Vlada povećala kvotu za zapošljavanje stranih radnika: Dolazi 68.100 radnika

Vlada je u srijedu povećala kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku 2019. godinu, povećavši za dvije tisuće radnika kvotu za turizam i ugostiteljstvo te za tisuću radnika za građevinarstvo.

Umjesto dosad utvrđene ukupne godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2019. od 65.100 stranih radnika, utvrđena je nova kvota od 68.100 radnika.

Za ugostiteljstvo i turizam kvota se povećava za dvije tisuće radnika i to s 10.611 na 12.611, s mogućnošću angažmana još tisuću radnika, a za građevinarstvo se kvota povećava za tisuću radnika, sa 17.800 na 18.800 i eventualno još tisuću.

Dodatne kvote od po tisuću radnika mogu se koristiti pod uvjetom da u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nema raspoloživih radnika traženih zanimanjima.

Utvrđena je i godišnja kvota dozvola za sezonski rad, koja iznosi 8.340 dozvola (do sada 6.540), od čega za sezonski rad u turizmu i ugostiteljstvu 6.800, a u poljoprivredi i šumarstvu 1.540 dozvola.

Premijer Andrej Plenković ocijenio je kako se radi o logičnoj odluci, nakon što je Vlada učinila sve da angažira domaće radnike i nezaposlene građane te nezaposlenima omogući povratak na tržište rada.

“Ovo je trenutak u kojemu za svakoga onoga tko želi raditi ima posla, ali zato mora imati adekvatnu plaću, ali s obzirom na potrebe turističkoga sektora i raskorak koji postoji u raspoloživim radnim mjestima i onima koji se javljaju na natječaje, ovo je način da sezona bude uspješna”, rekao je Plenković.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić rekao je da Vlada želi angažirati domaće radnike i da su kvote “posljednja linija obrane”. Podsjetio je da su pripreme za turističku sezonu počele još prošle godine te je 20 tisuća radnika spojeno s poslodavcima i osiguran im je posao u sezoni, a određena je i kvota od više od 65 tisuće radnika iz stranih zemalja.

Prošli tjedan Vlada je, kako je rekao, pozvala poslodavce da zaposle domaću radnu snagu, jer ima 1.600 ljudi u priobalnim županijama koji su raspoloživi i žele raditi u turizmu. Poslodavci su se, dodao je, odazvali te je u nekoliko dana zaposleno više od 600 ljudi.

Spomenuo je i da je kvota od 65.000 dozvola utvrđena krajem prošle, a za ovu godinu, gotovo 100 posto viša nego na prethodnu godinu te da današnjom odlukom izlazi u susret potrebama na tržištu rada, posebice u turizmu, ugostiteljstvu i građevinarstvu.

Ministar turizma Gari Cappelli rekao je da je Vlada novim kvotama stabilizirala turističke potrebe za radom te da Vlada uz kratkoročne, razmišlja i o dugoročnim mjerama rješavanja tog problema. Dugoročno, kroz centre kompetentnosti i druge mjere riješit će se pitanje kvalitetnog zapošljavanja, reklao je Cappelli.

Ustvrdio je da će u turizmu kvalitetne radne snage faliti i ubuduće te da će do kraja mandata Vlada “riješiti to pitanje”.

Na problem nedostatka radnika ovih dana su u upozorile Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Hrvatska udruga turizma (HUT) te su od Vlade zatraže da se hitno donese odluka o povećanju kvota za uvoz radnika, tvrdeći da je zbog nedostatka radnika ugrožena turistička sezona. Iz HUP-a i HUT-a su pritom upozorili da je uoči početka glavne turističke sezone situacija s radnom snage kritična te je ugroženo otvaranje pojedinih turističkih kapaciteta kao i restorana i kafića.

Koordinacija ugostitelja Hrvatske apelirala na Vladu da se suoči s ozbiljnošću situacije te da hitno donese odluku o dodatnih 5000 kvota u sektoru turizma i ugostiteljstva, a zahtjevima za rješavanje problema nedostatka radnika u sezoni su se pridružili i Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i Udruženje putničkih agencija HGK.

Na nedostatak radnika upozoravaju i iz Hrvatske gospodarske komore, čiji je predsjednik Luka Burilović najavio kako će novi zakon o strancima ukinuti kvote i dozvoliti tvrtkama da zapošljavaju koliko god radnika trebaju.

Što prije poduzeti mjere za rješavanje problema komaraca na osječkom području

Vlada je na sjednici u srijedu zadužila Ministarstvo zdravstva i županijski Zavod za javno zdravstvo da poduzmu sve potrebne mjere radi rješavanja problema dezinsekcije komaraca na osječkom području radi što kvalitetnije zaštite zdravlja ljudi, a zatreba li uključit će se i Vlada pružanjem financijske pomoći.

Ministarstvo će potrebne mjere poduzeti u suradnji s Osječko-baranjskom županijom, jedinicama lokalne samouprave na području te Županije kao i županijskim Zavodom za javno zdravstvo, stoji u zaključku.

“Ovisno o tijeku rješavanja problematike dezinsekcije u provedbi zaključka po potrebi će se uključiti Vlada pružanjem financijske pomoći”, rekao je ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Premijer Andrej Plenković očekuje da županijski Zavod za javno zdravstvo što prije poduzme odgovarajuće mjere.

