Vlada je u srijedu predstavila 4,8 milijardi kuna vrijedan paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata. Njima će se limitirati rast cijena električne energije na 9,6 posto te plina na najviše do 20 posto. Među mjerama su sniženje stope PDV-a na plin i neke poljoprivredne proizvode, subvencije na cijenu plina za kućanstva, promjene u sustavu naknada socijalno ugroženima, jednokratne naknade za umirovljenike itd. – prenosi HRT.
– Ovaj globalni porast cijena energenata, izazvao je val poskupljenja u Europi. Cijena plina raste iz nekoliko razloga. Prvo, nakon COVID krize dolazi do veće potražnje i spremnosti nabave plina po većoj cijeni u državama Azije. Drugi je Rusija, koja jedan od glavnih opskrbljivača plina. Norveška nije u mogućnosti povećati proizvodnju plina. U Europi se događa veća potražnja zbog oporavka, a klimatske prilike govore da su zime hladnije, osobito veljača, ožujak i travanj. Ujedno proizvodnja plina u Europi je u padu od 2004. 43% plina dolazi iz Rusije, iz Norveške 23%, Alžir 11%, putem terminala prelo LNG-a dolazi 20%, prvenstveno iz Katara i SAD-a, dio plina iz Azerbajdžana, dio iz Libije. Europa uvozi 61% ukupnih potreba, istaknuo je premijer Andrej Plenković na početku predstavljanja paketa mjera.
– Hrvatska i Mađarska nisu zabilježile rast cijena plina za kućanstva od ljeta do kraja siječanja, istaknuo je premijer.
>Plin i struja vjerojatno poskupljuju 1. travnja, toplane neće dizati cijene
Paket težak 4,8 milijardi kuna
Prosječni porast cijene u EU električne energije protekle godine bio je 30%, a 70% što se tiče plina.
– U hrvatskim kućanstvima nepromijenjene cijene, zahvaljući reguliranim cijenama. Da Vlada ne donosi ovaj paket mjera, od 1. travnja električna energija bi poskupjela 23%, a za plin 79%, dodaje.
Govoreći o opskrbi plinom u Hrvatskoj, kaže da je 57% došlo putem LNG terminala, 21% je domaća proizvodnja, 22% je uvoz iz Rusije. Hrvatska proizvodi oko petine svoga plina, a 46,3% plina se koristi u kućanstvima.
Trenutni prosječni godišnji račun za struju iznosi 3.400 kn i da nismo napravili ništa narastao bi za 782 kn, a uz ove mjere će narasti za 325 kn, što znači da će se uštedjeti 457 kn. pic.twitter.com/aQ8bQEynf9
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) February 16, 2022
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kaže da je paket koji Vlada danas donosi težak 4,8 milijardi kuna, 2,1 milijarde se odnosi na porezna rasterećenja kroz snižene stope PDC-a. 1,2 milijarde kuna su potpore za ublažavanje troška za cijenu plina. 800 milijuna kuna socijalnih naknada i naknada za umirovljenike. 460 milijuna kuna ograničenje porasta naknada za struju i 250 milijuna kuna potpore poljoprivrednicima i ribarima.
– Rađen je paket sustavno u koordinaciji svih nadležnih ministarstava i tijela, kvalitetno je pripremljen i sveobuhvatan. Odnosi se na kućanstva, na poduzeća i na poljoprivrednike. On je univerzalan, usmjeren je svim korisnicima, ublažavamo rast cijena električne energije. HEP će podnijeti dio tereta. Odnosi se na porezna rasterećenja, na socijalne naknade za građane u riziku od energetskog siromaštva, dodatno za umirovljenike jednokratnom naknadom, za poduzeća potpore za trošak plina poduzetnicima te poseban program potpora za poljoprivrednike i ribare.
Limitiran rast cijena električne energije na 9,6%, a plin će rasti najviše do 20%
– Ograničenjem porasta naknada za električnu energiju, kućanstva će se rasteretiti za 460 milijuna kuna. Značajno ublažamo rast cijene električne energije za sugrađane.
Smanjenjem PDV-a na pet posto i Vladinim vaučerima vezano uz rast cijene plina doći će do rasta od samo 17 posto.
Smanjenje PDV-a
Plenković kaže da će se potpore građanima odnositi na sve koji koriste plin i “direktna potpora im je 10 lipa po kilovat satu, odnosno 20 posto projicirane cijene”.
