Vlada je sa sjednice u četvrtak u Sabor uputila prijedlog zakona o potrošačkom stambenom kreditiranju usklađen s pravnom stečavinom EU-a, koji donosi veću zaštitu potrošača i pooštrava obveze kreditora u informiranju potrošača i uvođenju drugih pogodnosti.
Ministar financija Zdravko Marić objasnio je kako je Vladin prijedlog usmjeren većoj zaštiti potrošača.
Tako je u području informiranja potrošača propisano da je u slučaju kada je dana obvezujuća ponuda banka dužna potrošaču ostaviti rok od najmanje 15 dana za usporedbu ponuda, procjenu njihovih učinaka i donošenje informirane odluke.
Potrošač, prema Vladinom prijedlogu, ima pravo u roku od 14 dana od dana sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu odustati od ugovora bez navođenja razloga.
Prema prijedlogu, banka je dužna obavijestiti potrošača koji ima stambeni kredit u stranoj ili vezan uz stranu valutu svaki put kada se vrijednost ukupnog nepodmirenog iznosa ili redovitih obroka odnosno anuiteta promijeni za više od 20 posto zbog tečajnih kretanja.
Nadalje, propisano je da je kreditna institucija dužna, jednom tijekom trajanja ugovornog odnosa, na zahtjev potrošača u bilo kojem trenutku trajanja ugovornog odnosa, omogućiti konverziju kredita iz valute u kojoj je kredit nominiran ili za koju je vezan u alternativnu valutu, i to bezuvjetno.
Kreditna institucija, prema Vladinom prijedlogu, ne bi smjela potrošaču zaračunati naknadu za konverziju. Sve ostale troškove koji proizlaze iz konverzije (troškovi javnog bilježnika i sl.) snosio bi potrošač, osim ako ugovorom o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti nije drugačije određeno.
Zakonom se uvodi i europski standardizirani informativni obrazac u cilju maksimalne usklađenosti u pružanju informacija prije sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu.
Predlaže se i ujednačavanje izračuna efektivne kamatne stope na razini Europske unije, pri čemu je određena i matematička formula koja se koristi.
Važno područje koje regulira Vladin prijedlog Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju je i propisana razina znanja i stručnosti osoblja kreditne institucije i kreditnog posrednika. Tako se predlaže da to osoblje mora posjedovati odgovarajuću razinu znanja i stručnosti u osmišljavanju, ponudi ili odobravanju ugovora o stambenom potrošačkom kreditu te pružanju usluga kreditnog posredovanja ili pružanja savjetodavnih usluga.
Zahtjeve u vezi tih kompetencija prema prijedlogu bi propisala Hrvatska narodna banka.
U skladu sa zakonodavstvom EU-a, u prijedlogu se kreditna institucija zadužuje poduzimati razumne i opravdane mjere radi postizanja dogovora u vezi s naplatom obveza iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu po kojem postoje dospjele nenaplaćene tražbine, prije pokretanja ovršnog postupka. Pojedinosti o tome uredio bi HNB podzakonskim propisom.
Novost je da je prijedlogom zakona izričito propisano da kreditna institucija može s potrošačem i založnim dužnikom ugovoriti da se prijenos vlasništva nad instrumentom osiguranja stambenog potrošačkog kredita na kreditnu instituciju smatra potpunim ispunjenjem svih obveza iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu (eng. “walk away” klauzula).
Zakon bi, kako se predviđa, stupio na snagu 1. srpnja ove godine, a primjenjivao bi se samo na ugovore o stambenom potrošačkom kreditu sklopljene nakon stupanja na snagu, odnosno ne bi se primjenjivao na već sklopljene ugovore o stambenom potrošačkom kreditu.
