Vlada objavila veliko izvješće o migrantima: Pogledajte koliki rast bilježimo i odakle ih najviše dolazi

Na dnevnom redu saborske sjednice u četvrtak je i izvješće o stanju ilegalnih migracija od ulaska Hrvatske u Schengen 1. siječnja ove godine. Izvješće koje je sastavila Vlada 6. studenog ogoljuje ogromne razmjere rasta ilegalnih prelazaka hrvatske granice. Donosimo vam naglaske iz izvješća o ilegalnim migrantima.

Hrvatska policija je od početka godine za prvih 10 mjeseci evidentirala 62.452 postupanja vezano za nezakonite prelaske granice u Republici Hrvatskoj. Ta brojka je za 73,2 % veća od istog razdoblja prošle godine kada je evidentirano 36.059 postupanja.

Najzastupljeniji su državljani Afganistana

Najzastupljeniji su državljani Afganistana (21.195), Turske (10.512), Maroka (5.970), Pakistana (5.100), Iraka (3.706) i Bangladeša (2.645).

Promatrajući ovu godinu na mjesečnoj razini, vidljivo je da je pritisak rastao iz mjeseca u mjesec do kraja ljeta, međutim posljednjih mjeseci vidljiv je ukupan pad broja nezakonitih prelazaka (u kolovozu ove godine bilježi se najveći porast od 175 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a s danom 1. studenoga 2023. ova razlika je 72 %).

Najveći pritisak na PU karlovačku

Najveći pritisak je i nadalje na područje PU karlovačke. Od ukupne brojke postupanja vezano za nezakonite prelaske, njih 21.448 je evidentirano na području PU karlovačke. Ovo povećanje posebno se odnosi na PGP Cetingrad koja je evidentirala 9.412 postupanja i PP Slunj 7.444 postupanja.

Promjene rute kretanja migranata

Taj pritisak je rezultat promjene rute kretanja migranata. U prva četiri mjeseca najizraženiji pritisak je bio preko rijeke Save na području PU brodsko-posavske koja ima 175 riječna
kilometra duljinu granice. Sve rute unutar Bosne i Hercegovine pa čak i ruta koja je vodila prema prihvatnim centrima na području Velike sa Kladuše i Bihaća su se premjestile na zapadni dio PU brodsko-posavske.

Ovakvo kretanje je bilo rezultat instrumentalizacije migracijama od strane Srbije i Bosne i Hercegovine.

Loading...

Taking too long?

Reload document

| Open in new tab

Intenzivnim nadzorom granične crte, ruta se premjestila na područje PU karlovačke koje je pod najvećim pritiskom te rubna područja PU sisačko-moslavačke i PU ličko-senjske. Za ova područja možemo očekivati da će biti kontinuirano pod pritiskom iz razloga što su u odnosu na teren, blizinu druge EU države, prihvatne centre u Bosni i Hercegovini koji su uspostavljeni od strane tamošnjih vlasti u blizini hrvatske granice te posljedično tome djelovanje krijumčarskih mreža, najugroženija područja

Sve osobe za koje se utvrdi da su nezakonito ušle u Republiku Hrvatsku preko vanjske granice su obrađene i unesene u EURODAC bazu podataka.

60.440 traženja azila; 97 posto ipak pokušava napustiti RH

Posljedično povećanju nezakonitih migracija povećan je i broj izraženih namjera za međunarodnom zaštitom. Republika Hrvatska je u deset mjeseci 2023. evidentirala 60.440 izraženih namjera za traženje međunarodne zaštite što je gotovo pet puta više nego u cijeloj prošloj godini (2022. – 12.872).

>Njemačka: Uvodi se radna obveza za tražitelje azila, migranti više nemaju izgovora

Gotovo sve osobe (oko 97 %) koje iskažu namjeru ili čak i podnesu zahtjev za međunarodnom zaštitom se ne zadržavaju na području Republike Hrvatske već pokušavaju nezakonito napustiti Republiku Hrvatsku prema nekoj od zemalja zapadne Europe čime zloupotrebljavaju sustav azila.

47% ih se nikada ne prijavi u prihvatilište za azilante

Nadalje, čak 47% osoba s izraženim namjerama ne postupa po uputama policijskih službenika za nezakonite migracije koji zaprimaju izražene namjere i nikada se ne prijave u prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu ili Kutini.