– To će državu koštati oko 600 milijuna kuna, a novac za to će se namaknuti prodajom slobodnih emisija stakleničkim plinovima, objasnio je.
PDV na plin i toplinsku energiju ćemo trajno sniziti na 13%
– U ovim iznimnim okolnostima, smanjujemo PDV na plin s 25 na 5% od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Idemo i sa smanjenjem stope PDV-a na hranu. S postojeće stope PDV-a od 13% na svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu, troškove u poljoprivredi, spuštamo na 5%. Dodatno i u dio mliječnih proizvoda, smanjuje se stopa PDV-a s 25% na 5% na maslac i margarin. Smanjujemo stopu na higijenske uloške i tampone s 25% na 13%. Smanjuje se PDV na ulaznice za sportske i kulturne priredbe na 5%.
Najugroženiji građani dobit će i vaučer za struju i plin, a tu se misli na umirovljenike, socijalu i korisnike invalidnina.
Tu mjeru će koristiti do 50.000 ljudi i koštat će 300 milijuna kuna.
Svi umirovljenici će dobiti i jednokratne naknade od 400 do 1200 kuna ovisno o iznosu mirovine koji primaju.
“Jedan od najsveobuhvatnijih paketa”
Mjesečni iznos vaučera za najugroženije građane za struju i plin podiže se s 200 na 400 kuna.
– U ovom paketu pružit ćemo i mjesečnu naknadu za pružatelje socijalnih usluga, 46.000 primatelja socijalnih usluga. Ciljamo pravne osobe, oni će dobiti od 1000 do 4000 kuna, riječ je o pružateljima usluga smještaja, organiziranog stanovanja i boravka. Naknada će biti dostupna i udomiteljskim obiteljima od 400 kuna.
– Umirovljenicima smo predvidjeli posebnu jednokratnu naknadu, za 721 tisuću umirovljenika s mirovinom do 4.000 kuna. Umirovljenici s mirovinama do 1500 kuna dobit će jednokratnu naknadu u iznosu od 1.200 kuna, oni s mirovinama od 1500 do 2000 dobit će 900 kuna, oni s mirovinama od 2000 do 3000 kuna dobit će 600 kuna, oni s mirovinama od 3000 do 4000 kuna dobit će jednokratnu naknadu od 400 kuna, ističe premijer.
– Ovaj paket mjera je jedan od najsveobuhvatnijih, željeli smo da je cjelovit, da je adresirao sve ciljne skupine u društvu koji su na različite načine pogođeni globalnim porastom energenata. Učinkovito i značajno ublažavamo cijene plina i struje. Značajno smanjujemo rast cijena hrane. Paket je posebno usmjeren na najosjetljivije skupine stanovništva, dodaje.
Paket na snazi od 1. travnja
– Koncidirat će s krajem sezone grijanja, očekujemo da njegovo tempiranje i efekti budu takvi da će maksimalno ublažiti udar na kućne proračune sugrađana i na njihov živottni standard.
Premijer je poručio da smo mi tržišna ekonomija i da je to načelo koje funkcionira u demokracijama.
– Ovo su trenuci, koji zahtjevaju odgovornost svih aktera, i proizvođača i trgovaca i svih onih koji formiraju cijene. Svi trebaju dati doprinos, zahtijeva se društvena odgovornost i solidarnost te konkretan doprinos. Svi akteri moraju u razdoblju pred nama dići svoj glas, da se vidi tko je taj tko želi profitirati, tko koristi situaciju da zarađuje više nego što je etično u ovim okolnostima.
Poručio je da će tražiti od Ministarstva gospodarstva da prati rast cijena na tržištu.
– Ako netko se bavi time da usklađuje cijene, onda je to kartel, ali ima mehanizam za to. Ako se bude više trgovalo, a cijene budu manje, neće oni izgubiti.
Što se tiče inflacije, ministar financija Zdravko Marić, nije htio komentirati brojke HNB-a o rastu od 5%.
– S obzirom da na inflaciju utječu i psihološki momenti, oprezni smo u komunikaciji. Sve će biti jasno i transparentno, postupat ćemo odgovorno, nećemo se baviti licitacijama. Pratimo izjave i očekivanja, u nastavku godine bi trebalo krenuti s efektom ispuhivanjima. Sve što je je ovdje predstavljeno bit će uklopljeno u naš makroekonomski model.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
