Vijeće Europe prigovara Vladi zbog pravobraniteljice za djecu kojoj je Sabor uskratio povjerenje a godišnje izvješće joj nije prihvaćeno

Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieks zatražio je u utorak od hrvatske vlade da ponovno razmotri nacrt zakona o pravobranitelju za djecu te da razmotri amandmane koji su na prijedlog zakona uputili pučka pravobraniteljica i pravobraniteljica za djecu.

“Tražim od hrvatske vlade da ponovno razmotri nacrt zakona, uzimajući u obzir nacrte amandmana koje su predložili hrvatska pučka pravobraniteljica i pravobraniteljica za djecu”, rekao je Muižnieks, prema priopćenju Vijeća Europe.

Vlada je sa sjednice od 6. srpnja u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o pravobranitelju za djecu, nakon što je Ustavni sud u ožujku postojeći zakon ocijenio nesuglasnim s Ustavom.

> Sabor prije godinu dana uskratio povjerenje pravobraniteljici za djecu: Zašto je i dalje na tome mjestu?

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić je podsjetila kako je Ustavni sud odlukom iz sredine ožujka ove godine ukinuo Zakon o pravobranitelju za djecu uz ocjenu da je u formalnom smislu nesuglasan s Ustavom, jer je donesen običnom većinom nazočnih, a ne traženom većinom svih saborskih zastupnika.

> Sabor: Nije prihvaćeno izvješće Milas Klarić, imenovane od Kukuriku koalicije, koja je povukla sve primjedbe na Obiteljski zakon!

Nakon toga oglasila se pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je izjavila da prijedlog Zakona o pravobranitelju za djecu ne omogućava neovisan rad te institucije, prvenstveno jer predviđa razrješenje pravobranitelja za djecu u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu.

> Pravobraniteljica za djecu predlaže donošenje “lex Milas Klarić” kako bi zaštitila svoju poziciju?

I pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić upozorila je da vlada, prihvaćanjem Konačnog prijedloga Zakona o pravobranitelju za djecu nije prihvatila ni jednu primjedbu koju je ona podnijela tijekom javne rasprave o nacrtu prijedloga zakona, ocijenivši taj prijedlog napadom na neovisnost institucije.

Muižnieks u svom priopćenju ističe da je odluka Ustavnog suda ostavila pravnu prazninu, koja se mora popuniti, ali da je zabrinut zbog opasnosti da nacrt novog zakona ne ugrozi neovisnost te institucije.

Muižnieks navodi da se to posebno odnosi na odredbu po kojoj pravobranitelj može biti razriješen ako mu parlament ne prihvati godišnje izvješće te na odredbu koja predviđa izbor novog pravobranitelja za djecu iako sadašnjoj pravobraniteljici mandat istječe tek 2022.

> Milas Klarić zabrinuta za svoj položaj? – apelira da Vlada što žurnije uputi u proceduru novi prijedlog zakona o Pravobranitelju za djecu

Podsjetimo, Milas Klarić zapravo “transparentno” (javno) zanemaruje činjenicu kako upravo na temelju volje parlamentarne većine Hrvatskog sabora izražene 10. lipnja 2016. godine, kada nije prihvaćeno njeno godišnje izvješće, ona više ne bi smjela obnašati dužnost pravobraniteljice.

“Neovisnost” ne znači da rad pravobraniteljice i njezina ureda s 18 zaposlenih (16 službenika i 2 zamjenika) ne smije biti podvrgnut nekom obliku nadzora. Neovisnost institucije pravobranitelja znači neovisnost u organizacijskom i financijskom djelovanju, kako je to propisano Pariškim načelima. Naime, Pariška načela jasno određuju što podrazumijeva pojam “neovisnost”: “Nacionalne institucije [za promicanje i zaštitu ljudskih prava] morale bi imati infrastrukturu pogodnu za neometano obavljanje djelatnosti, a napose adekvatno financiranje.

> Sabor joj uskratio povjerenje, a još uvijek je na mjestu pravobraniteljice: Oporba u obrani Milas Klarić

Svrha adekvatnog financiranja je omogućavanje nacionalnoj instituciji da ima vlastito osoblje i prostorije, kako bi bila neovisna od Vlade i slobodna od financijskog nadzora koji bi mogao utjecati na njenu neovisnost”. Organizacijska i financijska neovisnost te neovisnost u djelovanju ne znače nepostojanje nadzora nad radom pravobranitelja te odgovornosti za taj rad pred Saborom koji ih je, kao predstavničko tijelo građana, imenovao.

Godišnje izvješće koje pravobranitelji podnose Saboru ne predstavlja niti običan “izvještaj o stanju zaštite ljudskih prava”, već prvenstveno izvješće o njihovom radu i radu njihovog ureda, s obzirom da Zakon u čl. 18. st. 1. jasno određuje: “Pravobranite­lj za djecu podnosi jednom godiš­nje izvješće Hrvatskom saboru o svom radu.”.

Stoga, premda njihov rad mora biti neovisan, evaluacija toga rada i njegovih rezultata od strane Sabora kao svojevrsnog “poslodavca” mora postojati, a jednako tako i odgovornost pravobranitelja u slučaju lošeg obnašanja dužnosti, kako je to slučaj s Milas Klarić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Hina