>Ogorec: Mjere na granici su zakašnjele, teroristi su već odavno u Europi

Kaznena djela krijumčarenja migranata

Od početka godine do 31. listopada 2023. Republika Hrvatska je evidentirala 1.016 kaznenih djela (članak 326. Kaznenog zakona, Protuzakonito ulaženje, kretnja i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma) što predstavlja porast od 32,12% u odnosu na isto razdoblje 2022. (769 kaznenih djela).

Vidljiv je i značajan porast od 64,14 % u broju otkrivenih krijumčara kojih je u promatranom razdoblju 2023. evidentirano 1.103 dok ih je 2022. bilo 672.

Od početka godine do 31. listopada 2023. Republika Hrvatska je evidentirala 198 prekršaja pomaganja u nezakonitom ulasku u Republiku Hrvatsku, što predstavlja porast od 49 % u odnosu na isto razdoblje 2022. (133 prekršaja).

>Evo koliko je migranata ušlo u Sloveniju iz Hrvatske posljednje tri godine

Raste broj stranaca krijumčara

Tijekom 2023. povećao se udio stranaca, počinitelja kaznenog djela krijumčarenja, dok je smanjen broj hrvatskih državljana počinitelja ovog kaznenog djela te se radi o omjeru 70 % stranaca i 30% hrvatskih državljana.

Strahovi građana su neutemeljeni

Dodatno, analizom informatičkog sustava Ministarstva unutarnjih poslova (Evidencija dojava i Dnevnik događaja) uočen je određeni broj prijava građana koji prijavljuju prisutnost ili kretanje migranata.

Međutim, podaci iz baza podataka Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da su migranti zanemarivi u brojci događaja prekršaja protiv javnog reda i mira i kaznenih djela iz domene imovinskih delikata te da ni u kom smislu nije narušeno stanje sigurnosti na tome području.

>Frontex: Prošle godine samo 8% ilegalnih migranata u EU bile su žene

Iz navedenih podatka razumljivo je da prisutnost migranata može stvoriti osjećaj nesigurnosti i straha, ali u odnosu na stvarnu sigurnosnu prijetnju, pokazatelji ukazuju da su strahovi neutemeljeni, stoji u izvješću.

Imaju slobodu kretanja

Nadalje, nailazak ili uočavanje migranata na teritoriju Republike Hrvatske ili posebno u blizini granice s Republikom Slovenijom od strane građana, za koje se samo može pretpostaviti da žele nezakonito prijeći granicu sa Slovenijom, ne znači da su isti u prekršaju.

Naime, svi migranti su registrirani i s obzirom na njihov status kao tražitelja azila u Republici Hrvatskoj imaju slobodu kretanja i prilikom njihovog zatjecanja od strane policije mogu se samo uputiti da se vrate u prihvatne centre za tražitelje azila.

Zapadno-balkanska ruta na drugom mjestu

Zapadno-balkanska ruta je i nadalje jedna od ruta pod najvećim opterećenjem. Od početka godine do 15. listopada 2023. evidentirano je 91.167 migranta što ju svrstava na drugo mjesto najopterećenijih ruta, odmah iza Srednje-mediteranske rute (139.697).

>Na željezničkom kolodvoru u Plaškom deseci migranta svaki dan traže prijevoz prema zapadu

Države na zapadno-balkanskoj ruti nemaju dovoljno kapaciteta da bi mogle učinkovito upravljati migracijama što je vidljivo iz sve većeg pritiska na vanjske granice EU, odnosno na granice Mađarske i Hrvatske.

Žice nisu korisne

Tako je do 22. listopada 2023. Mađarska, samo na granici sa Srbijom, evidentirala preko 82.245 protupravnih radnji povezanih s nezakonitim migracijama, što je više nego Republika Hrvatska u istom razdoblju (61.410) unatoč činjenici dvoredne žice.

Naime, fizičke prepreke znače možda manji broj policijskih službenika za zaštitu granice, ali time krijumčari i migranti traže alternativne scenarije (npr. kopanje tunela ispod granice, promjene brava na vratima u ogradi, penjanje ljestvama preko ograde), što zahtijeva veću organiziranost krijumčara koji onda vode i veće skupine migranata koje čekaju na organizaciju nezakonitog prelaska.

Tome svjedočimo na području sjevernog dijela Srbije gdje se koristi i vatreno oružje prema srbijanskim i mađarskim policajcima, ali i između različitih interesnih skupina u populaciji migranata.