“Mislim da je ovo primjeren i hitan odgovor Vlade i očekujem da županijski Zavod za javno zdravstvo što prije poduzme odgovarajuće mjere, a Vlada će ako će biti potrebno naći dodatna financijska sredstva da se ovo pitanje riješi što prije”, rekao je premijer.

Vladi su se zbog problema najezde komaraca i pružanja pomoći obratili župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić te gradonačelnik Osijeka Ivica Vrkić, naveo je ministar Kujundžić te objasnio da se na poplavnom području Drave i Dunava, dizanjem razine vode, stvaraju velike površine koje postaju intenzivna legla komaraca te je od travnja do listopada kvaliteta života stanovništva na području Županije i Grada značajno ugrožena.

Plenković uvjerava: Nisu se obistinile laži iz negativne kampanje protiv Istanbulske konvencije

Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da nije stigao niti jedan prigovor potpisnica Istanbulske konvencije na interpretativnu izjavu koju je Vlada priložila te da se nisu obistinili strahovi i lažne informacije negativne kampanje koja je prije godinu dana vođena protiv ratifikacije tog dokumenta.

“Sve ono što je bilo govoreno u kampanji protiv ratifikacije nije se dogodilo, baš ništa. I to je jako važno da hrvatska javnost zna da se ništa loše nije dogodilo niti će se dogoditi”, poručio je premijer na početku sjednice Vlade.

Izvijestio je da je Hrvatska prošle godine uz veliku kampanju protiv ratifikacije Konvencije Vijeća europe o sprječavanju nasilja nad ženama i u obitelji, ratificirala taj međunarodni dokument.

Podsjetio je da je tada u zakon o potvrđivanju ugrađena interpretativna izjavu kao institut u kojem se navodi kako Hrvatska vidi preuzimanje svojih obaveza, a u kojoj se navodi da odredbe konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije niti redefiniranje ustavne definicije braka.

Tada smo, kaže Plenković, slušali dio birača koji su imali određene strahove pod utjecajem kampanje. Tu poruku čuli smo prije nego što smo ratificirali konvenciju i kazali smo tom izjavom da čujemo zabrinutost dijela građana i poručujemo da se baš ništa loše, suprotno načelima i vrijednostima našeg ustavnog poretka. neće dogoditi. I to se nije dogodilo.

Države, stranke te konvencije mogle su, ako su u našoj interpretativnoj izjavi vidjele bilo što s čime se ne slažu ili smatraju da nije u duhu provedbe konvencije, niti u skladu s njihovim tumačenjem, iskazati rezerve i prigovoriti našoj interpretativnoj izjavi.

“Za to su imale rok od godine dana koji je istekao u subotu, 15. lipnja. Rezultat je da baš niti jedna druga država nije uložila prigovor na hrvatsku interpretativnu izjavu, što znači da su s njom suglasne. I to zato što smo to napravili pažljivo, odgovorno, konzultirajući i naše pravne stručnjake i pravnu službu Vijeća Europe”, rekao je premijer.

Osigurali smo, kaže, da u vrijednosnom smislu nema dilema, izjava je međunarodno prihvaćena bez ikakvih rezervi a u praksi se ništa od onoga što su neki sugerirali nije dogodilo.

Sve to govori da javnost u Hrvatskoj mora razumjeti da ima odgovornu vladu, ljude koji znaju što su međunarodni akti, a isto tako zna što je fenomen nasilja u obitelji.

Rekao je da to nije fenomen kojim se trebaju baviti samo nevladine udruge, već je to horizontalni problem cijeloga društva i briga stranaka koje čine političku većinu, briga vlade i briga institucija.

“Moramo raditi na pojačanoj odgovornosti počinitelja nasilja, prevenciji, potpori žrtvama, boljoj koordinaciji svih institucija, obrazovanju o tom temama i na tome da nasilja u hrvatskom društvu u obitelji i nad ženama bude što manje. Instrumenti u ovoj konvenciji nam u tome pomažu, što nam osigurava i adekvatnu financijsku potporu u provedbi i nacionalnih mjera i mjera koje se tiču ove konvencije”, rekao je Plenković.

Usvojen protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

Vlada je u nastavku sjednice usvojila Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, operativni dokument koji precizira postupanja u konkretnim slučajevima s ciljem efikasnijeg sprječavanja nasilja u obitelji.

Obuhvaća postupanje odnosno obveze državnih tijela (zdravstva, znanosti i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije), kao i obveze u postupanju službe za pomoć žrtvama i svjedocima i probacijske službe, a jača i ulogu organizacija civilnoga društva te medija u senzibilizaciji javnosti na problem nasilja.

Svrha Protokola je osiguranje pravovremene i učinkovite provedbe postojećih propisa o zaštiti žrtve nasilja u obitelji sukladno ovlastima nadležnih tijela, unaprjeđenje suradnje i dugoročno utjecanje na smanjenje nasilničkog ponašanja, istaknula je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.

Sprječavanje nasilja u obitelji i zaštitu žrtve nije moguće provesti bez međusobne suradnje i povezanosti nadležnih tijela koja se bave zaštitom žrtava nasilja, dodala je te naglasila da postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno, bez odgode, uvažavajući prava žrtve i s osobitim senzibilitetom za žene, djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe kao žrtve nasilja u obitelji.

Istaknula je i da se Protokolom jača uloga organizacija civilnoga društva i medija.

Protokol će biti objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva.