programi psihosocijalne pomoći djeci i mladima itd.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
