U središnjem Dnevniku HTV-a gostovao je vojni analitičar Gordan Akrap. Poručio je da ne treba očekivati da će Rusi dovući naoružanje na finsku granicu, ali treba očekivati daljnje kibernapade te pokušaje prodora obavještajaca u tu zemlju. Vezano uz zarobljene branitelje iz Azovstalja, vjeruje da bi oni mogli biti isporučeni “trećoj strani”.
Predsjednik Zoran Milanović i dalje ustraje na vetu na ulazak dvije zemlje u NATO. Imamo i drugu situaciju gdje Turska koči to proširenje, postavlja uvjete – evo, prije pola sata je objavljeno kako je Erdogan razgovarao s čelnicima Švedske i Finske – te je pritom zatražio suradnju u borbi protiv terorizma – odnosno da prestanu pružati utočište osobama povezanim s Kurdistanskom radničkom partijom. Koliki su to problemi za nordijske zemlje – na putu u Savez?
>Zamjenik zapovjednika Azova: ‘Hvala cijelom svijetu i Ukrajini na podršci, vidimo se’
”To nisu samo s izazovi kojima se suočavaju samo nordijske zemlje, već se s time suočava i Savez u cjelini. Hrvatska pozicija je nešto jasnija. Kada pogledate pismo predsjednika koji je poslao u Savez, on odiše jasnim i nedvojbenim diplomatskim rječnikom. Predsjednik Erdogan pokušao je ovu situaciju iskoristiti za sebe i za promociju vlastitih interesa. Ne zaboravimo da se Turska pokušava postaviti kao posrednik u mirovnim pregovorima između ruskog agresora i ukrajinskih branitelja. Ima i snažnu ulogu u azerbajdžanskoj agresiji na Armeniju. Erdogan će dobiti određene ustupke, ali oni će biti kratkotrajni i neće moći s njima dugo, dugo mahati svojoj javnosti’, smatra Akrap.
Na pitanje do koje će mjere ići ruska odmazda s obzirom da su obustavili plin za Finsku, Akrap odgovara:
– Finska i Švedska su svjesne od raspada SSSR-a prijetnje koja dolazi s istoka. Oni su jačali svoje obrambene aktivnosti. Rusija već desetljećima energetske izvore koristi kao snažno nekinetičko oružje. Mogu reći za Finsku da je vrlo stabilna i sigurna država. Uspješno su razbili nekoliko ruskih obavještajnih punktova i operacija, tako da je izvjesno za očekivati da će Rusija nastojati nastaviti s obavještajnim prodorima kako u Finsku tako i u Švedsku. Dakle, kibernapadi, ali da će raspoređivati vojsku na finsku granicu, to ne treba očekivati, objašnjava.
Na pitanje što će se dogoditi sa zarobljenim ukrajinskim vojnicima iz čeličane Azovstalj, Akrap očekuje “da će Rusija zarobljenike isporučiti trećoj strani, nakon što obavi pokušaj prikupljanja podataka za koje smatraju da bi im mogli pomoći u daljnjoj agresiji na Ukrajinu”.
